Portal za književnost i kritiku

Autor/ica: Filip Kučeković

Author picture

Filip Kučeković (Zagreb, 1996.) završio je studij kroatistike i povijesti umjetnosti te komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Trenutno studira Poslijediplomski studij znanosti o književnosti, teatrologije, dramatologije, filmologije, muzikologije i studija kulture.

  • Razgovor
  • Izdvojeno
O autorskim pravima i piratstvu, ekonomiji oskudice i mehanizmima kulturne industrije, medijskoj pismenosti i gubitku vještina pisanja, javnim knjižnicama kao fundamentima otvorene cirkulacije znanja i njihovoj ugroženosti kao i o drugim kurentnim temama našeg postdigitalnog „Zeitgeista“ govori Tomislav Medak
  • Kritika
  • Proza
Roman „Stotina godina“ Darija Harjačeka važan je zbog svoje odvažnosti da suvislo i razborito pristupi problemu povijesnog romana i likove predstavi kao misleće i djelujuće aktere povijesti. Oni su višedimenzionalni, oblikovani i kao društvena bića, ali i određeni svojom psihologijom i stoga beskrajno zanimljiviji od romana koji se nastoje baviti poviješću i likovima smještenima u njima
  • O(ko) književnosti
O samozatajnom inovatoru koji je na slikarskoj paleti miješao povijest i mit, fikciju i fakciju, pisao je autor koji jednako izmiče, premda možda ne umiče, krutim kategorizacijama. Za serijal tekstova posvećenih intermedijskim transferima između književnosti i vizualnih umjetnosti, Filip Kučeković razmatra slikarsko nasljeđe Giambattiste Tiepola kroz prizmu književnosti Roberta Calassa
  • Razgovor
S nekadašnjim članom Grupe šestorice, konceptualnim umjetnikom i pjesnikom razgovaramo o pjesmi i slici, etici i politici, avangardi i neovangardi, ropstvu, slobodi i o tome što znači biti priznati autsajder
  • Razgovor
„Rasprizorenja“ Leonide Kovač jedinstven su događaj u hrvatskoj esejistici. Povezujući različite humanističke discipline, teoriju i umjetnost; Sebalda, Rilkea, Benjamina i suvremene umjetnike ona u knjizi rastvara važne teme uprizorenja historije, muzealizacije i arhivacije, sjećanja i predstavljanja te političnosti umjetnosti. U povodu te knjige te u sklopu naše serije tekstova o intermedijskim transferima između književnosti i vizualnih umjetnosti, s Leonidom Kovač razgovarao je Filip Kučeković
  • Kritika
  • Proza
Dvije knjige Dragana Juraka objavljene u jednoj godini na trenutke su toliko slične da se može pomisliti kako je to trebala biti jedna, a već malo kasnije svojom raznolikošću opovrgavaju svaku sličnu misao
  • Kritika
  • Proza
Novakov roman meandrira oko niza tema poput nedostatka oca, mikrozajednice, socijalnog darvinizma i malograđanske pasivnosti do ekokritike
  • Kritika
  • Proza
Što možemo naučiti od Kovačevog romana deset godina kasnije? Najjednostavnije i najvažnije – što je dobra književnost, zatim kako napisati šestotinjak stranica, a da se one čitaju kao da ih je 160, a onda i kako izgleda dobro promišljen odnos prema susretu stvarnosti i fikcije, života i književnosti. Naposljetku, tu je i lekcija o dosljednosti, i to ne dosljednosti prema vlastitim stavovima i uvjerenjima, nego prema književnosti samoj
  • Kritika
  • Proza
Oči su, kao što će se kasnije ispostaviti, ključan motiv kako cijelog opusa Daše Drndić, tako i romana „Belladonna“. Negdje pri njegovom kraju Andreas Ban odlazi na operaciju skidanja mrene s očiju. Rutinski postupak oblikovat će etički zahtjev koji autorica postavlja pred književnost – riječ je o figurativnom otvaranju očiju, širenju zjenica kraj svakodnevnih stvari, što je za Drndić ujedno i uloga književnosti
  • Kritika
  • Proza
Vrijednost romana Ede Popovića dvostruka je. Oni koji u njemu traže kriminalističku priču i atmosferu krimića smještenog u novozagrebačka naselja, svakako će se njome zabaviti. S druge strane, oni koji su zainteresirani za društvenu kritiku, dobit će ju, pomalo neuobičajeno za suvremenu hrvatsku književnost, vrlo aktualnu, s pojavama koje se do prije nekoliko mjeseci viđalo u dnevnicima i portalima
  • Razgovor
Koje su specifičnosti celebrity kulture u Hrvatskoj, tko su naši celebrityji i kako to da pojedine profesije – liječnici, političari, treneri, kuhari – postaju medijske zvijezde, koliko traje njihova slava, jesu li influenseri radnici ili dokoličari, kako se trži intima… – o tim i sličnim temama govori etnolog i znanstvenik Ozren Biti, autor nedavno objavljene, u hrvatskoj znanosti pionirske studije “Biti poznat: celebrity kultura na hrvatski način”
  • Kritika
  • Proza
Iako poticajno i inventivno zamišljen, roman “Kronika zaborava” nešto je plošnije izveden. Ta se plošnost može vidjeti u oblikovanju likova i radnje, ali i u samom načinu pripovijedanja koje tijekom čitavog romana ostaje odmjereno, ukalupljeno u kratke i sentenciozne rečenice bez rupa i lakuna koje bi bile karakteristične za propadajuće sjećanje
1 / 21

Događaji

Danas
  • Raspisan natječaj za kratku priču „Biber“

    Prenosimo poziv za sedmi regionalni natječaj za kratku priču Biber. Rok je 24. svibnja 2026. godine. Radove mogu slati autorice i autori koji pišu na albanskom, makedonskom, bosanskom, crnogorskom, hrvatskom i srpskom jeziku. Natječaj organizira Biber tim uz podršku Centra za nenasilnu akciju Sarajevo-Beograd.

  • NATJEČAJ ZA ZBORNIK „RUKOPISI 49”

    Dom omladine Pančevo raspisuje 49. po redu natječaj za Zbornik poezije i kratke proze mladih s prostora bivše Jugoslavije „Rukopisi 49”.
    Pravo sudjelovanja imaju svi autori u dobi od 15 do 30 godina koji pišu na jezicima bivše Jugoslavije. Natječaj je otvoren do 10. veljače 2026. godine.

Izdvojeno

Razgovor
Kritika Proza
Kritika Poezija Publicistika
Kritika Proza

Programi

Najčitanije

Kritika Proza
Tema
Kritika Proza
Kritika Proza
Kritika Poezija
Skip to content