Autor/ica: Ana Fazekaš

Ana Fazekaš je kritičarka, esejistica i urednica na područjima izvedbenih umjetnosti, književnosti i pop-kulture

Tema

Scheeleova zelena

Ana Fazekaš

Fantazmagorični tematsko-motivski kolaž fikcije i fakcije izrastao na istraživanju alkaloidnih otrova i povijesnih trovanja za ciklus tekstova posvećenih premreženom korijenju književnosti i prirode piše Ana Fazekaš

Tema

Fraktalni esej (u pohvalu šminke)

Ana Fazekaš

Iščašeni esej o vječno nestalnom modernitetu, o iskošenoj ženskosti i odrazima u sumračnim staklima noću, piše An- Fazekaš tragovima Charlesa Baudelairea i Lise Robertson za ciklus tekstova posvećenih dodirima i rascjepima između književnosti i tehnologije

Tema

Studeni dnevnik: Elfriede, moda & Xanax

Ana Fazekaš

„I stoje mi tako Lászli do uzglavlja, više snovolovke nego knjige. Otvorim-zatvorim, morat će pričekati jer studeno je vrijeme nagužvano i liježem izbezumljena; netom prije sna uguram samo paragraf knjige Deluxe: How Luxury Lost Its Luster.“ O čitanju i nečitanju u studenom mjesecu sajamske fizikalije i egzistencijalnih kriza za dnevnički ciklus piše Ana Fazekaš

Tema

Fragmenti skandinavskog književnog diskursa

Ana Fazekaš

Ususret međunarodnom književnom festivalu Lit link, zavirujemo u djela gostujućih pisaca, ove godine pristiglih s dalekih sjevera Švedske i Norveške; u duhovita i bolna knjižna tkanja posvećena iskustvima mimo lako vidljivog, sve svježe ispod prijevodnog nakovnja. Ekskluzivno donosimo fragmente djela Kjersti Anfinnsen, Elle-Marije Nutti i Daniela Gustafssona, u prijevodu Željke Černok

Kritika
Proza

Nismo svi srodnici po zlu

Ana Fazekaš

Reklamiran kao remek-djelo i nagrađen Goncourtom i nagradom Francuske akademije, „Dobrostive“ su precijenjen roman koji, istina, ima neke remek dijelove, briljantno ispisane stranice, ali su između njih razapete plahte i plahte neujednačenog teksta s mahnitim gomilanjem političkih i privatnih užasa

Tema

Seks, laži i videovrpce: pripovjedni okviri podgrijanih avangardi

Ana Fazekaš

Kakve se stvarnosti rastvaraju na miješanom tlu likovne konceptuale i paraknjiževne tekstualnosti? U eseju unutar ciklusa posvećenog medijskim transferima između književnosti i vizualnih umjetnosti, Ana Fazekaš na neoavangardnim primjerima promišlja nedovoljno istražene potencijale medijskih rubova koji organski teže preklapanju

Razgovor

MARIJA ANDRIJAŠEVIĆ: Moje su riječi, moj je papir, ajde!

Ana Fazekaš

„Temeljenje kuće“ Marije Andrijašević jedno je od najčvršćih poetskih zdanja posljednjih nekoliko domaćih nam književnih godina. Uz prve zamahe Goranovog proljeća, s ovogodišnjom laureatkinjom nagrade Ivan Goran Kovačić otvaramo teme tadašnjosti i sadašnjosti poezije, međumedijskih prijenosa i potencijala pisane riječi da diše, te tijela koje piše, čita i ustaje od knjige kad joj se žar stranice uhvati za biće – i grabi…

Kritika
Proza

Obraslo književno polje, ili dvije-tri o važnosti košnje

Ana Fazekaš

„Visoke trave“ kao da su zabetonirane u svojoj prvoj skici čiji je fokus na narativnom luku, prije no što se sadržaj pročisti, odnosi izoštre, a stilistika precizira. Možda bi materijal sretniji format našao u scenariju filma ili serije, samo što bi i tada dijaloge trebalo raspisati dalje od svrsishodnih razmjena riječi, poštapalica i mlakih duhovitosti na koje se smiju samo likovi, a oni nemaju izbora

Razgovor

TIJANA MATIJEVIĆ: Prema kontinentu na kojem se može odigrati alternativna istorija

