O(ko) književnosti

Tito u Rusiji: Sibir

Marko Stričević

Donosimo ulomak iz knjige „Tito u Rusiji. Sibirska odiseja 1915.-1920.“ koja se, u dinamičnom spoju minuciozno odrađene istraživačke historiografije, historije mentaliteta, putopisa i reportaže, pionirski bavi najslabije dokumentiranim, gotovo nepoznatim razdobljem iz života Josipa Broza – upravo onim koje će presudno oblikovati njegov politički horizont i obilježiti danju revolucionarnu aktivnost. Knjiga će se uskoro pojaviti u izdanju VBZ-a

Lomeći valove

Dora Šustić

Prazne patrone tinte postavljam uz rub stola kao pijune. Natapam stranice dnevnika malim plavim rijekama u potrazi za glagolom. Okolišam. Većinom pišem opise, popise, bespredikatne rečenice, 18 točaka za iscjeljenje. Postavljam valobrane i lingvističke nasipe, trudim se ispriječiti prolome, ne želim da male plave rijeke nabubre i pretvore se u jezero, rijeke su mi milije. Plava mi ostaje na onom blagom zadebljanju desnog kažiprsta kao kad sam bila mala. Pišem posvuda.

Dnevnik i vatra

Dragan Jurak

Ne mogu se nabrojati svi dnevnici. Više ih je od zvijezda. Dnevnici starenja i dnevnici odrastanja. Dnevnici dojenja i dnevnici dijeta. Djevojački dnevnici i ratni dnevnici. Dnevnici braka i dnevnici preljuba. Zatvorski dnevnici i dnevnici zatočeništva. Dnevnik Anne Frank i dnevnik Goebbelsa. Kapetanovi dnevnici i dnevnici putovanja. Dnevnici ljeta i dnevnici zime. Dnevnik prve zime i dnevnik druge zime. Dnevnici bolesti i dnevnici vježbanja…

U potrazi za Kafkom

Olja Savičević Ivančević

Ususret dugo očekivanom izdanju, donosimo predgovor knjizi slikara, ilustratora i autora grafičkih romana Danijela Žeželja, koja se, pod naslovom „Kao pas“, ovih dana pojavljuje u izdanju Frakture

Generirana, a ne degenerirana umjetnost

Vid Jeraj

U pogovoru knjige Vuk Ćosić ističe da se pored huškačkih tvitova služio i člancima ustava, erotskim oglasima, reklamama za nekretnine, navijačkim sloganima i drugim pronađenim mikrotekstovima koje je pomoću UI-ja pretvorio u sonete. A potom i poentira kako to nije degenerirana umjetnost, kako su nacisti svojedobno prozvali avangardu, već – generirana

Blokovski zapisi (2)

Muanis Sinanović

U drugom i završnom nastavku esejističkih zapisa Muanisa Sinanovića o životu u socijalističkim gradskim blokovima, blok se otvara pogledu pridošlice: mimoilaženje novog susjeda sa starim cugerima iz kvartovske birtije, umalo tuča s bijesnim stolnotenisačima, naposljetku i mali ritual prihvaćanja

Blokovski zapisi (1)

Muanis Sinanović

Prvi dio esejističkih zapisa slovenskog pjesnika, prozaika i novinara o životu u (post)socijalističkim gradskim blokovima. Košarkaška igrališta, šankovi lokalnih birtija, dječje igre na asfaltu, kasnonoćne seanse na klupama parkova – svakodnevni rituali i detalji koji se ne razlikuju mnogo od Celja do Skopja i od Novog Zagreba do Novog Beograda

Auschwitz na plaži?

Srećko Horvat

U svojoj, na našem jeziku u prijevodu dostupnoj knjizi “Poezija iz budućnosti”, politički filozof i aktivist Srećko Horvat donosi i zanimljivu, društvenopolitički višestruko indikativnu studiju slučaja otkazivanja performansa talijanskog filozofa Franca „Bifa“ Berardija, koji je trebao biti uprizoren u sklopu kaselske „Documente“

Goya u Krležinu “bombarderu”

Nataša Govedić

U nedavno pronađenom fragmentu iz drame „Goya“ Miroslava Krleže najpotresniji element je nemilosrdnost Krleže kao umjetnika prema Goyi kao umjetniku, što mnogo više možemo čitati kao nemilosrdnost autora drame prema samome sebi

Ruska kultura nasilja

Ivo Alebić

O 74. rođendanu Dubravke Ugrešić, koji spisateljica nažalost nije dočekala, donosimo esej o nasilju u ruskoj kulturi koji, slijedeći slučaj notornog ali cijenjenog pisca Zahara Prilepina, supostavlja dva posve oprečna pogleda na ulogu književnosti u društvu, funkciju pisca, ali i književnost kao takvu

Puškin u karanteni

Mihail Vizelj

Poglavlje „Deljvig, Godunov i dragocjeno sjećanje na Karamzina“ iz knjige „Puškin. Boldino. Karantena. Kronika samoizolacije 1830. godine” suvremenog ruskog publicista Mihaila Vizelja, koja će na našem jeziku u dogledno vrijeme biti objavljena u izdavačkoj kući Sandorf

Kašeta s blatom

Ivo Alebić

Prema ruskim rječnicima, „rasputica“ je period kad kolni putevi postaju neprohodni ili teško prohodni zbog sezonskih vremenskih promjena. Uglavnom se termin upotrebljava na području Rusije, Bjelorusije i Ukrajine, no postoji i u finskom jeziku gdje se ista pojava naziva „rospuutto“. Postoji jesenja (otprilike od sredine listopada do kraja studenog) i proljetna (od sredine ožujka do kraja travnja). Prva nastaje zbog obilnih kiša, a druga zbog otapanja snjegova