Portal za književnost i kritiku

publicistika

  • Kritika
  • Proza
Dražen Lalić je napisao opsežnu obiteljsku biografiju kombinirajući znanstveno-humanističke metode i književnost o dvije grane svoje obitelji koje su se tijekom Drugog svjetskog rata našle na sučeljenim stranama, i u svemu se politički pozicionirao kao čovjek sklon pomirenju, iako ne i zaboravu
  • Kritika
  • Publicistika
Autorica piše iz ljubavi prema ljudima, a ne prema apstraktnom pojmu hrvatske nacije. Voljeti hrvatske ljude znači ponekad kritizirati hrvatsku državu. Poljubac u čelo narodu i ćuška politici je moto „Fjaka“
  • Kritika
  • Publicistika
„60 otkucaja‟ po mnogočemu je originalno i zrelo djelo vrijedno pažnje. Prva glazbena lektira na hrvatskoj književnoj sceni prikupila je mnogo sjajnih analiza koje mogu poslužiti kao udžbenik kako onima neupućenima koji tek počinju otkrivati suvremenu glazbu, tako i onima potkovanijima koji i sami imaju potrebu štogod reći o pjesmama koje im nešto znače. Povremeno probijanje autorovih etičko-političkih pristranosti i njihovo preuzimanje primata u odnosu na pjesme i izvođače najprimjetniji su problemi koje će, siguran sam, neki drugi čitatelji manje zamjeriti ovoj knjizi
  • Kritika
  • Publicistika
Ovo je kratki dnevnik čitanja „Hrvatske u Drugom svjetskom ratu 1941.–1945.“ u Zagrebu, u prvoj polovici srpnja 2025., uoči Thompsonovog koncerta na Hipodromu. Čitanja uz praćenje vijesti, uz ružičaste pozive na crno zajedništvo
  • Kritika
  • Publicistika
Zbirka eseja o hrvatskoj književnosti i popularnoj kulturi kroz prizmu kulturalnih studija i feminističke kritike napisana je teorijski kompetentno i aktualizira skrajnute, no teško da će poradi svoje zahtjevnosti probiti van užeg, za takvu literaturu a priori zainteresiranog kruga – što, samosvijesti usprkos, možda i nije bila namjera, ali je svejedno možda propuštena prilika
  • Kritika
  • Publicistika
Toscanov „Kasni fašizam‟ nesumnjivo je vrijedan doprinos teorijskim analizama fašizma. Nešto manje od dvjesto stranica ovog ogleda pretrpano je vještim čitanjem klasičnih autora i autorica koje kao svoju namjeru nema vulgarno pojmljenu „dekonstrukciju‟ minulog rada, već primjenu njegovih prijemčivih dijelova na fenomen sazdan od pluraliteta i supostojanja nepomirljivih tendencija kojemu jedino može odgovoriti jednako pluralna i heterodoksna teorija
  • Kritika
  • Poezija
  • Publicistika
  • Izdvojeno
Naslovna sintagma združuje dva modusa literarnoga prikazivanja, koji su često suprotstavljeni ili barem supostavljeni – poeziju i prozu, dikciju i fikciju. Jurić antologizira ili, kako je njemu draže, izabire pjesništvo kojemu je zajednički nazivnik pripovijedanje, i to beziznimno u stihu
  • Kritika
  • Publicistika
Naslov može zavarati. Ovo nije udžbenik, kritika ili sinteza Foucaulta, Deleuzeovog suvremenika i sugovornika s kojim je kasnije raskrstio. Odnos između dva mislioca, autora i naslova, teško je definirati. Deleuze niti nudi kritiku niti u slaganju elaborira Foucaultove ključne teme – „moć“ i „znanje“ u ovom slučaju – već više kao da govori mimo njega
  • Kritika
  • Publicistika
Premda Puškinova pisma nisu prvi puta objavljena i puškinistima je, kao i proučavateljima ruske književnosti poznat dio korespondencije, Vizeljeva knjiga ipak ne ponavlja već postojeća izdanja. Ona je omeđena konkretnim datumima, povezana s konkretnim boldinskim boravkom Puškina u zatočeništvu i temelji se na suvremenim, zaigranim komentarima čovjeka 21. stoljeća
  • Kritika
  • Publicistika
„Poezija iz budućnosti“ je, takoreći, ep o istini. Ova knjiga govori o užasavajućim potencijalima digitalne kontrole, o gnjusnom tretmanu izbjeglica zapetljanih u mrežu balkanskih granica, o raskrinkanoj represiji tobožnjih „naprednih“ vlada, o tezi da apokalipsa nije nadolazeći događaj, nego tekući proces
  • Kritika
  • Publicistika
Florian Illies minuciozno prati ljubavne romanse i ljubavne patnje ekspresionističkih pjesnika i slikara, nadrealista i dadaista, filozofa i arhitekata, pisaca i filmaša. Kroz gustu kronološku mrežu mikro priča, crtica i vinjeta, on pokriva predratno desetljeće od proljeća 1929. do ljeta 1939. – od Berlina prema Parizu, Španjolskoj i Švicarskoj, Danskoj i Engleskoj, do New Yorka, Moskve i Hollywooda
  • Kritika
  • Publicistika
„Tito u Rusiji“ najvećim je dijelom fascinantna knjiga. Marko Stričević zakucao je na svaka vrata, razgovarao sa svima, zaputio se do svakog mjesta, vlakom, taksijem ili pješke. U spoju historiografije i putopisa, reportaže i arhivskog rada, „Tito u Rusiji“ istražuje ono što je bilo prije jednog stoljeća i što je danas

Događaji

Danas
  • Raspisan natječaj za kratku priču „Biber“

    Prenosimo poziv za sedmi regionalni natječaj za kratku priču Biber. Rok je 24. svibnja 2026. godine. Radove mogu slati autorice i autori koji pišu na albanskom, makedonskom, bosanskom, crnogorskom, hrvatskom i srpskom jeziku. Natječaj organizira Biber tim uz podršku Centra za nenasilnu akciju Sarajevo-Beograd.

  • NATJEČAJ ZA ZBORNIK „RUKOPISI 49”

    Dom omladine Pančevo raspisuje 49. po redu natječaj za Zbornik poezije i kratke proze mladih s prostora bivše Jugoslavije „Rukopisi 49”.
    Pravo sudjelovanja imaju svi autori u dobi od 15 do 30 godina koji pišu na jezicima bivše Jugoslavije. Natječaj je otvoren do 10. veljače 2026. godine.

  • Otvoren natječaj za dodjelu „Nagrada Iso Velikanović“ za 2025. godinu

    Ministarstvo kulture i medija već puna dva desetljeća kontinuirano nagrađuje književne prevoditelje koji su svojim predanim radom obogatili hrvatsku kulturu, prevodeći s brojnih stranih jezika te je učinili relevantnim dijelom svjetske književne scene. Rok za dostavu dokumentacije je 13. veljače 2026. godine.

Izdvojeno

Razgovor
Kritika Proza
Kritika Poezija Publicistika
Kritika Proza

Programi

Najčitanije

Kritika Poezija
Skip to content