Portal za književnost i kritiku

Autor/ica: Katarina Luketić

Author picture

Katarina Luketić je publicistica, književna kritičarka, urednica u medijima i izdavaštvu. Članica je uredništva portala Kritika-hdp.

  • Kritika
  • Glavne vijesti
  • Proza
Čitanje o umjetničkim i životnim putevima Maxa Ernsta, Leonore Carrington i drugih u romanu Markusa Orthsa izaziva nostalgiju za dobom avangardističke nevinosti, za pionirima, inovatoricama, tragačima, alkemičarkama koji su pristali na rizik stvaranja. Takva nostalgija ipak nije samo žal za starim vremenima ili utopijska projekcija, već je ona i pokazatelj nezadovoljstva današnjim stanjem
  • Glavne vijesti
  • Razgovor
U povodu nove prozne zbirke „Fikcija“ Ivana Bodrožić govori o angažiranoj književnosti i pričama koje nas definiraju, emancipaciji od očekivanih rukopisa i humoru koji oslobađa, ispisivanju majčinstva, licima neravnopravnosti i vrijednosti solidarnosti koja nas – kad dođe do tektonskih društvenih poremećaja i kad dođemo do ruba – jedino može izvući
  • O(ko) književnosti
Trenutačnost, ogoljelost, sveobuhvatnost i hiperintenzitet u oku promatrača – o važnosti slikarstva u književnosti Karla Ovea Knausgårda, pretapanju slike i teksta te sličnostima i razlikama između zagonetki pisanja i slikanja za ciklus posvećen intermedijskim transferima piše Katarina Luketić
  • Tema
Od kritičkog pogleda na suvremeni kanon do angažiranih antiratnih proza, od svježeg pogleda na dekadu i stare književne hitove do inspirativnih privatnih bibliokolekcija… Koga smo sve čitali i što smo sve pisali prkoseći rastućem defetizmu na književnom i šire kulturnom polju u bujnoj i buntovnoj netom prošloj godini – osvrće se dobro naoštrenim perom Katarina Luketić
  • Razgovor
O labirintima svoje osobne biblioteke u kojoj se susreću pisci s različitih meridijana i iz različitih povijesnih epoha, vlastitim čitateljskim navikama i strastima, sretnoj izgubljenosti među policama knjiga i brojnim književnim temama govori prevoditeljica i autorica Anda Bukvić Pažin
  • Razgovor
O geografiji i emigraciji, Andriću i suvremenim bosanskim pripovjedačima, feminizmu i emancipaciji, pamćenju i prijenosu trauma u književnosti, poticajnoj postjugoslavenskoj znanosti u nastajanju i drugim kurentnim temama razgovarali smo s uglednim slavistom s njemačkom adresom te jednim od najmjerodavnijih tumača ovdašnje suvremene književnosti
  • Tema
Temeljni uvidi iz knjige Pascale Casanova o svjetskoj književnoj republici, njezinoj opipljivoj tradiciji i literarnim modusima mogu itekako pomoći u filtriranju ideoloških taloga iz književnosti i emancipaciji komparatističkih interpretacija na postjugoslavenskom, regionalnom ili kojem god širem prostoru
  • Tema
I dok se s razglasa čuje poziv korisnicima da napuste svoja mjesta, jer se knjižnica uskoro zatvara, Ivana u žurbi zapisuje naslove tih knjiga i imena tih autora koji obećavaju bolju književnoznanstvenu budućnost. To su: Nebojša Lujanović: “Prostor za otpadnike”, Anera Ryznar: “Suvremeni roman u raljama života”, Igor Gajin: “Lelek tranzicije”, Zvonko Kovač: “Interkulturne studije i ogledi”, Marina Protrka Šimec: “Stvaranje književne nacije”, Dean Duda: “Hrvatski književni bajkomat”, Boris Postnikov: “Postjugoslavenska književnost?”, Maša Kolanović: “Udarnik! Buntovnik? Potrošač”…, i još neki drugi.  
  • Tema
Pa što radi kada radi, sav taj znanstveni i sveučilišni kadar? Nije moguće da svi misle isto što i kanonici DJ i SPN? I zašto se većina uporno bavi samo svojim temicama, svojom parcelom književne zemljice koju su sami odabrali ili su je za njih jednom davno odabrali oni koji su ih doveli na katedre? Ta, kad bi samo malo dignuli pogled, vidjeli bi da na tom domaćem književnom polju nema generalnog urbanističkog plana i da nam fale cjelovita nova čitanja, svježe vizije i autoriteti za novo vrijeme? – pita se znanja željna Ivana u prvom dijelu svojih razmišljanja o zastarjelosti kanona i tromosti akademske zajednice
  • Kritika
  • Proza
U Sarrovu “Najskrovitijem spomenu na ljude” mladi senegalski pisac Diégane Latyr Faye i drugi likovi tragaju za afričkim piscem T. C. Elimaneom, autorom čudesnog i zaboravljenog djela “Labirint nečovječnoga”. Njihova potraga počinje u Parizu i nastavlja se u Amsterdamu, francuskoj provinciji, Buenos Airesu, sve do Dakara. Potraga obuhvaća razdoblje od početka 20. stoljeća i francuske kolonizacije, preko 1930-ih kada je Elimaneov roman objavljen te nacističke okupacije Francuske, sve do novijih afričkih revolucija i 2018. iz koje datiraju dnevnički zapisi u romanu
  • Tema
Ako su najbolji pisci ruskog realizma, kako je tvrdio Dostojevski, izašli „iz Gogoljeve kabanice“, neću pogriješiti ako kažem da su najbolje suvremene spisateljice na prostoru nekadašnje Jugoslavije izašle iz Dubravkine krojačnice. Štoviše, iz te su krojačnice izašli i mnogi čitatelji i čitateljice kojima su knjige Dubravke Ugrešić formativno odredile odnos prema literaturi
  • Kritika
  • Proza
“Jutarnja zvijezda” je reprezentativan primjer suvremenog nordijskoga noira, začinjena filozofsko-egzistencijalističkim primjesama. U njoj se objedinjuje realističko/svakodnevno/egzistencijalno i fantastično/čudesno/simboličko te majstorski koriste mogućnosti različitih književnih žanrova u rasponu od trilera preko suvremenoga gotskog romana i alegorije do romana linearnoga realizma
1 / 31
Today

Poziv za prijave na 10. Bookstanovu radionicu književne kritike

Prenosimo poziv izdavačke kuće Buybook koja će za jubilarni 10. Međunarodni festival književnosti BOOKSTAN. NO EAST. NO WEST. dodijeliti 20 stipendija za učešće u radionici književne kritike, koja se održava od 29. 6. do 5. 7. 2025. godine u Sarajevu. Prijave se primaju do 16. svibnja

Izdvojeno

  • Tema
  • Izdvojeno
  • Kritika
  • Proza
  • Poezija
  • Izdvojeno
  • Kritika
  • Poezija
  • Izdvojeno
  • Iz radionice
  • Izdvojeno

Programi

Najčitanije

  • Kritika
  • Glavne vijesti
  • Proza
  • Kritika
  • Glavne vijesti
  • Poezija
  • Glavne vijesti
  • Razgovor
  • Kritika
  • Poezija
  • Tema
Skip to content