Portal za književnost i kritiku

Autor/ica: Dragan Babić

Author picture

Dragan Babić (Karlovac, 1987), osnovne, master i doktorske studije završio na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu. Bavi se esejistikom i književnom kritikom, glavni je urednik časopisa Dometi i programski urednik Somborskog književnog festivala. Objavio je dvie zbirke "Tviter priča" (2014. i 2017) i studiju "Imperativ novuma: Prvi svetski rat u srpskoj i angloameričkoj međuratnoj prozi" (2021).

  • Kritika
  • Proza
Neke od osnovih postavki romana – stilska svedenost, jezički minimalizam, fokusiranost na detalj i odbacivanja nepotrebnih slojeva teksta – mogu da se čitaju i kao njegovi nedostaci, naročito za čitaoce koji očekuju detaljnu psihološku sliku protagonista i eksplicitno pojašnjenje motivacije iza svih njihovih postupaka. Sličan utisak ostavljaju i pojedine epizode u kojima autor odlazi van glavnog toka puta i razgovora unuka i dede
  • Tema
Skica za portret Milenka Bodirogića, novosadskog prozaika, urednika i izdavača koji se posljednjih godina, s dva tematski povezana romana, profilirao kao jedno od najzanimljivijih imena aktualne srpske prozne produkcije
  • Tema
Predstavljamo srpsku proznu produkciju autorica i autora rođenih devedesetih godina. Većina ih se još nije imala priliku adekvatnije predstaviti ovdašnjoj publici, pa tekst čini dobrodošlu i korisnu mapu za navigaciju sve opsežnijom književnom proizvodnjom generacija koje dolaze
  • Tema
Srđan Valjarević rado je čitan, široko objavljivan i prevođen beogradski autor, jedan od onih ne pretjerano čestih na našim područjima koji nailaze na odobravanje jednako stručne kritike i najšire publike, prozne kao i pjesničke. Za one koji s njegovim opusom nisu dovoljno upoznati ovaj esej je pregledan uvod, a za one koji ga već poznaju i žele znati više – poticajan nagovor na ponovljeno i buduće čitanje
  • Tema
Od osamdesetih do danas, Basara neprekidno pomera granice jugoslovenske i srpske proze. Kroz skoro ceo spisateljski rad, on se bavi neobičnim i neuobičajenim fenomenima svoje i tuđe svakodnevice, neretko odlazeći daleko u prošlost i predviđajući daleku budućnost, pokušavajući da formira jedan sveobuhvatan književni svet u čijem središtu može da se prepozna nekoliko ključnih reči: parodija, dekonstrukcija, paranoja i sumnja
  • Kritika
  • Proza
Oko godinu i po dana je trajalo pisanje ovog dnevnika koji je, potpuno u skladu sa poetikom stvaraoca koji stoji iza njega, fragmentaran i razlomljen, datumiran i anti-datumiran, postmoderan i realističan, pun sumnji, strepnji i nesigurnosti, ali i pun preciznih dijagnoza savremenog društva koje mogu da zapišu samo pisci koji su svesni svoje stvarnosti i pozicije koju pojedinac zauzima u njoj
  • Kritika
  • Proza
Centralna ličnost narativa je osuđivani ratni zločinac znamenitog imena, Filip Latinović, koji se, poput svog imenjaka iz Krležinog romana, vraća kući. Međutim, zora za njega ne sviće dok se stiže na kolodvor, već se njegov život odvija u mraku, u moralnom porazu zbog zlodela koja je počinio
  • Kritika
  • Proza
U ovim pričama birokratski problemi prerastaju u tragediju, trudnice nose plod godinama, uticaj klimatskih promena preti da nas sve potopi, a nove tehnologije dovode do nove vrste ljudi koja zahteva inovacije na polju života i smrti. Uz sve to, Tamara Bilankov se neretko okreće životinjama koje uleću kroz prozore solitera, proživljavaju ljubavne muke, nose čovečije maske i poseduju svest koja nadrasta njihovu vrstu
  • Tema
David Albahari ostavio je ogroman trag u srpskoj proznoj produkciji, naročito u domenu kratke priče, i njegovim odlaskom nastao je prazan prostor koji, sasvim je izvesno, niko neće popuniti, makar ne u narednim godinama. Jer nasleđe ovog autora utiče na različite generacije – od njegove, rođene četrdesetih godina prošlog veka, do najmlađe koja tek sada stupa u književno polje – i proteže se na stvaraoce različitih formi, vrsta i oblika pisanja. I stoga, jedino pitanje koje nam preostaje vrlo je jednostavno: šta, kako i kuda dalje?
  • Kritika
  • Proza
Središnja figura romana je Josip Rotski, čovek koji spaja sovjetsku prošlost, religijski kontekst i aluzije na zapadnu civilizaciju, postajući tako savremena inkarnacija nekih od najuspelijih junaka Salmana Ruždija ili, još konkretnije, Vladimira Nabokova
  • Kritika
  • Proza
Nigerijska autorica u hibridnoj, memoarsko-esejističko-dnevničkoj formi ispisuje proces žalovanja za preminulim ocem, u kontekstu globalne pandemije i svijeta koji se mijenja, noseći sa sobom uvijek još više i više smrti
  • Kritika
  • Proza
Formalno gledano, ovo i nije klasično delo fikcije već se radi o prozi na temeljima biografsko-istorijske građe, a u središtu narativa nalazi se Hiro Onoda, pripadnik japanske vojske koji nakon Drugog svetskog rata decenijama ostaje na položaju, u džunglama ostrva Lubang, ne prihvatajući činjenicu da je rat okončan, da je Japan poražen i da bi trebalo da završi svoj ratni put
1 / 21

Događaji

Danas

Izdvojeno

O(ko) književnosti
O(ko) književnosti

Programi

Najčitanije

Kritika Publicistika
O(ko) književnosti
Kritika Proza
Iz radionice
Kritika Proza
Skip to content