Portal za književnost i kritiku

katarina luketić

  • Glavne vijesti
  • Tema
Slobodan Šnajder je u kontinuitetu od “Hrvatskog Fausta” nadalje figurirao kao nepotkupljiv i samosvojan pisac koji se nije dao politički instrumentalizirati i koji se u pisanju stalno vraćao temama fašizma i antifašizma, umjetnosti i politike, umjetnikove kičme i njezine lomljivosti, kao i teškog, često potisnutog obiteljskog naslijeđa koje mnogi nose u sebi
  • Kritika
  • Proza
Wittstock je odlično prepoznao visoku akumulaciju događajnosti u jednom jedinom mjesecu u Njemačkoj, a njegova literarna strategija sastoji se u tome da to jedinstveno prostorvrijeme osvijetli iz više perspektiva, pomoću više objektiva i rakursa te istakne začuđujuću brzinu i simultanost zbivanja
  • Tema
U povodu rođendana Dubravke Ugrešić objavljujemo govor naše urednice Katarine Luketić, iznesen na znanstvenom skupu na Filozofskom fakultetu u Zagrebu u prosincu 2024., koji se dotiče ključnih mjesta današnje recepcije njezine književnosti kao i ženskog autorstva uopće
  • Kritika
  • Proza
U romanu se pripovijeda o jednom ljetu u životu jedanaestogodišnje djevojčice, ljetu u kojem se, gledano izvana, nije dogodilo ništa epohalno: nikakav povijesni prevrat ili važan događaj za zajednicu, a opet dogodilo se, toj djevojčici iznutra, gotovo sve. Iskusila je slobodu i usamljenost, svjedočila (tuđoj) ljubavi i čežnji, ali i sama se, ne znajući, zaljubila, shvatila snagu konvencija i društvenih zabrana
  • Tema
U nastavku donosimo pregled najčitanijih tekstova iz 2025. godine
  • Tema
Temeljna obilježja književnosti kakvu poznajemo – linearno čitanje, sporo uranjanje u književni svijet, pažnja prema riječima, onome izrečenome, ali i neizrečenome što se nazire u bjelinama teksta, postepena gradnja koherentnosti djela… – izravno su pod udarom digitalne furioznosti
  • Tema
Može li se u „umjetnosti riječi“ na bilo koji način narušiti jezični kôd temeljen na antropocentričnoj ideji o ekskluzivnosti ljudskog roda i superiornosti bića-koja-imaju-svijest? Može li se napisati priču ili ispjevati pjesmu koja će nas, makar na tren, povezati s prirodom: gljivama, potkornjacima, dabrovima, vjetrom? Može li se riječima obnoviti sinergiju i probušiti membranu koja titra između našeg i njihovog svijeta?
  • Tema
O razgovorima iz devedesetih Heni Erceg, odrastanju na kraju povijesti Lee Ypi i dijalektici pamćenja Wisławe Szymborske piše u svome kolovoškom dnevniku čitanja Katarina Luketić
  • Kritika
  • Proza
Čitanje o umjetničkim i životnim putevima Maxa Ernsta, Leonore Carrington i drugih u romanu Markusa Orthsa izaziva nostalgiju za dobom avangardističke nevinosti, za pionirima, inovatoricama, tragačima, alkemičarkama koji su pristali na rizik stvaranja. Takva nostalgija ipak nije samo žal za starim vremenima ili utopijska projekcija, već je ona i pokazatelj nezadovoljstva današnjim stanjem
  • Razgovor
U povodu nove prozne zbirke „Fikcija“ Ivana Bodrožić govori o angažiranoj književnosti i pričama koje nas definiraju, emancipaciji od očekivanih rukopisa i humoru koji oslobađa, ispisivanju majčinstva, licima neravnopravnosti i vrijednosti solidarnosti koja nas – kad dođe do tektonskih društvenih poremećaja i kad dođemo do ruba – jedino može izvući
  • O(ko) književnosti
Trenutačnost, ogoljelost, sveobuhvatnost i hiperintenzitet u oku promatrača – o važnosti slikarstva u književnosti Karla Ovea Knausgårda, pretapanju slike i teksta te sličnostima i razlikama između zagonetki pisanja i slikanja za ciklus posvećen intermedijskim transferima piše Katarina Luketić
  • Tema
Od kritičkog pogleda na suvremeni kanon do angažiranih antiratnih proza, od svježeg pogleda na dekadu i stare književne hitove do inspirativnih privatnih bibliokolekcija… Koga smo sve čitali i što smo sve pisali prkoseći rastućem defetizmu na književnom i šire kulturnom polju u bujnoj i buntovnoj netom prošloj godini – osvrće se dobro naoštrenim perom Katarina Luketić

Događaji

Danas
  • Festival svjetske književnosti, Zagreb, 5. – 9. 9. 2026.

    Knjižara Fraktura; HNK2; Galerija Šira

    Od 5. do 9. rujna, po četrnaesti put, održava se jedan od najvažnijih književnih festivala u Hrvatskoj i regiji. Prepoznatljiv po iznimnim domaćim i inozemnim gostima te posebnoj atmosferi susreta, Festival publici donosi niz književnih zvijezda iz Europe i svijeta. Na Festivalu sudjeluje više od stotinu gostiju – pisaca, prevoditelja, moderatora i urednika – iz Europe, s Bliskog i Dalekog istoka te iz Sjeverne i Južne Amerike

  • 19. VRISAK

    Ovogodišnje izdanje donosi više od 50 događanja i susrete s brojnim domaćim, regionalnim i inozemnim autorima, uz književne razgovore, predstavljanja novih knjiga, programe za djecu i mlade, radionice, izložbe, glazbu i druge sadržaje koji povezuju književnost s različitim područjima kulture

Izdvojeno

Tema
Tema
Tema

Programi

Najčitanije

Iz radionice
Kritika Proza
Skip to content