Tag: josip broz tito

Kritika
Publicistika

Ide Tito preko Sibira

Dragan Jurak

„Tito u Rusiji“ najvećim je dijelom fascinantna knjiga. Marko Stričević zakucao je na svaka vrata, razgovarao sa svima, zaputio se do svakog mjesta, vlakom, taksijem ili pješke. U spoju historiografije i putopisa, reportaže i arhivskog rada, „Tito u Rusiji“ istražuje ono što je bilo prije jednog stoljeća i što je danas

O(ko) književnosti

Tito u Rusiji: Sibir

Marko Stričević

Donosimo ulomak iz knjige „Tito u Rusiji. Sibirska odiseja 1915.-1920.“ koja se, u dinamičnom spoju minuciozno odrađene istraživačke historiografije, historije mentaliteta, putopisa i reportaže, pionirski bavi najslabije dokumentiranim, gotovo nepoznatim razdobljem iz života Josipa Broza – upravo onim koje će presudno oblikovati njegov politički horizont i obilježiti danju revolucionarnu aktivnost. Knjiga će se uskoro pojaviti u izdanju VBZ-a

Tema

Tito u Rusiji

Marko Stričević

Donosimo prolog knjige „Tito u Rusiji“, pionirskog publicističko-historiografskog poduhvata koji se, kombinacijom arhivskog rada i terenskog istraživanja, bavi najmanje poznatom epizodom iz života Josipa Broza: prvim ruskim periodom, od pada u zarobljeništvo 1915. do povratka u Jugoslaviju 1920. Knjiga će se uskoro pojaviti u izdanju V.B.Z.-a

Tema

Šuvar i punk (2)

Rade Dragojević

Drugi od tri nastavka teksta koji je nastao u sklopu rada na još neobjavljenoj političkoj biografiji Stipe Šuvara (1936-2004)

Kritika
Publicistika

Tito za početnike

Damir Radić

Knjigu valja shvatiti kao strogo namjensko djelo koje sintetizira već poznate informacije, nastojeći ih predstaviti što zanimljivijima prije svega matičnom, u temu ne previše upućenom njemačkom čitateljstvu, čineći to iz prilično jasne lijevo-liberalne interpretativne perspektive. Iole upućenijim, pak, postjugoslavenskim konzumentima gotovo sve o čemu Calic piše više ili manje je poznato

Kritika
Publicistika

Čitajte Krležu!

Davor Ivankovac

Damir Pilić u knjizi “Tito očima Krleže” zaključuje „da smo imali pjesnika i da smo imali i državnika“, ali da ipak još nije došlo vrijeme njihove „objektivne valorizacije“. Drugim riječima, pjesnik i državnik nisu imali, i još uvijek nemaju – narod