Tema

23. Festival europske kratke priče: Novi vjetrovi

Redakcija

Jedan od najuglednijih i po publici najbrojnih domaćih književnih festivala, 23. Festival europske kratke priče u ovogodišnjem izdanju ugošćuje inozemne autore/ice Chloe Aridjis, Hassana Blasima, Héctora Abada Faciolincea, Nualu O’Connor i Inga Schulzea te domeće Edu Popovića, Zorana Ferića, Senka Karuzu, Luku Ostojića, Lidiju Deduš i druge. Nosiva tema festivala su „Novi vjetrovi”

Opipljiva samoća Ottesse Moshfegh

Jelena Zlatar Gamberožić

U svijetu kakav ocrtava Moshfegh, na žalost vrlo realnom svijetu crne bajke, postoji li za njene junakinje uopće drugi izlaz osim „savršenog uklapanja u tamu“, tj. bi li se (savršeno ili bilo kako drugačije) mogle uklopiti u nešto drugo? Tama je njihova sudbina, upisana u njih oduvijek, potpuno deterministički, dok je one prihvaćaju defetistički. U tom im se smislu možemo diviti ili ih žaliti, no zapravo je najsmislenije s njima suosjećati

Internacionala naslovnica: „Adio kauboju”

Redakcija

Roman „Adio kauboju” Olje Savičević Ivančević od svoje objave 2010. godine do danas doživio je izdanja na 12 jezika opremljenih sa 15 različitih naslovnica.

Ivan Ivanji: Doživotno osuđen na Buchenwald

Ladislav Tomičić

Ivan Ivanji je iza sebe ostavio obimno djelo: 26 romana, po tri zbirke pripovijedaka i poezije, knjige za djecu, memoare, drame… Najvažnijim svojim djelima smatrao je trilogiju o rimskim carevima Dioklecijanu, Konstantinu i Julijanu. Prevodio je s njemačkog i mađarskog jezika, prijateljevao s Günterom Grassom, surađivao s Danilom Kišom, bio prevoditelj Josipa Broza Tita

Miroslav Krleža i mumificiranje klasika

Goran Pavlić

“Novo, postideološko” čitanje Krleže u izvedbi akademika Krešimira Nemeca nije ni novo ni postideološko, a to je samo dio problema ovog izdanja

August Cesarec – Argumenti za revoluciju

Redakcija

Multimedijalni događaj „August Cesarec – Argumenti za revoluciju” trajat će od osmi do deseti svibnja, a otvara se u srijedu u 19h izložbom „Moj brat August, persona non grata”, uz glazbeno-scenske performanse. U sklopu konferencije održat će se 8 panela te će sudjelovati 20 gostiju, a samu izložbu moći ćete posjetiti do 24. svibnja

Specifičnost i zločina i poezije

Nataša Govedić

„Srce zemlje” Glorije Lujanović je po svim kriterijima i duboko originalna i istinski hrabra knjiga. Za sve one koji ne vjeruju da činjenice u 21. stoljeću još uvijek postoje, Lujanović ih čvrstom političkom rukom vraća u realitet: nema nas bez činjenica; horor mitomanije ne može se pobijediti mitovima

Slobodna (kao) nikada

Jelena Zlatar Gamberožić

O (ne)uspjeloj emancipaciji u romanima “Ne, ne i ne” Nine Lykke (prevela Željka Černok; Naklada Ljevak, Zagreb, 2023.) i “Ljubav i druge opasnosti” Daniele Krien (prevela Bojana Bajić; Fraktura, Zaprešić, 2024.)

Koliko ljudskosti je ostalo u nama?

Tea Sesar

To od nas kao čitatelja traže Novakovi romani, posebno “Slučaj vlastite pogibelji”. Da (na)učimo ljudskost, da je vratimo na tvorničke postavke, da nam ono ljudsko ne znači opravdanje ili žmirenje na nepravdu, nego poziv na osvješćivanje zadaće: da na zemlji budemo barem nakratko predivni

Planeta Sidran

Emir Imamović Pirke

O Abdulahu Avdi Sidranu se od nedjelje, 23. ožujka, govori i još će se više govoriti samo najbolje. Ne zato jer je takav red, već zato što je bio genij

Goran u gradu!

Redakcija

Za dva dana počinje Proljeće – kalendarsko, pjesničko, Goranovo. Svako zaslužuje veliko početno P

Posao riječi

Marko Pogačar

Umro je Danijel Dragojević. Ta je vijest do nas stigla isprva kao glasina. Onako kako, izravno i od presudne važnosti ali neprovjereno, istovremeno na sva zvona i stidljivo, dolaze prvi, sumnjivi signali proljeća: s vjetrom, u komešanju vrabaca, koji će zauvijek ostati njegovima

NATRAG 1 234 5 6 NAPRIJED POSLJEDNJA