Tema

Kako približiti užas

Slavenka Drakulić

U sjećanje na književnicu, esejisticu, kolumnisticu i novinarku čiji su tekstovi i sami nezaobilazna lektira domaće nam suvremene književnosti, donosimo tekst Slavenke Drakulić iz ciklusa posvećenog alternativnoj lektiri. O nerazmrsivoj vezi prošlosti i sadašnjosti, o dubini sjećanja i svemu što gubimo kad ono blijedi, polazeći od “Dnevnika Anne Frank” pisala je i piše nezaboravna Slavenka Drakulić

Sto godina Kafkinog “Zamka”

Jelena Zlatar Gamberožić

Za sto godina će ovaj roman, vjerujem, biti jednako važan kao i danas. Možda i važniji, ako je to uopće moguće. Njegove teme neće „izaći iz mode“ jer nisu pomodne. Njegova pitanja se ne daju zamijeniti novima, jer se tiču same biti ljudske egzistencije, a njegovi su likovi svevremeni, arhetipski, vječni

Proza u sendviču

Ivo Alebić

Roman se odavno izborio za svoj status apsolutnog gospodara žanrova. Različiti akteri i mehanizmi književnog polja postupno su ga učinili dominantnim žanrom suvremene književnosti. Kratka je priča, s druge strane, pronašla vlastiti prostor u časopisima, natječajima i književnim manifestacijama. Jedan je drugi prozni oblik u svemu tome gotovo posve izvisio. Manja od romana, a veća od kratke priče, pripovijetka je ostala stiješnjena u svojevrsnom žanrovskom sendviču

Čeprkanje po nečuvenom

Marko Pogačar

U rubrici „Dnevnik čitanja“ urednice, urednici, suradnice i suradnici portala Kritika HDP vode bilješke uz pročitane knjige. Marko Pogačar piše o polemičkoj knjizi nedavno preminulog Gorana Babića, biografiji Budimira Lončara i zbirci pjesništvu posvećenih tekstova Veselka Tenžere. Neki su od tih naslova relativno svježi, neki stari koliko i autor teksta, a pod njima sabrani tekstovi još i stariji. Na prvi pogled posve različite, ipak ih štošta veže

Perzepolis: priča o jednom djetinjstvu

Želimir Periš

Za svoj sat “Alternativne lektire” Želimir Periš odabrao je remek-djelo Marjane Satrapi, strip/grafičku novelu “Perzepolis”, koja jednostavnim crtežom govori o mračnim i teškim stvarima, odrastanju u Iranu u doba konzervativne revolucije, galopirajućoj demodernizaciji i religiozno-klerikalnom teroru iz perspektive djevojčice iz liberalne ljevičarske obitelji koja ubrzano odrasta. U sjećanje na Marjane Satrapi (1969. – 2026.) vraćamo se ovom osvrtu na njezin nezaboravni lik i djelo

Zašto ponovno čitati istu knjigu?

Marija Ott Franolić

Ponovna čitanja iste knjige, jednako kao ponovna gledanja istoga filma, promatranja iste slike ili beskrajno preslušavanje istih albuma, vode dubljim uvidima, ali i stvaranju novih umjetničkih djela. Ponovna su čitanja mali osobni otpor u kojem ništa ne moramo, posebice zadovoljavati diktat praktičnosti i produktivnosti

Stakleno cvijeće

Nadežda Čačinovič

“Čitala sam, dakle, s užitkom ali nakon toga s pravom čitateljskom nezahvalnošću počela se pitati da li je u redu da tako uživam, ne bih li se trebala malo pomučiti, da li se bodovi dijele samo za trud…” O mjesecima užitka u čitanju (i nelagode u užitku) od novih autofikcijskih proza Bena Lernera, Juliana Barnesa i Thomasa Pynchona do povijesti ukusa Ulricha Raulffa i mentalnih biblioteka Williama Marxa, piše Nadežda Čačinović

Zašto „čuvar” u raži i drugi prevoditeljski izazovi

Rumena Bužarovska

Rumena Bužarovska jedno je od najviđenijih imena regionalne književnosti, ali i amerikanistica koja na skopskom univerzitetu predaje suvremenu američku književnost, ponekad je i prevodeći. U ovom eseju otvara nam vrata u svoju prevoditeljsku radionicu, na primjeru jednog od najdražih joj romana – Salingerovog “Lovca u žitu” kojeg je upravo iznova prevela na makedonski

