Portal za književnost i kritiku

Kako je nepretenciozna Facebook stranica spontano izrasla u pjesničku platformu na kojoj nastaju tribine, čitanja, druženja, humanitarne akcije, društveno angažirani projekti i jedan otočki festival
U jeku izraelskog genocida u Pojasu Gaze, donosimo tekst palestinskog pisca, teoretičara i političkog analitičara mlađe generacije koji pokolju svog naroda svjedoči živeći na Zapadnoj obali
Svjetski popularna crtana hrvatsko/jugoslavensko-kanadska serija „Mali leteći medvjedi“ promovirala je ideje ekosocijalizma, pa je red za kratak ekokritički uvod uz nadu da je ostavila tragove na onima kojima je bila upućena
Autorska putanja Željka Špoljara odlična je ilustracija teze da društvene mreže one koji na njima uspiju redovito vode u konzervativnije vode. Započeo je prije dvadesetak godina, skriven iza blogerskog heteronima, trolajući post-FAK-ovsku scenu kojom su tada vladali popularni pisci s obaveznom kolumnom u mainstream medijima. Danas, na glasu kao satiričar bez kočnica i tabua, na toj je književnoj sceni pronašao vlastitu nišu
Roman „Stotina godina“ Darija Harjačeka važan je zbog svoje odvažnosti da suvislo i razborito pristupi problemu povijesnog romana i likove predstavi kao misleće i djelujuće aktere povijesti. Oni su višedimenzionalni, oblikovani i kao društvena bića, ali i određeni svojom psihologijom i stoga beskrajno zanimljiviji od romana koji se nastoje baviti poviješću i likovima smještenima u njima
Dostupnost knjige i znanja nekad je pričinjala problem, pa se moglo smatrati da će „opismenjavanje“, ili šire shvaćeno prosvjećivanje, donijeti promjene nabolje samo po sebi. Danas smo na suprotnom kraju tog načina zaključivanja jer se pokazuje da su brojni sadržaji dostupni, ali ne samo da nisu zanimljivi, da izazivaju potpunu ravnodušnost, nego uslijed informacijskog zagušenja izazivaju zbunjenost koja postaje pogodno tlo za širenje lažnih vijesti, sklonost opskurantizmu, nepovjerenje u znanost i povjerenje u teorije zavjere
Priča Nevena Ušumovića, napisana originalno za naš serijal o ekoknjiževnosti, na pozadini ekološke katastrofe jezera u pograničnom području odmotava problematiku obiteljskih odnosa – oca i dvojice braće od kojih je jedan ostao u oporbi spram lokalne zajednice, a drugi je napustio zauvijek. Pripovijedanje ‚unatrag’ kao temu otvara i onu protoka vremena i dinamike propadanja.
„Posljednji Mandeljštamovi dani“ Vénus Khoury-Ghata nije svjedočanstvo o životu rano umrlog pjesnika u progonstvu, o odnosima pojedinca i vlasti, nije samo teška priča o pjesnikovoj patnji, o hladnoći i gladi koju je osjećao, bolestima koje su ga napadale, koliko je priča o veličini književnosti i pohvala književnoj riječi koja ostaje sačuvana i nakon pjesnikove smrti
U želji da svoja znanja i iskustva rada u medijima i javnom prostoru prenesemo još neafirmiranim autorima/cama koji/e se žele baviti književnokritičkim i medijskim radom organiziramo i pozivamo vas da se prijavite na edukativni program „Književna kritika u tekstu i kontekstu“!
Kako je jedna čudnovata promocija knjige u podrumu zgrade Matice hrvatske vodila do spoznaje da su tekstovi Luke Bekavca realističniji nego što se čine na prvi pogled
I u ovoj zbirci Žagar manifestira majstorstvo uporabe svog tipičnog pjesničkog arsenala koji, između ostalog, čini odmicanje od potrage za značenjima i okrenutost iskaza sebi samome, njegovim prijevojima i uviranjima, povremeni otkloni od gramatičke strukture, fluidnost i mnogostrukost identiteta
O razgovorima iz devedesetih Heni Erceg, odrastanju na kraju povijesti Lee Ypi i dijalektici pamćenja Wisławe Szymborske piše u svome kolovoškom dnevniku čitanja Katarina Luketić

Događaji

Danas
  • 19. VRISAK

    Ovogodišnje izdanje donosi više od 50 događanja i susrete s brojnim domaćim, regionalnim i inozemnim autorima, uz književne razgovore, predstavljanja novih knjiga, programe za djecu i mlade, radionice, izložbe, glazbu i druge sadržaje koji povezuju književnost s različitim područjima kulture

Izdvojeno

Tema
Tema
Tema

Programi

Najčitanije

Tema
Kritika Proza
Skip to content