O(ko) književnosti

Živo srebro

Neven Ušumović

Priča Nevena Ušumovića, napisana originalno za naš serijal o ekoknjiževnosti, na pozadini ekološke katastrofe jezera u pograničnom području odmotava problematiku obiteljskih odnosa – oca i dvojice braće od kojih je jedan ostao u oporbi spram lokalne zajednice, a drugi je napustio zauvijek. Pripovijedanje ‚unatrag’ kao temu otvara i onu protoka vremena i dinamike propadanja.

Otvoreno pismo neslaganja s Aktom o umjetnoj inteligenciji Europske unije

Redakcija

Četrdeset europskih organizacija kulturnog sektora potpisalo je zajedničku izjavu kojom izražavaju neslaganje s čl. 53 Akta o umjetnoj inteligenciji, kao i s Kodeksom prakse umjetne inteligencije opće namjene i Smjernicama za umjetnu inteligenciju opće namjene, koje smatraju štetnim za europski kulturni i kreativni sektor

Zlatna jabuka

Asja Bakić

Kamenolomi i napuštene kuće, skrivene sove i paunice, bajke, snovi i računi – neki su od provodnih motiva priče Asje Bakić koja balansira na granici realiteta i fantazmagorije. “Zlatna jabuka” napisana je originalno za naš serijal o ekoknjiževnosti, o tematiziranju pitanja ekologije, očuvanja bioraznolikosti i prirode u suvremenoj književnosti

Dvoboj Magnus – Tex Willer

Srećko Jurišić

Roberto Raviola, obrtnik i scenograf, alias Magnus je za 40-godišnjicu obilježavanja lika Texa Villera, nakon dugog nagovaranja Sergia Bonnelija nacrtao gigant-format „Dolina terora“, sasvim drugačijeg i vjerojatno najupečatljivijeg Texa Villera

Stilistička koloratura retorike: Calassov Tiepolo

Filip Kučeković

O samozatajnom inovatoru koji je na slikarskoj paleti miješao povijest i mit, fikciju i fakciju, pisao je autor koji jednako izmiče, premda možda ne umiče, krutim kategorizacijama. Za serijal tekstova posvećenih intermedijskim transferima između književnosti i vizualnih umjetnosti, Filip Kučeković razmatra slikarsko nasljeđe Giambattiste Tiepola kroz prizmu književnosti Roberta Calassa

Nevidljiva scena: o Annie Ernaux i upotrebi fotografije u književnosti

Dora Šustić

Upotrebom fotografije u književnome tekstu Ernaux prikazuje ono što ostaje oku nevidljivo, što je izvan fokusa, izvan kadra političke većine. Neminovnom nestanku tijela kontrirati opisivanjem, pripovijedanjem, zapisivanjem misli; upornom brisanju tijela iz političke stvarnosti prkositi pisanjem o sebi. Pisanjem, dakle, spriječiti odsustvo, bilo prošlo ili buduće

Snijeg na ognju sna

Filip Katavić

Povodom nedavnog izdanja kroatizirane verzije kapitalne Alkemije riječi, knjige sabranih pjesničkih djela Arthura Rimbauda iz prevodilačkog pera Nikole Bertolina, donosimo esej koji nastoji rasvijetliti i koliko je to moguće demistificirati mladog pjesničkog proroka, istovremeno dodajući novi sloj na već više od stoljeća debeo, ustrajan nanos mistične patine, aure koja postojano okružuje njegovo ime

Obilje i sloboda. Okolišna povijest političkih ideja

Pierre Charbonnier

Kako bi osmislila novi horizont ideala političke emancipacije, ekologija mora naslijediti sposobnost devetnaestog stoljeća da odgovori na veliki geo-ekološki šok industrijalizacije, kakvu je pokazao tadašnji socijalizam. No, ona mora i ponovno osmisliti imperativ zaštite društva, uzimajući u obzir međusobnu povezanost društvenih grupa i njihovih okruženja u svijetu preoblikovanom klimatskim promjenama. Donosimo fragment uvodnog poglavlja iz knjige „Obilje i sloboda“ u kojoj francuski filozof Pierre Charbonnier rekonstruira okolišnu povijest modernih političkih ideja, u pripremi za skori tisak u nakladi AGM u prijevodu Milene Ostojić

Začin mora teći

Enver Krivac

Svijet „Dine“ je velik, ogroman, kompliciran, mnogoslojan, razgranat prostorno i vremenski, krcat stotinama idiosinkrazija, toponima i ostalih imena za stvari, ljude i pojave. Kompleksnost svijeta kojeg je izgradio Frank Herbert može, i to čini, mnoge odbiti zbog, na prvu, neprobojnosti i, jednostavno, „previše toga“, no ono što jedne odbija, druge privlači – piše Enver Krivac kojem je „Dina“ možda i najdraža knjiga. Tekst prati i serija originalnih autorovih ilustracija izloženih u našoj Galeriji

Književna republika Jugoslavija (2)

Boris Postnikov

Drugi i završni dio uvodnog poglavlja studije Borisa Postnikova „Književna republika Jugoslavija“, koja uskoro izlazi u izdanju zagrebačkog Durieuxa

Knausgård i glad za slikama

Katarina Luketić

Trenutačnost, ogoljelost, sveobuhvatnost i hiperintenzitet u oku promatrača – o važnosti slikarstva u književnosti Karla Ovea Knausgårda, pretapanju slike i teksta te sličnostima i razlikama između zagonetki pisanja i slikanja za ciklus posvećen intermedijskim transferima piše Katarina Luketić

Književna republika Jugoslavija (1)

Boris Postnikov

Prvi dio uvodnog poglavlja studije „Književna republika Jugoslavija“ Borisa Postnikova, koja uskoro izlazi u izdanju zagrebačkog Durieuxa, govori o tome kako je potisnuta nekadašnja ideja zajedničke jugoslavenske književnosti i u kakvim sve paradoksima znaju završiti povijesti književnosti pisane u nacionalnom ključu

12 3 4 5