Portal za književnost i kritiku

U eksperimentalnom mini-serijalu posvećenom kritici u formama i formatima društvenih mreža o novog proznoj zbirci Magdalene Blažević u formi multimedijske minijature govori Nika Pulig
U dvodijelnoj, dvoperspektivnoj studiji slučaja vlastitog prijevoda filozofsko-fantastične romančine poljskog pisca Jaceka Dukaja, Adrian Cvitanović razlaže izazove prijevoda tog literarnog bastarda iz vlastitog, ljudski življenog iskustva, i zatim u zbrkanom razgovoru s artificijelno inteligentnim strojem
Umjetna inteligencija nas možda nije oduševila pisanjem fikcije, ali zato je sama, ekonomski gledano, čista fikcija. Odnosno, ako želimo zvučati malo pametnije, počiva na onome što bi dobri stari Karl Marx – kojega se obično prisjetimo tek nakon što na nekoj dalekoj burzi prsne neki prenapuhani balon – nazvao „fiktivnim kapitalom“
Poput neimenovanog pokojnika, zauvijek ušutkanog pod morem, Pavičićeva „Usta puna mora“ višeznačno ilustriraju simetričnost lica i naličja suvremenog hrvatskog društva, ali i kolektivnu utopljenost u sablast vlastite prošlosti, iz koje se teško, ako i uopće, isplivava
U romanu „Posljednje mjesto“ iransko-francuska autorica Négar Djavadi spaja dokumentaristički pristup s pokušajem intimnog svjedočanstva. Ipak, strukturna nestabilnost rezultira izjednačavanjem pripovijedanja s iznošenjem faktografskih činjenica
Andraž Gombač bio je ključan čovjek za realizaciju projekta Na balkonu Balkana koji je donio raznovrsne poglede na jednako tako šarene teme kojima je zajedničko samo to što su se ticale široko shvaćenog Balkana i bile orijentirane na budućnost(i)
„I stoje mi tako Lászli do uzglavlja, više snovolovke nego knjige. Otvorim-zatvorim, morat će pričekati jer studeno je vrijeme nagužvano i liježem izbezumljena; netom prije sna uguram samo paragraf knjige Deluxe: How Luxury Lost Its Luster.“ O čitanju i nečitanju u studenom mjesecu sajamske fizikalije i egzistencijalnih kriza za dnevnički ciklus piše Ana Fazekaš
Roman odaje počast svima koji u teškim vremenima nastoje zadržati nešto iz sretnijega prošlog doba kao temelj preživjelima za izgradnju svjetlije budućnosti
Nestaju nam paralelni svjetovi, a ostaje nam nepovezani, fragmentirani niz doživljaja bez pokušaja da ih savladamo „radom pojma“ ili stalnom provjerom rezultata. Procesi se naravno odvijaju dalje, samo što ih ne doživljavamo pa ne mislimo više o tome možemo li ih kontrolirati
Protiv rata i ratnih zločina u Ukrajini pisali su i ruski pjesnici. Čitanje ovih pjesama važno nam je iz više razloga. Prije svega, zato što svjedoči o ruskom društvu koje, baš poput našeg danas, prolazi militarizaciju i rađanje fašizma. Drugo, antiratna poezija otvara pitanje odgovornosti i krivnje ruske kulture u ratu u Ukrajini
Bojimo se da nas tehnologija oponaša, da će nas htjeti porobiti jer smo mi bića koja porobljavaju, no tehnologija je sličnija izvanzemaljcu, nema u njoj ništa ljudsko. Ona ne misli kao subjekt, nego kao ambijent. U odnosu na prirodnu tehnologiju, ljudska tehnologija je umjetna tehnologija. Ljudi su prvi oblik umjetne inteligencije.
Naša suradnica, profesorica talijanistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, Tatjana Peruško, osvojila je novinarsku nagradu „Tomašević-Bešker“ Talijanskog instituta za kulturu u Zagrebu

Događaji

Danas
  • 19. VRISAK

    Ovogodišnje izdanje donosi više od 50 događanja i susrete s brojnim domaćim, regionalnim i inozemnim autorima, uz književne razgovore, predstavljanja novih knjiga, programe za djecu i mlade, radionice, izložbe, glazbu i druge sadržaje koji povezuju književnost s različitim područjima kulture

Izdvojeno

Tema
Tema
Tema

Programi

Najčitanije

Tema
Kritika Proza
Skip to content