Portal za književnost i kritiku

Autor/ica: Katarina Luketić

Author picture

Katarina Luketić je publicistica, književna kritičarka, urednica u medijima i izdavačkoj kući Pelago. Članica je uredništva portala Kritika-hdp.

  • Tema
  • Izdvojeno
I dok se s razglasa čuje poziv korisnicima da napuste svoja mjesta, jer se knjižnica uskoro zatvara, Ivana u žurbi zapisuje naslove tih knjiga i imena tih autora koji obećavaju bolju književnoznanstvenu budućnost. To su: Nebojša Lujanović: “Prostor za otpadnike”, Anera Ryznar: “Suvremeni roman u raljama života”, Igor Gajin: “Lelek tranzicije”, Zvonko Kovač: “Interkulturne studije i ogledi”, Marina Protrka Šimec: “Stvaranje književne nacije”, Dean Duda: “Hrvatski književni bajkomat”, Boris Postnikov: “Postjugoslavenska književnost?”, Maša Kolanović: “Udarnik! Buntovnik? Potrošač”…, i još neki drugi.  
  • Tema
  • Izdvojeno
Pa što radi kada radi, sav taj znanstveni i sveučilišni kadar? Nije moguće da svi misle isto što i kanonici DJ i SPN? I zašto se većina uporno bavi samo svojim temicama, svojom parcelom književne zemljice koju su sami odabrali ili su je za njih jednom davno odabrali oni koji su ih doveli na katedre? Ta, kad bi samo malo dignuli pogled, vidjeli bi da na tom domaćem književnom polju nema generalnog urbanističkog plana i da nam fale cjelovita nova čitanja, svježe vizije i autoriteti za novo vrijeme? – pita se znanja željna Ivana u prvom dijelu svojih razmišljanja o zastarjelosti kanona i tromosti akademske zajednice
  • Kritika
  • Proza
U Sarrovu “Najskrovitijem spomenu na ljude” mladi senegalski pisac Diégane Latyr Faye i drugi likovi tragaju za afričkim piscem T. C. Elimaneom, autorom čudesnog i zaboravljenog djela “Labirint nečovječnoga”. Njihova potraga počinje u Parizu i nastavlja se u Amsterdamu, francuskoj provinciji, Buenos Airesu, sve do Dakara. Potraga obuhvaća razdoblje od početka 20. stoljeća i francuske kolonizacije, preko 1930-ih kada je Elimaneov roman objavljen te nacističke okupacije Francuske, sve do novijih afričkih revolucija i 2018. iz koje datiraju dnevnički zapisi u romanu
  • Tema
Ako su najbolji pisci ruskog realizma, kako je tvrdio Dostojevski, izašli „iz Gogoljeve kabanice“, neću pogriješiti ako kažem da su najbolje suvremene spisateljice na prostoru nekadašnje Jugoslavije izašle iz Dubravkine krojačnice. Štoviše, iz te su krojačnice izašli i mnogi čitatelji i čitateljice kojima su knjige Dubravke Ugrešić formativno odredile odnos prema literaturi
  • Kritika
  • Proza
“Jutarnja zvijezda” je reprezentativan primjer suvremenog nordijskoga noira, začinjena filozofsko-egzistencijalističkim primjesama. U njoj se objedinjuje realističko/svakodnevno/egzistencijalno i fantastično/čudesno/simboličko te majstorski koriste mogućnosti različitih književnih žanrova u rasponu od trilera preko suvremenoga gotskog romana i alegorije do romana linearnoga realizma
  • Tema
Urednice i urednici portala Kritika h,d,p, preporučuju najbolje iz 2022. godine
  • Razgovor
Možda je došao period kada je pismo kakvo poznajemo zastarjelo, i kada samo iskazi u brojevima i formulama čine novo pismo koje nam može reći nešto novo o ovome što je nama nedostižno. Možda je to treći stupanj: najprije običan govor, pa govor koji je kod filozofa postao govor za sporazumijevanje, pa je to prešlo u pismo. Možda je sada kraj pisma, pa ćemo skočiti u formule, tko zna
  • Kritika
  • Publicistika
Kapka Kassabova putuje prostorom na kojem graniče Bugarska, Turska i Grčka, odnosno, kako lijepo kaže, „mjestom na kojem počinje nešto slično Europi, a završava nešto što nije baš Azija“. To nije mjesto spektakularne granice Zapada i Istoka, velebnog mosta ili civilizacijskog sraza, već heterogeno pograničje koje pamti brojne povijesne migracije, osvajanja i iseljavanja, nasilje i solidarnosti, siromaštvo i snove o slobodi
  • Tema
Uz novu devastaciju antifašističkog naslijeđa i razbijanje preko 700 spomen-ploča poginulim partizanima Mostara
  • Tema
Jutro u Odesi, podne u Beogradu, poslijepodne u Mostaru – trenuci u životima triju žena, triju od tisuća i tisuća onih koje želim/o pamtiti
  • Razgovor
Tko su neprofesionalni čitatelji i što pamte iz pročitanoga? Kako čitaju žene, kako muškarci? Na koji je način digitalizacija utjecala na dubinsko čitanje? Zašto književna znanost nerado govori o identifikaciji i „očaranosti“ u čitanju? O tim i sličnim pitanjima razgovarali smo sa znanstvenikom koji empirijski, na terenu istražuje fenomene čitanja
  • Tema
Intelektualna preventiva i terapija kulturom – urednici/e portala Kritika h,d,p, preporučuju najbolje iz 2021. godine
1 / 212
Danas

Izdvojeno

  • Tema
  • Izdvojeno
  • Tema
  • Izdvojeno
  • Tema
  • Izdvojeno
  • Tema
  • Izdvojeno

Programi

Najčitanije

  • Tema
  • Glavne vijesti
  • Kritika
  • Poezija
  • Glavne vijesti
  • O(ko) književnosti
  • Glavne vijesti
  • O(ko) književnosti
Skip to content