Razgovor

SRPKO LEŠTARIĆ: U Siriji i nepismen čovek ume da govori književnim standardom bar dva minuta

Lora Tomaš

Ugledni srpski arabist i prevoditelj koji pokriva književnost Sirije, Egipta, Palestine, Iraka i drugih zemalja govori o arapskoj književnosti, prevođenju i razumijevanju kultura, razlikama između jučerašnjeg i današnjeg svijeta te utjecaja radikalizama na književnost. Razgovor je prvi u nizu priloga na temu „Književne domovine europskih imigranata“ u kojima Lora Tomaš istražuje književnosti, jezike i kulturu zemalja odakle nam u Europu stižu izbjeglice i migranti te same procese migracija, unutarnjih i vanjskih

OZREN BITI: Celebrityji – simptom posvemašnje intimizacije javnog života

Filip Kučeković

Koje su specifičnosti celebrity kulture u Hrvatskoj, tko su naši celebrityji i kako to da pojedine profesije – liječnici, političari, treneri, kuhari – postaju medijske zvijezde, koliko traje njihova slava, jesu li influenseri radnici ili dokoličari, kako se trži intima… – o tim i sličnim temama govori etnolog i znanstvenik Ozren Biti, autor nedavno objavljene, u hrvatskoj znanosti pionirske studije “Biti poznat: celebrity kultura na hrvatski način”

DALIBOR ŠIMPRAGA i VLADO BULIĆ: O generacijama, prošlima, svojima, budućima

Kruno Lokotar

Nekada obilježeni kao generacijski pisci, nedavno ponovo združeni povodom reizdanja Bulićeva „Putovanja u srce hrvatskoga sna“ za koji je Šimpraga napisao pogovor, sugovornici se prisjećaju i redefiniraju pojmovnik generacija

VJERAN KATUNARIĆ: Kultura je shvaćena kao veteran nacionalne povijesti koji država mora održavati

Goran Batina

Preminuo je ugledni sociolog Vjeran Katunarić (1949.-2023). Tužnim povodom donosimo razgovor koji je, prije nepune godine, u sklopu projekta “Emeritura” za naš portal s njime vodio Goran Batina

NELL ZINK: Dobri pisci su nemogući

Ana Fazekaš

Dugogodišnja tajna spisateljica koja je Jonathana Franzena uvukla u zapadnobalkanski ekoaktivizam, a on nju u svijet javne i isplative književnosti, Nell Zink je definitivno autorica unikatnog književnog puta i razvoja. Zink piše gusto, zasićeno, pedantno, što i kako god joj padne napamet, stvarajući kritički zapažene knjige koje su neobične, žanrovski hibridne, stilski intenzivne i tvrdoglave u tome da nikome ne idu niz dlaku

JESSI JEZEWSKA STEVENS: Pronaći drugo mjesto za život

Ana Fazekaš

Dok se svijet oko nas ubrzano urušava, što znači ostati pri sebi, a što udaljiti se od sebe kako bismo se drugačije vidjele, ili se ponovno upoznale, ili se posve napustile? Američka spisateljica s privremenom švicarskom adresom i slovenskim obiteljskim korijenjem, gošća ovogodišnjeg festivala Lit Link, Jessi Jezewska Stevens, ta pitanja postavlja i premeće u romanima raspuklog realističkog modusa i dubokog urona u psihološku fikciju ispunjenu narcističkim odrazima i asimetričnim dubletama

DAVID SZALAY: U književnosti me privlače djela snažno usidrena u svijet koji prepoznajem

Ana Fazekaš

S britanskim piscem Davidom Szalayom, gostom ovogodišnjeg festivala Lit Link / Književna karika, razgovarali smo o njegovom nagrađivanom i hvaljenom romanu „Sve što muško jest“, portretiranju maskuliniteta u prozi, fluidnim formama i utjecaju prestižnih književnih nagrada na pisanje i pisce. Objavljujemo i ulomak iz Szalayeva romana u pripremi.

MAŠA GRDEŠIĆ: Ljubav prema književnosti je nešto što bi trebalo njegovati, a ne izbiti iz studenata

Ana Fazekaš

O politizaciji književnog kanona, feminističkoj perspektivi, opasnostima od partikularizma u teoriji, kulturi otkazivanja, kao i ljubavi prema književnosti i čitanju govori Maša Grdešić u razgovoru s Anom Fazekaš u sklopu našeg serijala na temu „Suvremeni književni kanon – kritički pogled“

MARIJA TODOROVA: Trebali bismo neprestano biti na oprezu, reagirajući i opirući se stereotipima

Tea Sesar

Vodeća balkanologinja današnjice i autorica utemeljiteljske studije o Balkanu i balkanizmima, bugarska povjesničarka Marija Todorova u opsežnom razgovoru s našom suradnicom Teom Sesar govori o Balkanu kao vječnom među prostoru, stereotipizacijama i stigmatizacijiama, ali i stvarnom povijesnom naslijeđu ove regije i potrebi za angažiranim antibalkanizmom

MIMA JURAČAK: Proza od gline svijeta

Goran Glamuzina

S dobitnicom nagrada Prozak i Slavić, kratkopričašicom Mimom Juračak, razgovaramo o dugim i kratkim formama, rodovima i licima književnosti, starosti kao nadilaženju sebe i koječemu drugome

JOSIP ČEKOLJ: U hrvatskoj stvarnosti ne postoje stroge granice između ruralne i urbane kulture

Monika Herceg

Progovaram i o nužnosti prihvaćanja i otkrivenja, ali i o strahu od već spomenute predodređenosti – možete to nazvati i sudbinom ili predestinacijom ako želite – začaranog kruga obiteljskih problema, bezizlaznih situacija u kojima se nalazi malen čovjek, slab subjekt povijesti, kojim upravljaju oni koji posjeduju moć

DAVID ŠPORER: Kritika treba preispitivati ono što se čini prirodno i istinito

Ana Fazekaš

O stereotipima i površnim čitanjima teorijskih ikona, zamkama ahistoričnosti, akademskoj industriji i konformizmu koji se nekad krije iza radikalnih ideja govori autor nedavno objavljene, „ikonoklastičke“ knjige o Michelu Foucaultu „Konformizam radikalne misli“

1 234 5 6 7