Proza

Kritika
Proza
Glavne vijesti

Happy end za kvarenje dojma

Dunja Ilić

Ako je roman „Ulica Marthe Argerich“ i mogao biti uspešno otvoreno/egzistencijalističko književno delo na nivou ideje, jezik kojim je napisan naprosto nije dovoljno umetnički obrađen

Kritika
Proza

Roman „Stotina godina“ Darija Harjačeka važan je zbog svoje odvažnosti da suvislo i razborito pristupi problemu povijesnog romana i likove predstavi kao misleće i djelujuće aktere povijesti. Oni su višedimenzionalni, oblikovani i kao društvena bića, ali i određeni svojom psihologijom i stoga beskrajno zanimljiviji od romana koji se nastoje baviti poviješću i likovima smještenima u njima

Kritika
Proza

Stihovi sa zidova ćelije

Jasmina Vojvodić

„Posljednji Mandeljštamovi dani“ Vénus Khoury-Ghata nije svjedočanstvo o životu rano umrlog pjesnika u progonstvu, o odnosima pojedinca i vlasti, nije samo teška priča o pjesnikovoj patnji, o hladnoći i gladi koju je osjećao, bolestima koje su ga napadale, koliko je priča o veličini književnosti i pohvala književnoj riječi koja ostaje sačuvana i nakon pjesnikove smrti

Kritika
Proza

Čuvar bazena u ljetnom periodu

Dragan Jurak

Između „Anđela u ofsajdu“ i „Spidermana“ prošlo je dvadeset i pet godina, čitavo dvadeset i prvo stoljeće hrvatske književnosti, koje je na prvom mjestu upravo Ferić obilježio. Autor je svojim vrhuncima bliži danas („Putujuće kazalište“) nego što je bio na počecima. Ako će se ovog ljeta neka knjiga javiti razglednicom, to će biti „Spiderman“

Kritika
Proza

Glas koji ozvučava genZ

Nika Pulig

Debitantski roman Petre Prtajin, prvi hrvatski roman o generaciji Z pisan je upravo iz pera, tj. iz keyboarda jedne genZ-jevke. To nije samo roman koji hvata duh vremena, već ozbiljan pokušaj da se toj šutnji napokon daju forma, glas i literarna težina

Kritika
Proza

Nismo svi srodnici po zlu

Ana Fazekaš

Reklamiran kao remek-djelo i nagrađen Goncourtom i nagradom Francuske akademije, „Dobrostive“ su precijenjen roman koji, istina, ima neke remek dijelove, briljantno ispisane stranice, ali su između njih razapete plahte i plahte neujednačenog teksta s mahnitim gomilanjem političkih i privatnih užasa

Kritika
Proza

Čežnja za sugovornicom u pejzažima strepnje

Sanja Baković

Tematski se roman „Papir tvoje kože” bavi odnosima i traumom nasilja nad ženom, te pozicijom žene i njezinom internaliziranom podčinjenosti koja u konačnici postaje emocionalni kavez bez ključa i zlokoban usud

Kritika
Proza

Grad i rat

Danijela Lugarić Vukas

Roman nudi manji užitak čitanja i slabiji je poticaj složenijem promišljanju sovjetske prošlosti a više svjedočanstvo o čudovišnim razinama isprepletenosti književnosti i politike i odraz angažmana pisca u političkim i društvenim borbama njegova vremena. Ipak, s vremena na vrijeme čitatelj će biti nagrađen jer će pod površinom utopijskih hvalospjeva naići na nježnu empatiju

Kritika
Proza

Roman (se) raspada

Srećko Jurišić

„Maršal“ je agilno štivo prvenstveno zbog strukture. Radi se o „federativnom“ romanu sačinjenom od, nazovimo ih tako, SAP-ova, odnosno o socijalističkih autonomnih povjestica okupljenih oko Tita i Splita. Markovina inteligentno bira čvorne slike kroz koje „dokumentarnom prozom“ pripovijeda Split kroz Tita, Vicka Krstulovića, Tuđmana i druge, kao i kroz značajne arhitektonske punktove

Kritika
Proza

Ethan Hawke iza zrcala

Jelena Zlatar Gamberožić

Peti roman poznatog glumca pripovijeda o čovjeku koji, prolazeći kroz tešku krizu raspada braka, utjehu i smisao otkriva u radu na kazališnoj predstavi, u radu s drugima

Kritika
Proza

Prisilna migracija, trajna šutnja

Nika Pulig

Hrvatsko izdanje ovoga, prošle godine već dvjema nagradama ovjenčanog romana (najveća makedonska nagrada Roman godine i regionalno priznanje Štefica Cvek), značajan je doprinos prevođenju relevantne postjugoslavenske književnosti

Kritika
Proza

Nostalgija za avangardom

Katarina Luketić

Čitanje o umjetničkim i životnim putevima Maxa Ernsta, Leonore Carrington i drugih u romanu Markusa Orthsa izaziva nostalgiju za dobom avangardističke nevinosti, za pionirima, inovatoricama, tragačima, alkemičarkama koji su pristali na rizik stvaranja. Takva nostalgija ipak nije samo žal za starim vremenima ili utopijska projekcija, već je ona i pokazatelj nezadovoljstva današnjim stanjem

12 3 4 NAPRIJED POSLJEDNJA