Portal za književnost i kritiku

Razgovor

S Anerom Ryznar, izvanrednom profesoricom na Katedri za stilistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu, razgovaramo o odnosu akademske zajednice prema dinamici književnog života, problemima kanona i periodizacije, ukidanjima u nacionalnoj kulturi, književnosti i angažmanu, terminu postjugoslavenska književnost, studentima i književnim kritičarima. Također i o tome zašto Generacija Z voli Kristiana Novaka i kako je Robert Perišić preosmislio vlastiti prosede
Istražujući književne domovine europskih migranata, tj. književnosti, jezike i kulturu zemalja odakle nam u Europu stižu izbjeglice i migranti, Lora Tomaš razgovarala je s jednim od trenutno najpoznatijih nepalskih pisaca čiji roman „Karnali Blues“ tematizira ruralni život te zemlje, obiteljske odnose i siromaštvo, a prodan je dosada u preko sto tisuća primjeraka
O geografiji i emigraciji, Andriću i suvremenim bosanskim pripovjedačima, feminizmu i emancipaciji, pamćenju i prijenosu trauma u književnosti, poticajnoj postjugoslavenskoj znanosti u nastajanju i drugim kurentnim temama razgovarali smo s uglednim slavistom s njemačkom adresom te jednim od najmjerodavnijih tumača ovdašnje suvremene književnosti
„Moramo promijeniti temeljne uvjete koji generiraju potrebu za granicama, što je većinom globalna nejednakost. Moramo se boriti za pravedniji i ravnopravniji svijet, unutar naših društava i globalno, pa da granice postanu onakve kakve su recimo unutar Europske Unije. Ali to je dalek i idealističan cilj“ – kaže Pulitzerom nagrađeni novinar Matthieu Aikins. Razgovor s Aikinsom dio je serijala „Književne domovine europskih imigranata“ u kojem Lora Tomaš istražuje književnosti, jezike i kulturu zemalja odakle nam u Europu stižu izbjeglice i migranti te same procese unutarnjih i vanjskih migracija
Ugledni srpski arabist i prevoditelj koji pokriva književnost Sirije, Egipta, Palestine, Iraka i drugih zemalja govori o arapskoj književnosti, prevođenju i razumijevanju kultura, razlikama između jučerašnjeg i današnjeg svijeta te utjecaja radikalizama na književnost. Razgovor je prvi u nizu priloga na temu „Književne domovine europskih imigranata“ u kojima Lora Tomaš istražuje književnosti, jezike i kulturu zemalja odakle nam u Europu stižu izbjeglice i migranti te same procese migracija, unutarnjih i vanjskih
Koje su specifičnosti celebrity kulture u Hrvatskoj, tko su naši celebrityji i kako to da pojedine profesije – liječnici, političari, treneri, kuhari – postaju medijske zvijezde, koliko traje njihova slava, jesu li influenseri radnici ili dokoličari, kako se trži intima… – o tim i sličnim temama govori etnolog i znanstvenik Ozren Biti, autor nedavno objavljene, u hrvatskoj znanosti pionirske studije “Biti poznat: celebrity kultura na hrvatski način”
Nekada obilježeni kao generacijski pisci, nedavno ponovo združeni povodom reizdanja Bulićeva „Putovanja u srce hrvatskoga sna“ za koji je Šimpraga napisao pogovor, sugovornici se prisjećaju i redefiniraju pojmovnik generacija
Preminuo je ugledni sociolog Vjeran Katunarić (1949.-2023). Tužnim povodom donosimo razgovor koji je, prije nepune godine, u sklopu projekta “Emeritura” za naš portal s njime vodio Goran Batina
Dugogodišnja tajna spisateljica koja je Jonathana Franzena uvukla u zapadnobalkanski ekoaktivizam, a on nju u svijet javne i isplative književnosti, Nell Zink je definitivno autorica unikatnog književnog puta i razvoja. Zink piše gusto, zasićeno, pedantno, što i kako god joj padne napamet, stvarajući kritički zapažene knjige koje su neobične, žanrovski hibridne, stilski intenzivne i tvrdoglave u tome da nikome ne idu niz dlaku
Dok se svijet oko nas ubrzano urušava, što znači ostati pri sebi, a što udaljiti se od sebe kako bismo se drugačije vidjele, ili se ponovno upoznale, ili se posve napustile? Američka spisateljica s privremenom švicarskom adresom i slovenskim obiteljskim korijenjem, gošća ovogodišnjeg festivala Lit Link, Jessi Jezewska Stevens, ta pitanja postavlja i premeće u romanima raspuklog realističkog modusa i dubokog urona u psihološku fikciju ispunjenu narcističkim odrazima i asimetričnim dubletama
S britanskim piscem Davidom Szalayom, gostom ovogodišnjeg festivala Lit Link / Književna karika, razgovarali smo o njegovom nagrađivanom i hvaljenom romanu „Sve što muško jest“, portretiranju maskuliniteta u prozi, fluidnim formama i utjecaju prestižnih književnih nagrada na pisanje i pisce. Objavljujemo i ulomak iz Szalayeva romana u pripremi.
O politizaciji književnog kanona, feminističkoj perspektivi, opasnostima od partikularizma u teoriji, kulturi otkazivanja, kao i ljubavi prema književnosti i čitanju govori Maša Grdešić u razgovoru s Anom Fazekaš u sklopu našeg serijala na temu „Suvremeni književni kanon – kritički pogled“

