Portal za književnost i kritiku

Tema

„Pri naletima jeze koja se na trenutke uvlači u kosti i najgorljivijim tehnoutopistima, možda može biti ljekovito zapitati se što nam je književnost rekla o tehnologiji.“ O odrazima povijesne stvarnosti, anticipacijama ne/znane budućnosti i futurološkim snomoricama u skicoznom prikazu fenomena kineske znanstvene fantastike piše Katarina Penđer
Iščašeni esej o vječno nestalnom modernitetu, o iskošenoj ženskosti i odrazima u sumračnim staklima noću, piše An- Fazekaš tragovima Charlesa Baudelairea i Lise Robertson za ciklus tekstova posvećenih dodirima i rascjepima između književnosti i tehnologije
Objavljujemo reagiranje Yurija Levinga, profesora na odsjeku za slavističke jezike i književnosti Sveučilišta Princeton na tekst Ive Alebića posvećen antologiji ruske antiratne poezije koju je Leving priredio
Zvali smo je trava, tako su nam stariji rekli da se zove, iako uopće nije bila trava, preciznije – nije bila samo trava. Ali tada o tome nitko nije mario, bilo je trave za sve. Danas bi nakon ovakve rečenice od iskustva ciničan mozak primijetio da smo bili ili krave, nekakva stoka ili da smo duvali ko stoka
Zanimljiv je Puchnerov pristup u kojem se UI promatra gotovo isključivo iz vizure preispitivanja načina na koji se uklapa u povijest tehnologija pisanja te kao idealna za kombiniranje raznih elemenata, što se podudara sa shvaćanjem kulture kao stroja za recikliranje, filtriranje i sintezu različitih elemenata
Može li se u „umjetnosti riječi“ na bilo koji način narušiti jezični kôd temeljen na antropocentričnoj ideji o ekskluzivnosti ljudskog roda i superiornosti bića-koja-imaju-svijest? Može li se napisati priču ili ispjevati pjesmu koja će nas, makar na tren, povezati s prirodom: gljivama, potkornjacima, dabrovima, vjetrom? Može li se riječima obnoviti sinergiju i probušiti membranu koja titra između našeg i njihovog svijeta?
U kratkoj priči jednog od najboljih naših pisaca životinje preuzimaju ulogu negdje u budućnost, onkraj smrti izmještenih komunikacijskih mostova između djeda i unuka, vrste živih, delegiranih ali nepokornih madeleine kolačića
U dvodijelnoj, dvoperspektivnoj studiji slučaja vlastitog prijevoda filozofsko-fantastične romančine poljskog pisca Jaceka Dukaja, Adrian Cvitanović razlaže izazove prijevoda tog literarnog bastarda iz vlastitog, ljudski življenog iskustva, i zatim u zbrkanom razgovoru s artificijelno inteligentnim strojem
Umjetna inteligencija nas možda nije oduševila pisanjem fikcije, ali zato je sama, ekonomski gledano, čista fikcija. Odnosno, ako želimo zvučati malo pametnije, počiva na onome što bi dobri stari Karl Marx – kojega se obično prisjetimo tek nakon što na nekoj dalekoj burzi prsne neki prenapuhani balon – nazvao „fiktivnim kapitalom“
„I stoje mi tako Lászli do uzglavlja, više snovolovke nego knjige. Otvorim-zatvorim, morat će pričekati jer studeno je vrijeme nagužvano i liježem izbezumljena; netom prije sna uguram samo paragraf knjige Deluxe: How Luxury Lost Its Luster.“ O čitanju i nečitanju u studenom mjesecu sajamske fizikalije i egzistencijalnih kriza za dnevnički ciklus piše Ana Fazekaš
Nestaju nam paralelni svjetovi, a ostaje nam nepovezani, fragmentirani niz doživljaja bez pokušaja da ih savladamo „radom pojma“ ili stalnom provjerom rezultata. Procesi se naravno odvijaju dalje, samo što ih ne doživljavamo pa ne mislimo više o tome možemo li ih kontrolirati
Protiv rata i ratnih zločina u Ukrajini pisali su i ruski pjesnici. Čitanje ovih pjesama važno nam je iz više razloga. Prije svega, zato što svjedoči o ruskom društvu koje, baš poput našeg danas, prolazi militarizaciju i rađanje fašizma. Drugo, antiratna poezija otvara pitanje odgovornosti i krivnje ruske kulture u ratu u Ukrajini

Događaji

Danas
  • Raspisan je natječaj za nagradu Fric

    Raspisan je novi natječaj za najbolje prozno djelo u Hrvatskoj, nagradu Fric, a koja se proteklih godina etablirala kao domaći Booker i stekla ugled jedne od najvažnijih takvih priznanja u našoj zemlji

  • Zaklada Kultura nova: Javni pozivi na Program podrške 2026

    Zaklada "Kultura nova" je 3. srpnja 2026. godine objavila javne pozive na predlaganje programa i projekata u okviru Programa podrške 2026 u dva Programska područja: Organizacijski razvoj i Suvremena kultura i umjetnost za mentalno zdravlje i/ili dobrobit djece i mladih

  • Festival svjetske književnosti, Zagreb, 5. – 9. 9. 2026.

    Knjižara Fraktura; HNK2; Galerija Šira

    Od 5. do 9. rujna, po četrnaesti put, održava se jedan od najvažnijih književnih festivala u Hrvatskoj i regiji. Prepoznatljiv po iznimnim domaćim i inozemnim gostima te posebnoj atmosferi susreta, Festival publici donosi niz književnih zvijezda iz Europe i svijeta. Na Festivalu sudjeluje više od stotinu gostiju – pisaca, prevoditelja, moderatora i urednika – iz Europe, s Bliskog i Dalekog istoka te iz Sjeverne i Južne Amerike

Izdvojeno

Tema
Tema
Tema

Programi

Najčitanije

Tema
Kritika Poezija
Kritika Proza
Kritika Proza
Skip to content