Razgovor

IRENE VALLEJO: U tijeku je transformacija radikalna poput grčkog usvajanja abecede

Lora Tomaš

„U davna vremena koegzistirali su različiti formati – ploče, svici, kodeksi – bez međusobnog natjecanja, jer je svaki korišten u drugu svrhu. U današnje vrijeme ne svjedočimo utrci za pobjedom između digitalnih i papirnatih formata, već je to pitanje kako jamčiti opstanak naših najboljih ideja i narativa. Zato vjerujem da će tradicionalna knjiga živjeti uz svoje mlađe kolege, ekrane“ – govori Irene Vallejo, autorica iznimne, vrlo inspirativne knjige „Beskraj u trsci“ koja je zasluženo postala međunarodni bestseler

NATAŠA GOVEDIĆ I HANA LUKAS MIDŽIĆ: Dva sustava unutar jednog organizma

Govedić&Midžić

Dijalog spisateljice Nataše Govedić i ilustratorice Hane Lukas Midžić o zajedničkim suradnjama u realizaciji niza knjiga te prepletajima teksta i slike, verbalnoga i likovnoga, baroknoga i asketskoga

VLADO MARTEK: Čitanje je najbolja stvar na svijetu jer nikada niste na gubitku

Filip Kučeković

S nekadašnjim članom Grupe šestorice, konceptualnim umjetnikom i pjesnikom razgovaramo o pjesmi i slici, etici i politici, avangardi i neovangardi, ropstvu, slobodi i o tome što znači biti priznati autsajder

IVANA BODROŽIĆ: Ništa u društvu nema veću snagu od priče

Katarina Luketić

U povodu nove prozne zbirke „Fikcija“ Ivana Bodrožić govori o angažiranoj književnosti i pričama koje nas definiraju, emancipaciji od očekivanih rukopisa i humoru koji oslobađa, ispisivanju majčinstva, licima neravnopravnosti i vrijednosti solidarnosti koja nas – kad dođe do tektonskih društvenih poremećaja i kad dođemo do ruba – jedino može izvući

MARIJA ANDRIJAŠEVIĆ: Moje su riječi, moj je papir, ajde!

Ana Fazekaš

„Temeljenje kuće“ Marije Andrijašević jedno je od najčvršćih poetskih zdanja posljednjih nekoliko domaćih nam književnih godina. Uz prve zamahe Goranovog proljeća, s ovogodišnjom laureatkinjom nagrade Ivan Goran Kovačić otvaramo teme tadašnjosti i sadašnjosti poezije, međumedijskih prijenosa i potencijala pisane riječi da diše, te tijela koje piše, čita i ustaje od knjige kad joj se žar stranice uhvati za biće – i grabi…

LEONIDA KOVAČ: Potrebno je usporavanje

Filip Kučeković

„Rasprizorenja“ Leonide Kovač jedinstven su događaj u hrvatskoj esejistici. Povezujući različite humanističke discipline, teoriju i umjetnost; Sebalda, Rilkea, Benjamina i suvremene umjetnike ona u knjizi rastvara važne teme uprizorenja historije, muzealizacije i arhivacije, sjećanja i predstavljanja te političnosti umjetnosti. U povodu te knjige te u sklopu naše serije tekstova o intermedijskim transferima između književnosti i vizualnih umjetnosti, s Leonidom Kovač razgovarao je Filip Kučeković

ANDREA MILANKO: Zaziranje od teorije

Marko Pogačar

S docenticom na Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu porazgovarali smo o lirici i poeziji, zazoru domaće akademske kulture od teorije, ulozi antologija u formiranju kanona, prozi Slobodana Novaka i drugim njezinim raznovrsnim profesionalnim fokusima i interesima

CARLOS PASCUAL: Najbitnija mi je komunikacija s publikom

Lora Tomaš

U razgovoru s Carlosom Pascualom, Meksikancem koji već petnaest godina živi u Ljubljani, Lora Tomaš predstavlja jednog od zanimljivijih pisaca i kazalištaraca koji trenutno obogaćuju susjednu kulturno-književnu scenu

OLJA SAVIČEVIĆ IVANČEVIĆ: Dobra književnost je potencijalno prevratnička

Jagna Pogačnik

Protivim se tome da je samo iskustvo vlastite kože relevantno, bilo bi nemoguće preživjeti sve što i likovi, imaginacija je naš posao, ako smo dobri u tome što radimo, kao pisci mi možemo biti bilo tko. Naš posao bi trebao biti da pojmimo i ono što nam je u građanskom životu neprihvatljivo, da mijenjamo sebe, eto tako mijenjamo svijet. Književnost nije neki strogi učo koji ušutkava, osuđuje i prijeti štapom. Ona zapravo zavodi

DAMIR ŠODAN: Zajebancija kao obrambena borilačka vještina

Vid Jeraj

Damir Šodan priredio je kapitalno izdanje sabravši, u dva toma pod naslovom „Južno dvorište“, pjesničku ostavštinu Predraga Lucića, pri čemu je dobar dio naslova objavljuje prvi put. S urednikom smo razgovarali o njihovom zajedničkom odrastanju i umjetničkom stasavanju u Splitu sedamdesetih i osamdesetih godina, muzici, literaturi, Mediteranu, humoru…

TIJANA MATIJEVIĆ: Prema kontinentu na kojem se može odigrati alternativna istorija

Ana Fazekaš

O postjugoslavenskim perspektivama i feminističkim čitanjima, krhkom kanonu i literarnom seksipilu s Tijanom Matijević, književnom znanstvenicom rodnog laboratorija beogradskog Instituta za filozofiju i društvenu teoriju

ALLA TATARENKO: Ukrajinska poezija u ovom trenutku je gutljaj slobode

Kruno Lokotar

Veze koje je između hrvatske i ostalih južnoslavenskih književnosti i ukrajinske književnosti, i kultura, izgradila prevoditeljica, znanstvenica, esejistkinja i sveučilišna profesorica Alla Tatarenko su trajne. Ni usred rata, Alla, ne planira stati. Dužni smo joj jedno veliko hvala

12 3 4 5 6 7