Vječni trag Dina Buzzatija

Jelena Zlatar Gamberožić

Što nam je ostavio Dino Buzzati 120 godina nakon svog rođenja? Putokaz o tome kako pisati na sasvim originalan način, kroz ono i zbog onoga što nas drži budnima noću, bile to naše najveće strasti ili naši najveći strahovi. Svijeću u mraku. Putokaz prema sudbinskom, božanskom, prema spajanju onoga što možemo osjetiti, vidjeti i čuti s onim što tek naslućujemo, s onim što ne možemo vidjeti, ali ne možemo ni poreći da postoji. Primjere toga kako iz opipljivog ući u neopipljivo, neopaženo poput sjene

Ponovni ulazak u “Giovannijevu sobu”

Ivica Buljan

Povratak Baldwinovoj prozi nije samo povratak u lektiru mladosti, nego ponovno čitanje queer klasika u svjetlu nove političke i teorijske osjetljivosti. „Giovannijeva soba“ danas djeluje kao most između književne prošlosti i suvremenog queer pisma, roman koji, kako kaže José Esteban Muñoz, „još uvijek sanja budućnost koja nije došla“

Što je autorica?

Katarina Luketić

U povodu rođendana Dubravke Ugrešić objavljujemo govor naše urednice Katarine Luketić, iznesen na znanstvenom skupu na Filozofskom fakultetu u Zagrebu u prosincu 2024., koji se dotiče ključnih mjesta današnje recepcije njezine književnosti kao i ženskog autorstva uopće

Proezija u ispeglanom mišjem fraku

Saša Ćirić

Ćosićev tekst uvek je inovativan i transgeneracijski privlači, kao neko čudo, kao što je i dugovekost autora i njegova literarna pojava na postjugoslovenskim prostorima, u prvom redu srpskim i hrvatskim, neka vrsta čuđenja (u svijetu). Tako nezaustavljivo produktivan, začudno duhovit i vedar, svestan značaja umetničke forme, njene razgradnje i reuspostavljanja, tako okrenut životu i kada ništa od njega ne očekuje

NATRAG 123 4 5 NAPRIJED POSLJEDNJA

Kalendar

kolovoz 2026
Raspisan je natječaj za nagradu Fric

4. svibnja - 1. rujna

Raspisan je novi natječaj za najbolje prozno djelo u Hrvatskoj, nagradu Fric, a koja se proteklih godina etablirala kao domaći Booker i stekla ugled jedne od najvažnijih takvih priznanja u našoj zemlji
Javni poziv za dodjelu potpora za poticanje književnoga stvaralaštva u 2027. godini

16. lipnja - 14. rujna

Ministarstvo kulture i medija objavljuje Javni poziv za dodjelu potpora za poticanje književnoga stvaralaštva u 2027. godini sa svrhom osnaživanja i promicanja hrvatskog književnog i prevoditeljskog stvaralaštva.
Zaklada Kultura nova: Javni pozivi na Program podrške 2026

3. srpnja - 3. rujna

Zaklada "Kultura nova" je 3. srpnja 2026. godine objavila javne pozive na predlaganje programa i projekata u okviru Programa podrške 2026 u dva Programska područja: Organizacijski razvoj i Suvremena kultura i umjetnost za mentalno zdravlje i/ili dobrobit djece i mladih
rujan 2026
Festival svjetske književnosti, Zagreb, 5. – 9. 9. 2026.

5. rujna - 9. rujna

Knjižara Fraktura; HNK2; Galerija Šira

Od 5. do 9. rujna, po četrnaesti put, održava se jedan od najvažnijih književnih festivala u Hrvatskoj i regiji. Prepoznatljiv po iznimnim domaćim i inozemnim gostima te posebnoj atmosferi susreta, Festival publici donosi niz književnih zvijezda iz Europe i svijeta. Na Festivalu sudjeluje više od stotinu gostiju – pisaca, prevoditelja, moderatora i urednika – iz Europe, s Bliskog i Dalekog istoka te iz Sjeverne i Južne Amerike