Događaji

Danas
  • Raspisan natječaj za kratku priču „Biber“

    Prenosimo poziv za sedmi regionalni natječaj za kratku priču Biber. Rok je 24. svibnja 2026. godine. Radove mogu slati autorice i autori koji pišu na albanskom, makedonskom, bosanskom, crnogorskom, hrvatskom i srpskom jeziku. Natječaj organizira Biber tim uz podršku Centra za nenasilnu akciju Sarajevo-Beograd.

  • Poziv autorima na Književnu rezidenciju Kamov 2026.: stvaranje u Rijeci za četiri rezidenta/ice (Rok: 15. 3. 2026.)

    Gradska knjižnica Rijeka objavila je natječaj za četiri dvotjedne književne rezidencije „Kamov“, namijenjene autorima i autoricama – pjesnicima, prozaicima, dramskim piscima i spisateljicama te književnim kritičarima i kritičarkama. Rezidencije će se održati u Rijeci tijekom srpnja, rujna, listopada i studenoga 2026. godine. Rok za prijavu je 15. ožujka 2026. do ponoći.

  • Poziv na prijave – rezidencija u sklopu Solitude Exchange Network 2026.

    Pogon – Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade upućuje poziv autorima i autoricama iz Hrvatske – umjetnicima i umjetnicama, kustosima i kustosicama, teoretičarima i teoretičarkama, dizajnerima i dizajnericama, arhitektima i arhitekticama te drugim kulturnim radnicama i radnicima – koji se kroz praktični, teorijski, istraživački, umjetnički ili interdisciplinarni rad na inovativan način bave suvremenim društvenim temama, da se prijave za tromjesečnu rezidenciju pri Akademie Schloss Solitude. Rok za prijavu je 17. ožujka.

  • Natječaj za nagradu „Mato Lovrak“ za najbolji dječji roman (Rok: 18. 3. 2026.)

    Izvršni odbor Lovrakovih dana kulture objavio je poziv za književnu Nagradu „Mato Lovrak“, koja se dodjeljuje za najbolji dječji roman objavljen na hrvatskom jeziku tijekom 2025. godine, bilo u Republici Hrvatskoj ili inozemstvu. Priznanje će biti uručeno u sklopu 39. Lovrakovih dana kulture, 21. svibnja 2026. u Velikom Grđevcu.

  • Natječaj za potpore za prevođenje s talijanskog jezika

    Objavljen je natječaj za potpore za prevođenje s talijanskog jezika, ali i za titlovanje i sinkroniziranje audio-vizualnih materijala koje raspisuje talijansko Ministarstvo vanjskih poslova i međunarodne suradnje

Izdvojeno

Kritika Proza
O(ko) književnosti
Iz radionice

Programi

Najčitanije

Kritika Publicistika
Kritika Proza
Kritika Proza
Skip to content