Ana Fazekaš

O postjugoslavenskim perspektivama i feminističkim čitanjima, krhkom kanonu i literarnom seksipilu s Tijanom Matijević, književnom znanstvenicom rodnog laboratorija beogradskog Instituta za filozofiju i društvenu teoriju

Tema

Flamenco, Kina, mate, i dvije bijele mačke: u biblioteci Dinka Telećana

Ana Fazekaš

Unutar ciklusa posvećenog osobnim bibliotekama prominentnih ličnosti domaće književne scene, povirili smo u multilingualnu prevoditeljsku radionicu i književno utočište pjesnika, prevoditelja i autora Dinka Telećana

Razgovor

DANICA VUKIĆEVIĆ: Poezija može sve, da te pokida kao konac zubima

Ana Fazekaš

Sa svjetlucavom pjesnikinjom i prozaistkinjom, Danicom Vukićević, autoricom NIN-ovana romana „Unutrašnje more“, o svijetlim i tamnim moćima književnosti, pisanju krišom i slobodno, klasicima koji zasijecaju duboko i onima koji lepršaju blago ali vječno

Tema

Pitanje književnog života

Ana Fazekaš

Što reći i kako govoriti o uvjetima književnog rada koji su uvijek na iste dosadne načine problematični, i to u povijesnom trenutku u kojem su pitanja prekarnosti života i preživljavanja toliko bolna i gola da (o) književnosti postaje teško govoriti? Probijamo se kroz temu u razgovoru s troje pisaca vrlo različitih radnih statusa: Ivanom Bodrožić, Igorom Belešom i Dragom Glamuzinom

1 / 412 3 4

Kalendar

ožujak 2026
Raspisan natječaj za kratku priču „Biber“

27/12/2025 - 24/05/2026

Prenosimo poziv za sedmi regionalni natječaj za kratku priču Biber. Rok je 24. svibnja 2026. godine. Radove mogu slati autorice i autori koji pišu na albanskom, makedonskom, bosanskom, crnogorskom, hrvatskom i srpskom jeziku. Natječaj organizira Biber tim uz podršku Centra za nenasilnu akciju Sarajevo-Beograd.
Poziv autorima na Književnu rezidenciju Kamov 2026.: stvaranje u Rijeci za četiri rezidenta/ice (Rok: 15. 3. 2026.)

7. veljače - 15. ožujka

Gradska knjižnica Rijeka objavila je natječaj za četiri dvotjedne književne rezidencije „Kamov“, namijenjene autorima i autoricama – pjesnicima, prozaicima, dramskim piscima i spisateljicama te književnim kritičarima i kritičarkama. Rezidencije će se održati u Rijeci tijekom srpnja, rujna, listopada i studenoga 2026. godine. Rok za prijavu je 15. ožujka 2026. do ponoći.
Poziv na prijave – rezidencija u sklopu Solitude Exchange Network 2026.

17. veljače - 17. ožujka

Pogon – Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade upućuje poziv autorima i autoricama iz Hrvatske – umjetnicima i umjetnicama, kustosima i kustosicama, teoretičarima i teoretičarkama, dizajnerima i dizajnericama, arhitektima i arhitekticama te drugim kulturnim radnicama i radnicima – koji se kroz praktični, teorijski, istraživački, umjetnički ili interdisciplinarni rad na inovativan način bave suvremenim društvenim temama, da se prijave za tromjesečnu rezidenciju pri Akademie Schloss Solitude. Rok za prijavu je 17. ožujka.
Natječaj za nagradu „Mato Lovrak“ za najbolji dječji roman (Rok: 18. 3. 2026.)

19. veljače - 18. ožujka

Izvršni odbor Lovrakovih dana kulture objavio je poziv za književnu Nagradu „Mato Lovrak“, koja se dodjeljuje za najbolji dječji roman objavljen na hrvatskom jeziku tijekom 2025. godine, bilo u Republici Hrvatskoj ili inozemstvu. Priznanje će biti uručeno u sklopu 39. Lovrakovih dana kulture, 21. svibnja 2026. u Velikom Grđevcu.
Natječaj za potpore za prevođenje s talijanskog jezika

25. veljače - 31. ožujka

Objavljen je natječaj za potpore za prevođenje s talijanskog jezika, ali i za titlovanje i sinkroniziranje audio-vizualnih materijala koje raspisuje talijansko Ministarstvo vanjskih poslova i međunarodne suradnje