Tema

Internacionala naslovnica: „Osmi povjerenik“

Redakcija

U seriji naših virtualnih izložbi „Internacionala naslovnica“ predstavljamo inozemna izdanja romana „Osmi povjerenik“ Renata Baretića

Snijeg na plaži: Rekonvalescencije Dona McCullina i Henryja Bestona

Lora Tomaš

Krajolik postaje repozitorij sjećanja, kaže Simon Schama, njegov je odnos s kulturom uvijek dvosmjeran. Krajolik je produkt naših ideologija i vjerovanja, opterećen značenjima koja ga pretvaraju u tekst. „I prije nego što može poslužiti kao odmor za osjetila, krajolik je djelo uma. Pejsaž je sačinjen podjednako od slojeva sjećanja koliko od slojeva stijena“

Ljeto kad ću čitati književnost za mlade (što god to bilo)

Anda Bukvić Pažin

Je li žanr adolescentskog romana iščezao iz javnog diskursa, bez obzira na svoju presudnu važnost u čitateljskom vijeku svake čitajuće osobe? I ako jest tako, je li to zbog unutarknjiževnih ili izvanknjiževnih razloga? Jesu li ti romani nepostojeći u knjiškoj javnosti zato što nisu dobri romani, ili zato što – time što jesu za djecu i mlade – automatski nisu za nas ozbiljne odrasle koji se književnošću bavimo?

Internacionala naslovnica: „Sedam strahova“

Redakcija

U seriji naših virtualnih izložbi „Internacionala naslovnica“ predstavljamo inozemna izdanja romana „Sedam strahova“ Selvedina Avdića

Sanjao sam Martina Bormanna kako preskače leptire

Zoran Ferić

U našem serijalu „Svaki rat je drukčiji, svaki rat je isti“ objavljujemo premijerno priču Zorana Ferića čije su neke od tematskih, prostornih i značenjskih okosnica – statisti, rijeke, leptiri, Didova Jama, sinkroniciteti, sjećanja…

Orijentalizam, balkanizam i turizam u svijetu književnog prevođenja

Ana Fazekaš

U drugom nastavku razgovora o prijevodima i recepciji domaće i regionalne književnosti u međunarodnom kontekstu govore prevoditeljica Chloé Billon i nadaleko prevođeni pisci Olja Savičević Ivančević i Jurica Pavičić, a tema je klizavi teren kalkulacije i spekulacije: što sve djela s malih jezika čini privlačnima stranim nakladnicima i pripadajućim publikama

Ko se boji literature još

Saša Ćirić

Glumcu i piscu Feđi Štukanu zabranjen je ulaz u zemlju i gostovanje na festivalu Krokodil. Gradonačelnik Kikinde osobno je, u pratnji tjelohranitelja, zaustavio održavanje festivala kratke priče Kikinda Short, a beogradska gradska vlast zabranila književno-kulturni festival Mirëdita, Dobar dan! Donosimo esej o sve češćoj praksi i pozadini zabrana i ograničenja u kulturnom polju i javnoj sferi u Srbiji

Izgubljeno i nađeno u prijevodu

Ana Fazekaš

U prvom tekstu iz serije „Prijevodi i recepcija domaće i regionalne književnosti u međunarodnom kontekstu“ govore višestruko prevođeni autori, Olja Savičević Ivančević, čiji je „Adio kauboju“ preveden na mnoge jezike, Jurica Pavičić, čija je „Crvena voda“ najprodavanija knjiga nekog hrvatskog autora u inozemstvu, te prevoditeljica koja je prevela na francuski mnoge hrvatske i regionalne pisce, Chloé Billon

Internacionala naslovnica: „Dvori od oraha“

Redakcija

U seriji naših virtualnih izložbi „Internacionala naslovnica“ predstavljamo inozemna izdanja romana „Dvori od oraha“ Miljenka Jergovića

Sestre po oružju, ili čitajte Jakobsona

Marko Pogačar

Serijal tekstova pod naslovom „Svaki rat je drukčiji, svaki rat je isti“ otvaramo esejom Marka Pogačara posvećenom Muzama, šutnji i pjevanju, jeziku i otporu, te posebno Kovačićevoj „Jami“ koja je podnijela sve testove vremena i ostala istinski slobodarska i politička poezija

One/i dolaze! – književna budućnost na jednom mjestu

Redakcija

Jubilarni 10. festival Prvi prozak na vrh jezika predstavit će tijekom tri dana, od 24. do 26. lipnja, u zagrebačkom Teatru ITD autorice i autore mlađe generacije, ujedno dobitnice i dobitnike više književnih nagrada za one do 35 godina starosti

Dobar dan, Jugo

Boris Postnikov

Tko god se, makar marginalno, zainteresirao za područje koje Mirjana Kasapović naziva postjugoslavenskim studijama, neće ovdje pronaći ništa posebno zanimljivo. Nižu se odavno poznati, izlizani akcenti kritike postjugoslavenske optike. Za autoricu, postjugoslavenski pristup svodi se na „ideološku i političku mitologizaciju Jugoslavije“ i „čuvanje sjećanja na bivšu jugoslavensku državu“