Tema

Pitanje književnog života

Ana Fazekaš

Što reći i kako govoriti o uvjetima književnog rada koji su uvijek na iste dosadne načine problematični, i to u povijesnom trenutku u kojem su pitanja prekarnosti života i preživljavanja toliko bolna i gola da (o) književnosti postaje teško govoriti? Probijamo se kroz temu u razgovoru s troje pisaca vrlo različitih radnih statusa: Ivanom Bodrožić, Igorom Belešom i Dragom Glamuzinom

Duhovi, detektivi i antiromansa u pakistanskim metropolama

Lora Tomaš

Istražujući književne domovine europskih migranata Lora Tomaš razgovarala je s dvoje anglofonskih autora iz Pakistana koji pišu u eksperimentalnijim formama te žanrovima horora i misterija: spisateljicom Ayeshom Muzzaffar i piscem Tahom Keharom

Dragi civili

Nataša Govedić

Onoliko koliko je rat na državnim elitama, toliko je mir na civilima. Mir je moguć upravo ako poštujemo civile mimo bilo kakvog ključa stranačke, etničke, rodne, dobne ili klasne pripadnosti. To je, dakle, prtljaga koja ti treba da preživiš u dvadeset i prvom stoljeću: da budeš civil s novom vrstom tranzitnih papira, kao i s povjerenjem u nekog drugog civila, koji te neće reducirati po ma kojoj od bezbrojnih osnova diskriminacije

Luđo

Mladen Blažević

I eto. To ti je to. To je moja kuća. I moja domovina. Sve je ovdje oko mene. Pokazat ću ti sad što je domovina i kako se za nju gine. Sad ćeš vidjeti. Nemoj skretati pogled. Gledaj mi u lice kad provirim gore. Onaj moj će znati šta treba. Čeka tamo i nišani u pano

Internacionala naslovnica: „Hotel Zagorje“

Redakcija

U seriji naših virtualnih izložbi „Internacionala naslovnica“ predstavljamo inozemna izdanja romana „Hotel Zagorje“ Ivane Bodrožić

Doček

Ivica Đikić

General je podizao ruke uvis i pružao ih nekima od onih što su ga željeli dotaknuti. Na bini su ga nestrpljivo čekali gradonačelnik, gvardijan, šefovi nekoliko veteranskih i stradalničkih udruženja, četvorica najistaknutijih živih ratnih zapovjednika s ovog područja, i još sedam-osam muškaraca koji su se našli gore po tko zna kojem kriteriju, ako se uopće radilo o nekakvim kriterijima a ne o njihovu manjku nelagode i višku uvjerenosti u vlastite zasluge

Zimovalište za sove

Magdalena Blažević

U gradskom parku je promatrala krošnje crnih borova i pitala se borave li male ušare tu i ljeti. Osluškivala je, ali je bilo tiho kao u hramu. Prvi put je na mjestu koje je s prozora promatrala toliko puta. Odatle je vidjela kuću. Izgledala je mnogo manja nego što je se sjeća, premalena za onoliko žena koliko ih je tamo bilo zatvoreno. Bila je sigurna da u njoj nitko ne živi. Tako i treba biti, pomislila je, na takvim mjestima nitko ne bi trebao živjeti…

Naši ljudi na terenu

Ana Fazekaš

O prijevodnim životima domaće književnosti u međunarodnom kontekstu u razgovoru s književnim agentima-pionirima Dianom Matulić i Ivanom Sršenom

Born to Die

Dora Šustić

Mussolini je govorio: „Rat je muškarcu isto što i ženi majčinstvo“. Osim oružanih ratova na ukrajinskim, palestinskim, sudanskim, mjanmarskim, jemenskim i inim frontama, u svijetu se danas vodi nikad perfidniji rat za izbor, odnosno rat protiv slobode izbora. Taj rat nije novost; vodio ga je i politički padre današnje Italije… U domovima, tvornicama, bolnicama, ulicama po kojima je hapsio žene koje su dijelile informacije o kontracepciji i pobačajima

Lena Andersson ili srcem protiv logike

Jelena Zlatar Gamberožić

O ljubavi, narcizmu i osobnoj odgovornosti uz romane švedske spisateljice o (anti)junakinji našeg doba Ester Nielssen

Palestinska flora, od rijeke do mora

Ivana Perić

U serijalu „Svaki rat je drukčiji, svaki rat je isti“ donosimo tekst Ivane Perić o flori Palestine i o motivima badema i rogača, divljeg cvijeća i maslina, makova i jasmina u palestinskoj književnosti