Tema

O diktatorima, migrantima, radu… i književnosti kakva je nekoć bila

Tatjana Peruško

U završnom nastavku eseja o suvremenoj talijanskoj prozi, Tatjana Peruško rezimira kako je talijanska proza dvijetisućitih sklona držati se prokušanih pripovjednih i žanrovskih konvencija, ali uz prilagodbu novim dominantnim tendencijama, kao što su dokumentarizam i društveni angažman. Žanrovskim dvojbama pridružuju se one etičke, u slučaju dvojice autora, Genne i Scuratija, koji pišu o diktatorima dvadesetog stoljeća, a najveća novost talijanske kulture i književnosti povezana je s valom masovnih migracija koje rezultiraju književnom produkcijom italofonih migranata i talijanskih književnika koji se bave tematikom stranaca. U razdoblju ekonomske krize i radikalnih promjena u svijetu rada, i suvremena proza svjedoči o pojavama poput prekarizacije, siromaštva i otuđenosti.

Novo vrijeme: „nulte godine“ (nastavak)

Tatjana Peruško

U trećem od četiri nastavka eseja o suvremenoj talijanskoj prozi, Tatjana Peruško nastavlja pisati o „nultim godinama“ i tendenciji „povratka stvarnosti“. Navodeći primjere pisaca i njihovih proznih djela, u tekstu ukazuje na to kako su najzanimljivija ostvarenja suvremene talijanske proze nastala u autobiografskom modelu. Osim autobiografsko-autofikcijskog pola – ponekad pisanog u 3. licu, kao obiteljska priča i fotografski dokument ili s fikcijskim upadima – primjetan je i onaj biografsko-biofikcijski, u rasponu od romansiranih biografija i biografskih romana do biografske metafikcije

Pilule za zaborav

Saša Ćirić

Zbog autora nalik Teofilu čitaoci zavole knjige, cene medije i novinare, „konsultuju se“ i vode dijalog sa njegovim tekstovima i osećaju porodični gubitak kad oni nestanu. Sudbina čitalaca i javnih posmatrača je da „služe“ drugima, da prokazuju štetno i budu zagovarači boljeg. Teofil Pančić je opravdao svoj izbor i ispunio svoj poziv

Novo vrijeme: „nulte godine“

Tatjana Peruško

U drugom od četiri nastavka eseja o suvremenoj talijanskoj prozi, Tatjana Peruško piše o promjeni paradigme koju su početkom dvijetisućitih potaknuli društveno-politički uvjeti. Početak je to tendencije koju će talijanska kritika nazvati „povratkom stvarnosti“ i zaokretom proze prema novom realizmu. Roman „Gomorra“ Roberta Saviana najavljuje ključne karakteristike današnje talijanske proze: prevlast nefikcijskih pripovjednih obrazaca i dokumentarizma, pripovijedanje u prvom licu kao jamstvo autentičnosti, memorijalističko-testimonijalnu ulogu pisca i književnosti, te miješanje fikcionalnih i nefikcionalnih elemenata

Dokumentima protiv fikcije

Tatjana Peruško

U prvom od četiri nastavka eseja o suvremenoj talijanskoj prozi, Tatjana Peruško piše o zazoru talijanskih pisaca i kritičara prema romanu i usredotočenosti na stvarnost, te uzroke toga otpora prema fikciji razotkriva u proznim tendencijama osamdesetih i devedesetih godina prošlog stoljeća

Pripovjedno nasljeđe Marije Čudine

Ivan Molek

Narativnim tragom knjiga “Amsterdam” (1975.), “Divlja duša” (1986.), “Nož punog mjeseca” (1989.) i “Nevolje” (2005.)

Književni influenseri

Vid Jeraj

O tržišnoj logici u književnom polju i ulozi jednog „novog“ zanimanja, ili knjige su opet in, ako književnošću smatramo ljubiće, trilere i self-help literaturu

Što čitaš, s kime razgovaraš?

Katarina Luketić

Od kritičkog pogleda na suvremeni kanon do angažiranih antiratnih proza, od svježeg pogleda na dekadu i stare književne hitove do inspirativnih privatnih bibliokolekcija… Koga smo sve čitali i što smo sve pisali prkoseći rastućem defetizmu na književnom i šire kulturnom polju u bujnoj i buntovnoj netom prošloj godini – osvrće se dobro naoštrenim perom Katarina Luketić

Internacionala naslovnica: „Sjećanje šume“

Redakcija

U seriji naših virtualnih izložbi „Internacionala naslovnica“ ovoga puta predstavljamo strana i domaća izdanja romana „Sjećanje šume“ Damira Karakaša

Sedam veličanstvenih

Redakcija

Što ste najviše čitali 2024. godine na Kritici-hdp?

Razgovori o suvremenoj talijanskoj književnosti (2)

Lora Tomaš

U nastavku razgovornih refleksija o suvremenoj talijanskoj književnosti, Lora Tomaš o queer književnosti, imigrantskim glasovima, memoarskoj prozi, poeziji i fenomenu zvanom Elena Ferrante, razgovara s prevoditeljicama i stručnjacima Sarom Latorre, Snježanom Husić, Anom Badurinom, Carlom Londerom, Srećkom Jurišićem i Elisom Coppeti.

Razgovori o suvremenoj talijanskoj književnosti (1)

Lora Tomaš

Kroz dinamični konverzacijski mozaik s prevoditeljima i stručnjakinjama, Lora Tomaš piše o tendencijama talijanske književnosti, njezinim prijevodnim odjecima u nas i drugdje, kao i čitateljskim praksama naših mediteranskih susjeda. Sugovornici i sugovornice prvog dijela s fokusom na talijansku krimi tradiciju, dijalektalne specifičnosti i Mediteranu kao (anti)junaku, talijanisti su i prevoditelji Miroslav Lulek, Dean Trdak, Snježana Husić, Srećko Jurišić i ravnatelj Talijanskog instituta Gian Luca Borghese