Portal za književnost i kritiku

Autor/ica: Luka Rovčanić

Author picture

Luka Rovčanić (Zagreb, 1994.) završio je studiji kroatistike. Piše književnu kritiku. Posebnu strast ima prema poeziji, klasičnoj glazbi i nogometu.

  • Kritika
  • Poezija
Treća zbirka Josipa Čekolja predstavlja značajni jezični i ambijentalni pomak. Pjesnik ovoga puta zaranja u mediteranske i dominantno urbane horizonte iz čijih gradskih betona povremeno izbijaju već poznati motivi do sada pretežno ruralno-mitske okolišne imaginacije i pripadajućih lirskih subjekata
  • Kritika
  • Poezija
Majka je jedan od središnjih toposa modernog pjesništva, koji se u posljednje vrijeme intenzivno pojavljuje i u više ili manje konceptualnim knjigama mlade i najmlađe generacije domaćeg pjesništva. Slučaj je to i u „Goranom“ za mlade pjesnike prošle godine nagrađenome rukopisu
  • Kritika
  • Poezija
Autorov jezični objektiv nastoji uhvatiti kadrove života lirskog subjekta koji ne skriva svoju osobnost i ulogu u svijetu. Tu nema govora o Friedrichovoj depersonalizaciji, avangardističkim i poslijeratnim „slabim“ subjektima. Riječ je o lirski opjevanom životu iz perspektive vrlo senzibilne, hrabre i iskrene duše iz koje frcaju beskompromisni politički stavovi
  • Kritika
  • Proza
Pripovjedač je snimatelj neobičnih životnih situacija i izreka, katkada uronjen u svijet modernih opijata koji prividno liječe traume: „mi cijenimo televiziju kao relevantno učilo.“ Krivčevi pripovjedači, kao što rekoh ranije, neprestano ističu važnost onoga što proizlazi iz sudara vizualnog supstrata i zaigranog jezika
  • Kritika
  • Poezija
Maroevićev pjesnički opus odraz je stalnih prekoračenja i mijena. Težio je oblikovati govor koji bi bio između hermetične i „stvarnosne“ poetike. Spajao je tradicionalno i moderno, mediteranske i kontinentalne pejzaže, likovne i književne sfere, slobodni i vezani stih, pjesmu i prozu. Kao da je nosio Rimbauda i Baudelairea u jednom džepu, a Marulića, Lucića i Hektorovića u drugom
  • Kritika
  • Poezija
Lirski subjekt, poput sveznajućeg pripovjedača, uz mjestimičnu upotrebu upravnog govora, prilaže „nemilosrdno sjećanje“ djevojčičina svijeta. Zbog takve uloge lirskog kazivača, naknadnog pogleda i narativne logike, čitatelju se u njega lako uvući
  • Kritika
  • Poezija
Poetika slovenske pjesnikinje Anje Zag Golob priklanja se neoavangardnoj tradiciji lansiranoj zbirkama T. Šalamuna i F. Zagoričnika. Preciznije, priziva se u njoj – riječima književnika Ive Svetine – provokacija bez prestanka
  • Kritika
  • Poezija
„KostFutura“ uspješno je presvlačenje autoričina prvijenca s pojačanim radom na jeziku, unosom intimnijih i obiteljskih tema, još razgranatijom refleksivnošću i dijagnostikom nerazriješenih simptoma i trauma koje ne mogu ostaviti recepciju ravnodušnom
  • Kritika
  • Poezija
  • Izdvojeno
Smrt oca postaje pogonsko gorivo koje Marijinu „žilu“ ili emotivno snažnu struju svijesti raspršuje po različitim vremenskim dionicama. Knjiga se tako pretvara u fragmentarnu ispovijest, lirski dnevnik u kojem vrijeme ne teče uvijek pravocrtno, dani se ispisuju asocijativno kako sjećanja naviru. Ono što ih veže jesu konture nacrta, tlocrta i bokocrta kuće-knjige
  • Kritika
  • Poezija
Dok su prvu autoričinu zbirku krasili opisi urbane svakodnevice, senzibilitet za socijalno ugrožene, frekventnija uporaba žargonizama, korištenje poetskih strategija poput izmjene roda i lica ili lucidnih završetaka i ironije te naglašeni osjećaj apatije i tjeskobe, u Bezdomniku se lirske protagonistice okreću toposima zapadne filozofije preko kojih, uz obrise didaktičkog i esejističkog diskursa, opisuju vlastitu poziciju u svijetu
  • Kritika
  • Poezija
Zbirku “Grad: konstrukcija” čine pjesme o Rusalki i Pjesnikinji, o potresima, spomen-pločama i pokojnim ženama, dok motivi kuće, jezera i grada sačinjavaju kartografiju i tlocrt zbirke
  • Kritika
  • Poezija
Riječ je o jako dobroj knjizi. Telećan je pokazao da se na planu čitave zbirke vrlo dobro snalazi u drugačijoj izvedbi i konceptu, zadržavajući i dalje iskustvo brižljivog tretiranja svakog iskaza, pazeći na balans zvuka, ritma i smisla
1 / 31
Today

Književna nagrada „Mak Dizdar“ 2025

Prenosimo poziv Festivala kulture „Slovo Gorčina“ koji je raspisao natječaj za dodjelu književne nagrade „Mak Dizdar“ za najbolju prvu, neobjavljenu zbirku poezije mladih autora i autorica do 35 godina koji pišu na bosanskom, hrvatskom, srpskom ili crnogorskom jeziku – rukopisi se primaju do 8. lipnja 2025.

Natječaj za nagradu Fric: Bira se najbolja knjiga fikcijske proze

Nagrada Fric dodjeljuje se godišnje za knjigu fikcijske proze napisanu na hrvatskom, bosanskom, srpskom ili crnogorskom jeziku, premijerno objavljenu u Hrvatskoj u razdoblju od 1. srpnja 2024. do 30. lipnja 2025. U konkurenciju ulaze neprevedeni romani, zbirke pripovijedaka ili novela koji su pri Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici dobili UDK signaturu XXX-3. Ponovljena izdanja ili ona kojih je većinski dio već objavljen nisu prihvatljiva.

Izdvojeno

  • Tema
  • Izdvojeno
  • O(ko) književnosti
  • Izdvojeno
  • Kritika
  • Proza
  • Izdvojeno
  • Iz radionice
  • Izdvojeno
  • Kritika
  • Poezija
  • Izdvojeno

Programi

Najčitanije

  • Tema
  • Kritika
  • Glavne vijesti
  • Poezija
  • Kritika
  • Poezija
  • Izdvojeno
Skip to content