Portal za književnost i kritiku

Tema

Mussolini je govorio: „Rat je muškarcu isto što i ženi majčinstvo“. Osim oružanih ratova na ukrajinskim, palestinskim, sudanskim, mjanmarskim, jemenskim i inim frontama, u svijetu se danas vodi nikad perfidniji rat za izbor, odnosno rat protiv slobode izbora. Taj rat nije novost; vodio ga je i politički padre današnje Italije… U domovima, tvornicama, bolnicama, ulicama po kojima je hapsio žene koje su dijelile informacije o kontracepciji i pobačajima
O ljubavi, narcizmu i osobnoj odgovornosti uz romane švedske spisateljice o (anti)junakinji našeg doba Ester Nielssen
U serijalu „Svaki rat je drukčiji, svaki rat je isti“ donosimo tekst Ivane Perić o flori Palestine i o motivima badema i rogača, divljeg cvijeća i maslina, makova i jasmina u palestinskoj književnosti
U seriji naših virtualnih izložbi „Internacionala naslovnica“ predstavljamo inozemna izdanja romana „Uhvati zeca“ Lane Bastašić
Na ono temeljno etičko pitanje 20. stoljeća, proizašlo iz traume holokausta – „nisu znali ili nisu željeli znati?“ – odgovor u 21. stoljeću glasi: znali su i nisu željeli znati.
Teorijski pristup književnom tekstu kao dekoracija i kao proteza
U seriji naših virtualnih izložbi „Internacionala naslovnica“ predstavljamo inozemna izdanja romana „Osmi povjerenik“ Renata Baretića
Krajolik postaje repozitorij sjećanja, kaže Simon Schama, njegov je odnos s kulturom uvijek dvosmjeran. Krajolik je produkt naših ideologija i vjerovanja, opterećen značenjima koja ga pretvaraju u tekst. „I prije nego što može poslužiti kao odmor za osjetila, krajolik je djelo uma. Pejsaž je sačinjen podjednako od slojeva sjećanja koliko od slojeva stijena“
Je li žanr adolescentskog romana iščezao iz javnog diskursa, bez obzira na svoju presudnu važnost u čitateljskom vijeku svake čitajuće osobe? I ako jest tako, je li to zbog unutarknjiževnih ili izvanknjiževnih razloga? Jesu li ti romani nepostojeći u knjiškoj javnosti zato što nisu dobri romani, ili zato što – time što jesu za djecu i mlade – automatski nisu za nas ozbiljne odrasle koji se književnošću bavimo?
U seriji naših virtualnih izložbi „Internacionala naslovnica“ predstavljamo inozemna izdanja romana „Sedam strahova“ Selvedina Avdića
U našem serijalu „Svaki rat je drukčiji, svaki rat je isti“ objavljujemo premijerno priču Zorana Ferića čije su neke od tematskih, prostornih i značenjskih okosnica – statisti, rijeke, leptiri, Didova Jama, sinkroniciteti, sjećanja…
U drugom nastavku razgovora o prijevodima i recepciji domaće i regionalne književnosti u međunarodnom kontekstu govore prevoditeljica Chloé Billon i nadaleko prevođeni pisci Olja Savičević Ivančević i Jurica Pavičić, a tema je klizavi teren kalkulacije i spekulacije: što sve djela s malih jezika čini privlačnima stranim nakladnicima i pripadajućim publikama
Today

Književna nagrada „Mak Dizdar“ 2025

Prenosimo poziv Festivala kulture „Slovo Gorčina“ koji je raspisao natječaj za dodjelu književne nagrade „Mak Dizdar“ za najbolju prvu, neobjavljenu zbirku poezije mladih autora i autorica do 35 godina koji pišu na bosanskom, hrvatskom, srpskom ili crnogorskom jeziku – rukopisi se primaju do 8. lipnja 2025.

Natječaj za nagradu Fric: Bira se najbolja knjiga fikcijske proze

Nagrada Fric dodjeljuje se godišnje za knjigu fikcijske proze napisanu na hrvatskom, bosanskom, srpskom ili crnogorskom jeziku, premijerno objavljenu u Hrvatskoj u razdoblju od 1. srpnja 2024. do 30. lipnja 2025. U konkurenciju ulaze neprevedeni romani, zbirke pripovijedaka ili novela koji su pri Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici dobili UDK signaturu XXX-3. Ponovljena izdanja ili ona kojih je većinski dio već objavljen nisu prihvatljiva.

Izdvojeno

  • Tema
  • Izdvojeno
  • O(ko) književnosti
  • Izdvojeno
  • Kritika
  • Proza
  • Izdvojeno
  • Iz radionice
  • Izdvojeno
  • Kritika
  • Poezija
  • Izdvojeno

Programi

Najčitanije

  • Tema
  • Kritika
  • Glavne vijesti
  • Proza
  • Kritika
  • Poezija
  • Izdvojeno
Skip to content