Portal za književnost i kritiku

Tema

U trećem tekstu iz serijala “Dramaturgija – fantomski posao, materijalizirana misao” Katja Grcić propituje ulogu političkog kazališta na postjugoslavenskom i regionalnom prostoru u razgovoru s dramaturzima Tanjom Šljivar, Goranom Injacom, Jasnom Jasnom Žmak i Annom Laner
Ovih je dana, zbog izmaglice, pojačan dojam big blua. Tirenski tirkiz koji nam jutrima tamni pod sunčanim naočalama, pred kojim sjedimo premazani zaštitnim faktorima, dodatno zaštićeni šeširima i suncobranima, podjednako fascinirani i užasnuti. Danima već nema razdjelnice između mora i neba, barem ne tako rano, kad samo pretpostavljaš da povremene naznake jedrilica ne mogu ploviti potonjim: sve jedna te ista glazirana površina
U želji da svoja znanja i iskustva rada u medijima i javnom prostoru prenesemo još neafirmiranim autorima/cama koji/e se žele baviti književnokritičkim i medijskim radom organiziramo i pozivamo vas da se prijavite na edukativni program „Književna kritika i suvremeni mediji: praksa“!
Kako književnost nije istina već mistična interpretacija života, tako ima moć utjecaja na njegovu nedokučivost. Književnost, ako itko, može izvrnuti odnose i uobličiti rješenje za nerješivo. U književnosti možemo pobijediti strah. U književnosti možemo demontirati nuklearne bombe
Kakva su iskustva dramaturga u domaćem kazalištu, što je najbolje a što najgore u dramaturškom poslu, zašto je dramaturgija primjenjiva u copywritingu i gejming industriji kao i o mnogim drugim aspektima ove u javnosti slabo vidljive profesije govore Ivan Penović, Dorotea Šušak, Maja Sviben i Goran Sergej Pristaš u drugom tekstu iz našeg serijala „Dramaturgija – fantomski posao, materijalizirana misao“ autorice Katje Grcić
Bruce Chatwin je prije svega flamboajantan pripovjedač. O književnosti je razmišljao vizualno, znao je postaviti kadar, krenuti iz središta scene a potom je, u kratkim poglavljima koja često završavaju svojevrsnim cliffhangerom ili poentom, rasplitati ekonomičnim jezikom. Chatwinove su metafore i poredbe bile probrane iz njegove fotografske memorije koja se punila prizorima iz čitavog svijeta; bio je internet prije interneta
U povodu smrti velikog bosanskohercgovačkog i post/jugoslavenskog pjesnika Marka Vešovića prenosimo tekst Almina Kaplana iz knjige „Razgovori s Markom“, uz citate iz Vešovićevih intervjua
O antropocenu, Zemljinu geološkom razdoblju, sve je već sadržano u jeziku. Nema ono veze sa Zemljom, u centru je čovjek, iako se odnosi na nekog drugog, tj. neku drugu. Simbiocen je u rangu udaljene fantazije u kojoj čovjek živi u skladu s prirodom, on nas tek čeka, a kako promjena ne dolazi preko noći, ni vi ni ja, dragi čitatelji i čitateljice, nećemo je doživjeti
Teško se danas oteti osjećaju ugroženosti; strahovi pritišću s brojnih strana. Teoretičari krize i propasti slažu se oko tri velika razloga za zabrinutost: vojni sukobi (aktivni i potencijalni, naročito oni u koje su upletene nuklearne sile), globalno zatopljenje (očito brže od službeno priznatog) i umjetna inteligencija (možda najkorisniji izum, a možda i po čovječanstvo najpogubnije zlo u povijesti). Krize su s nama oduvijek. Na „ovim prostorima“ i ne znamo drukčijih stanja osim kriznih, mijenjaju se jedino žarišta
Prenosimo reakciju Upravnog odbora Hrvatskog društva pisaca na prijedlog Zakona o hrvatskom jeziku koji je trenutno u javnoj raspravi. Između ostaloga, poručuje se da cijela priča o Zakonu ima izraženu politički desno-konzervativnu intonaciju, pri čemu bi skupina upravo tako orijentiranih ljudi propisivala kako govoriti i pisati te davala jezične savjete koji bi u konačnici bili samo štetni
Objavljujemo prvi iz serije tekstova na temu „Dramaturgija – fantomski posao, materijalizirana misao“ u kojima će autorica Katja Grcić, uz svoje sugovornike, mapirati suvremenu dramaturgiju, njezino polje djelovanja, specifičnosti i povijesni razvoj te rasvijetliti ovu – čak i među kazališnim i književnim stručnjacima – često marginaliziranu i nevidljivu struku
Veliki strahovi paraliziraju i umrtvljuju, eliminiraju svaku mogućnost djelovanja i uspostavljaju savršenu nenasilnu kontrolu, ugodno lišenu odgovornosti kao svaki veliki režim… Mali strahovi mogu postati smrtonosni, ali mogu biti i okidači promjene. Tjeskoba može promijeniti svijet, ako pod „svijet“ mislimo na konstrukt stvarnosti koji prihvaćamo
Danas

Izdvojeno

  • Tema
  • Izdvojeno
  • Tema
  • Izdvojeno
  • Tema
  • Izdvojeno
  • Tema
  • Izdvojeno

Programi

Najčitanije

  • Tema
  • Glavne vijesti
  • Kritika
  • Poezija
  • Glavne vijesti
  • O(ko) književnosti
  • Glavne vijesti
  • O(ko) književnosti
Skip to content