TOMISLAV MEDAK: Ne zazirati od tehnologije

Filip Kučeković

O autorskim pravima i piratstvu, ekonomiji oskudice i mehanizmima kulturne industrije, medijskoj pismenosti i gubitku vještina pisanja, javnim knjižnicama kao fundamentima otvorene cirkulacije znanja i njihovoj ugroženosti kao i o drugim kurentnim temama našeg postdigitalnog „Zeitgeista“ govori Tomislav Medak

Horor, gaslighting i manipulacija

Jelena Zlatar Gamberožić

Kao što zna svaki ljubitelj horora: da bi funkcionirao, užas mora biti dovoljno stvaran. Kultni roman Ire Levina tako možda i nema toliko veze s đavoljom bebom ili sotonskim ritualima i kultovima, koliko s onim što se događa kada dopustimo da nas se izmanipulira

Krava i ja

Ivo Alebić

Što ako su riječi, pomislio sam, zaista poput krava. Neke poslušno idu stazom kojom ih goniš, a druge ti pobjegnu za nečim što ni sam ne primjećuješ, za mirisom travčice ili pucketanjem grančice. Onda ih tražiš i dozivaš, pokušavajući da ih na silu strpaš u tor, a zapravo trebaš da sjedneš na panj i pustiš ih da same dođu

Na vratima nikada zaboravljenih asova

Dragan Babić

Srđan Valjarević rado je čitan, široko objavljivan i prevođen beogradski autor, jedan od onih ne pretjerano čestih na našim područjima koji nailaze na odobravanje jednako stručne kritike i najšire publike, prozne kao i pjesničke. Za one koji s njegovim opusom nisu dovoljno upoznati ovaj esej je pregledan uvod, a za one koji ga već poznaju i žele znati više – poticajan nagovor na ponovljeno i buduće čitanje

Voda bez imena

Abdaljawad Omar

U prvim danima dugoočekivanog primirja u Gazi donosimo novi tekst palestinskog pisca i teoretičara mlađe generacije, napisan prije obustave vatre, kao podsjećanje na užas genocida

Happy end za kvarenje dojma

Dunja Ilić

Ako je roman „Ulica Marthe Argerich“ i mogao biti uspešno otvoreno/egzistencijalističko književno delo na nivou ideje, jezik kojim je napisan naprosto nije dovoljno umetnički obrađen

Književnost na društvenim mrežama: od boomera do zoomera

Boris Postnikov

Kako Facebookom manevrira Miro Gavran, zašto Lana Bastašić bira aktivizam na Instagramu i kako smo zahvaljujući društvenim mrežama u Hrvatskoj upoznali Radmilu Petrović, iako joj kod nas nije objavljena nijedna knjiga?

Plavi konj

Dora Šustić

Plavi konj na putu za Santiago, konji na pašnjacima Islanda, konji u istarskim selima podno Motovuna, konji „plavih jahača“ koje su nacisti proglasili degeneriranim, konji u galopu na prvim pokretnim trakama, konji imaginacije i oksimorona, konji koji bježe od nas i konji koji nose umjetnice i umjetnike – u tekstu spisateljice i scenaristice Dore Šustić iz serijala „Ekoknjiževnost“

Fragmenti skandinavskog književnog diskursa

Ana Fazekaš

Ususret međunarodnom književnom festivalu Lit link, zavirujemo u djela gostujućih pisaca, ove godine pristiglih s dalekih sjevera Švedske i Norveške; u duhovita i bolna knjižna tkanja posvećena iskustvima mimo lako vidljivog, sve svježe ispod prijevodnog nakovnja. Ekskluzivno donosimo fragmente djela Kjersti Anfinnsen, Elle-Marije Nutti i Daniela Gustafssona, u prijevodu Željke Černok

Filozof književnosti

Tomislav Brlek

Interes za prevladavanjem antinomije historicističko-pozitivističkog utvrđivanja činjenica književnog teksta i estetsko-moralne interpretacije književnog djela kao zasebnog sustava vrijednosti ostvaruje se u Solarovom opusu kao ustrajno zagovaranje intenziviranja spoznajne razmjene između znanosti o književnosti i filozofije, pri čemu književnost ima funkciju trajne provokacije unutar hermeneutičkog okvira koji pruža filozofija, zauzvrat književnosti omogućujući da misli samu sebe

Znam što sam čitala ovog ljeta (i zašto)

Jagna Pogačnik

U rubrici „Dnevnik čitanja“ urednice, urednici, suradnice i suradnici portala Kritika HDP vode bilješke uz pročitane knjige. Jagna Pogačnik u svome tekstu piše o romanima Gabrijele Rukelj Krašković i Sofije Kordić te dnevničkoj prozi Darka Cvijetića, knjigama koje su joj se idealno uklopile u ovogodišnju ljetno-otočku atmosferu

Kontrolirani kaos jezika

Luka Rovčanić

U recentnoj autorovoj knjizi motiv ljubavi je zamijenilo beznađe, surovi i sumorni prikaz društva u Hrvatskoj, „narod s pogreškom“ koji na svim frontovima puca – duhovno, socijalno, ekonomski, gospodarski, politički itd. Nekadašnju „Tanju“ zamijenila je proliferacija – inače čestog motiva u recentnom pjesništvu – majke, praznog označitelja oko kojega sin-kazivač zanimljivo i strateški podvaljuje kritiku duhovnog kolapsa zajednice

PRVA NATRAG 11 12 131415 16 17 NAPRIJED POSLJEDNJA

Kalendar

rujan 2026
Javni poziv za dodjelu potpora za poticanje književnoga stvaralaštva u 2027. godini

16. lipnja - 14. rujna

Ministarstvo kulture i medija objavljuje Javni poziv za dodjelu potpora za poticanje književnoga stvaralaštva u 2027. godini sa svrhom osnaživanja i promicanja hrvatskog književnog i prevoditeljskog stvaralaštva.
Nova generacija Kulturpunktove školice

19. kolovoza - 15. rujna

Otvorene su prijave za 18. ciklus Kulturpunktove novinarske školice, jedinstvenog edukacijskog programa za mlade autore_ice.
19. VRISAK

12. rujna - 19. rujna

Ovogodišnje izdanje donosi više od 50 događanja i susrete s brojnim domaćim, regionalnim i inozemnim autorima, uz književne razgovore, predstavljanja novih knjiga, programe za djecu i mlade, radionice, izložbe, glazbu i druge sadržaje koji povezuju književnost s različitim područjima kulture