Otvoreno pismo Vladi Republike Hrvatske

Redakcija

Prenosimo otvoreno pismo Hrvatskog društva pisaca kao odgovor na recentna događanja oko i nakon festivala „Nosi se“ u Benkovcu kao još jedan brutalan napad na kulturu, umjetnost i slobodu govora

Bioesej s overview efektom ili To, međutim, nije moj svijet

Suzana Marjanić

Bioesej Suzane Marjanić u serijalu tekstova o ekoknjiževnosti na tragu je njezinih prethodnih i budućih knjiga i dokumentira naš odnos prema životinjama, našim najbližim Drugima, kako životinje (ne-ljude) određuju primatolozi. Taj se odnos nalazi u trajnoj vrtešci između simbolizacije i eksploatacije, kako njihov životni put u našoj antropocentričnoj kulturi označava zooetičar Nikola Visković

Basarologija za početnike

Dragan Babić

Od osamdesetih do danas, Basara neprekidno pomera granice jugoslovenske i srpske proze. Kroz skoro ceo spisateljski rad, on se bavi neobičnim i neuobičajenim fenomenima svoje i tuđe svakodnevice, neretko odlazeći daleko u prošlost i predviđajući daleku budućnost, pokušavajući da formira jedan sveobuhvatan književni svet u čijem središtu može da se prepozna nekoliko ključnih reči: parodija, dekonstrukcija, paranoja i sumnja

Čuvar bazena u ljetnom periodu

Dragan Jurak

Između „Anđela u ofsajdu“ i „Spidermana“ prošlo je dvadeset i pet godina, čitavo dvadeset i prvo stoljeće hrvatske književnosti, koje je na prvom mjestu upravo Ferić obilježio. Autor je svojim vrhuncima bliži danas („Putujuće kazalište“) nego što je bio na počecima. Ako će se ovog ljeta neka knjiga javiti razglednicom, to će biti „Spiderman“

Društvene mreže: osveta Autora

Boris Postnikov

Spisateljice i pisci koji na mreže dolaze kao već prepoznata autorska imena ondje dodatno podcrtavaju granicu između sebe i publike. Nailaze manje na prijatelje, a više na fanove. S konačnim trijumfom društvenih mreža, kao što poentira teoretičarka Simone Murray, vratila nam se – paradoksalno – stara dobra romantičarska figura Autora

Sizif i Meduza (II)

Saša Ćirić

Četiri postjugoslovenska romana o traumi i ratu. Kako autori/ce iz posljednjih pionirskih generacija i oni nešto stariji u romanesknoj formi reflektiraju vlastita i generacijska iskustva jugoslavenskih ratova, trideset godina poslije. Na primjeru svježih proza Adise Bašić, Igora Beleša, Darka Tuševljakovića i Zorana Žmirića

Maleševe mačke, zečevi, krtice i ostalo malešno društvo

Andrijana Kos Lajtman

Jedan od najvažnijih i najsamosvojnijih opusa suvremenog domaćeg pjesništva – onaj Branka Maleša – riznica je životinjskih i biljnih motiva koji se, u divljoj, biofilnoj jezičnoj mećavi, na najnepredvidljivije načine isprepliću. Ovaj esej iščitava ih i (de)kontekstualizira s naglaskom na posebno opsežan autorov bestijarij

Sizif i Meduza (I)

Saša Ćirić

Stephen King: više od straha

Jelena Zlatar Gamberožić

Kako se s godinama mijenjalo ono što izaziva strah u pričama i romanima majstora horora? Odgovor na ovo pitanje otkrivaju dvije njegove knjige, roman „Cujo“ izvorno objavljen 1981., a prošle godine preveden i kod nas, i prošlogodišnja zbirka priča „You Like It Darker“

Kako sam prestao brinuti i zavolio prompt

Želimir Periš

Problem s alatima poput ChatGPT-ja jest u tome što se na njih vrlo lako navući. Jednom kad shvatite da vam pomaže pokrenuti ili dovršiti misaoni proces, da je uvijek dostupan, susretljiv, prihvaća sve vaše sugestije bez pogovora i pritom štedi vrijeme vraćajući relativno upotrebljive rezultate – teško ga je odbiti

Mi u krznu: o životinjama u riječima i slikama

Anda Bukvić Pažin

Problem sa životinjama u alegorijskim prikazima – i općenito u žanrovima gdje su one na razne načine poligoni za vježbu ljudskoga – jest što promiču određeni esencijalizam, odnosno specizam. Međutim, granice esencijalističkih teza oduvijek se vrlo uspješno probijaju u poroznim svjetovima slikovnica, žanru koji živi od dvojnosti, od nelagode smjestivosti ili lagodne nesmjestivosti: imamo Ferdinanda, bika koji voli mirisati cvijeće, Vuka koji se boji šume, šišmiša koji se boji mraka, a i jednoga koji se boji letjeti – piše Anda Bukvić Pažin u tekstu o prikazima životinja u dječjoj književnosti

Glas koji nadilazi generaciju

Filip Katavić

Izvorno kapitalna knjiga kapitalnog tekstualnog i glazbenog autora u Frakturinom izdanju adresira stari problem prevođenja poezije. Šindolićev prijevod zasigurno je najslabiji – a za ovakvo izdanje zapravo manje-više jedini mjerodavan – element cijele knjige. Kao što glazba prilaže dodatnu komunikaciju i kontekst, tako i (ne)poznavanje tekstova na izvornom jeziku otkriva mogućnost da nam, čitajući loš prijevod, promakne i učinak i značaj Dylanove poetike

PRVA NATRAG 13 14 151617 18 19 NAPRIJED POSLJEDNJA

Kalendar

rujan 2026
Javni poziv za dodjelu potpora za poticanje književnoga stvaralaštva u 2027. godini

16. lipnja - 14. rujna

Ministarstvo kulture i medija objavljuje Javni poziv za dodjelu potpora za poticanje književnoga stvaralaštva u 2027. godini sa svrhom osnaživanja i promicanja hrvatskog književnog i prevoditeljskog stvaralaštva.
Nova generacija Kulturpunktove školice

19. kolovoza - 15. rujna

Otvorene su prijave za 18. ciklus Kulturpunktove novinarske školice, jedinstvenog edukacijskog programa za mlade autore_ice.
19. VRISAK

12. rujna - 19. rujna

Ovogodišnje izdanje donosi više od 50 događanja i susrete s brojnim domaćim, regionalnim i inozemnim autorima, uz književne razgovore, predstavljanja novih knjiga, programe za djecu i mlade, radionice, izložbe, glazbu i druge sadržaje koji povezuju književnost s različitim područjima kulture