Portal za književnost i kritiku

Proza

  • Kritika
  • Proza
Zaštitnička majčinska uloga u ratnim uvjetima univerzalno je, no rijetko spominjano iskustvo, a iznošenje antiratne poruke kroz perspektivu ženskoga štitećeg lika svakako je otklon od dominantnoga tipa traumatiziranosti koji se u ratnim okolnostima pojavljuje u javnome diskurzu
  • Kritika
  • Proza
Pripovjedač je snimatelj neobičnih životnih situacija i izreka, katkada uronjen u svijet modernih opijata koji prividno liječe traume: „mi cijenimo televiziju kao relevantno učilo.“ Krivčevi pripovjedači, kao što rekoh ranije, neprestano ističu važnost onoga što proizlazi iz sudara vizualnog supstrata i zaigranog jezika
  • Kritika
  • Proza
Pokušavam iskopati neku zamjerku i ne uspijevam, zatim čitam tuđe kritike i, koliko vidim, ni ostali kritičari i kritičarke većinom ne uspijevaju zagrebati neko slabije mjesto. Pa zašto se onda stvara dojam da se Bekavac nalazi u zakutku, polumraku našeg književnog sela? S obzirom na poražavajuće i neopravdano skromno pridavanje pažnje u mainstream tokovima, takav se autorski prosede očito pokazuje potpuno neisplativim i nepogodnim za iskakanje iz paštete iako se bavi svime onime što je danas popularno i potrebno da se postane književni celebrity. U kome je, u čemu je tu onda problem – baš se pitam
  • Kritika
  • Proza
U ovim pričama birokratski problemi prerastaju u tragediju, trudnice nose plod godinama, uticaj klimatskih promena preti da nas sve potopi, a nove tehnologije dovode do nove vrste ljudi koja zahteva inovacije na polju života i smrti. Uz sve to, Tamara Bilankov se neretko okreće životinjama koje uleću kroz prozore solitera, proživljavaju ljubavne muke, nose čovečije maske i poseduju svest koja nadrasta njihovu vrstu
  • Kritika
  • Proza
Unutar kojih se god vremenskih, geografskih ili filozofskih okvira nalazio, čitatelj „Božanske dječice“ može shvatiti komunikacijsku namjeru teksta. Može prepoznati kolektivnu traumu, pa i sebe u njoj. Za razliku od brojnih drugih romana o ratu i o svima nama, ova mozaična priča ugodno iznenađuje distanciranim, nimalo naivnim pripovijedanjem o nekome tako bliskome, o nečemu u svojoj biti tako krhkome
  • Kritika
  • Proza
Oči su, kao što će se kasnije ispostaviti, ključan motiv kako cijelog opusa Daše Drndić, tako i romana „Belladonna“. Negdje pri njegovom kraju Andreas Ban odlazi na operaciju skidanja mrene s očiju. Rutinski postupak oblikovat će etički zahtjev koji autorica postavlja pred književnost – riječ je o figurativnom otvaranju očiju, širenju zjenica kraj svakodnevnih stvari, što je za Drndić ujedno i uloga književnosti
  • Kritika
  • Proza
Zbirka koja želi zabaviti, zavesti, izvesti fintu, složiti dosjetku, ali onda čini i puno više toga, uzima čitatelja za ruku i odvodi ga u neistražene prostore. I možda najdramatičnije, zbirka koja je među svojim stranicama zarobila Gorana Bogdana
  • Kritika
  • Proza
Čini se kako autor u nekim od ranih priča, ako već ne traži svoj glas, onda barem još uvijek prilagođava njegove finese
  • Kritika
  • Proza
Nažalost, Albert kao celina ostavlja utisak teksta od kojeg ne dobijate ništa: ni zanimljivu ili zabavnu priču, ni inovativan ili makar čist stil, ni saznajnu ili imaginativnu vrednost
  • Kritika
  • Proza
Marina Cvjetajeva je u ovom romanu, kao i u stvarnom životu, supruga bjelogardijca, a onda NKVD-ovca Sergeja Efrona, majka troje djece, pjesnikinja, prevoditeljica, ljubavnica, čija je „krv previše vrela“, koja je „voljela i prezirala jednakom žestinom“, u kojoj „ključa previše strasti“
  • Kritika
  • Proza
Roman „Naš dio noći“ jedne od najzanimljivijih suvremenih argentinskih spisateljica, Mariane Enriquez, nastanjuju magija i sotonistički rituali, uz bok vojnoj tiraniji i političkom nasilju, a intimna obiteljska bol preobražena u mučnu agresiju nemoći zapliće se i raspliće pored mračnog folklora i britke fantastike
  • Kritika
  • Proza
Ulickin scenarij „Kuga“ ne može se mjeriti s velikim svjetskim književnim dostignućima na temu velikih epidemija, ali to je napeta priča s dokumentarističkim elementima o sovjetskoj i medicinskoj kugi, o bolesti društva i bolesti tijela koje se međusobno mogu povezivati, nadopunjavati ili negirati
Today

Književna nagrada „Mak Dizdar“ 2025

Prenosimo poziv Festivala kulture „Slovo Gorčina“ koji je raspisao natječaj za dodjelu književne nagrade „Mak Dizdar“ za najbolju prvu, neobjavljenu zbirku poezije mladih autora i autorica do 35 godina koji pišu na bosanskom, hrvatskom, srpskom ili crnogorskom jeziku – rukopisi se primaju do 8. lipnja 2025.

Natječaj za nagradu Fric: Bira se najbolja knjiga fikcijske proze

Nagrada Fric dodjeljuje se godišnje za knjigu fikcijske proze napisanu na hrvatskom, bosanskom, srpskom ili crnogorskom jeziku, premijerno objavljenu u Hrvatskoj u razdoblju od 1. srpnja 2024. do 30. lipnja 2025. U konkurenciju ulaze neprevedeni romani, zbirke pripovijedaka ili novela koji su pri Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici dobili UDK signaturu XXX-3. Ponovljena izdanja ili ona kojih je većinski dio već objavljen nisu prihvatljiva.

Izdvojeno

  • Tema
  • Izdvojeno
  • O(ko) književnosti
  • Izdvojeno
  • Kritika
  • Proza
  • Izdvojeno
  • Iz radionice
  • Izdvojeno
  • Kritika
  • Poezija
  • Izdvojeno

Programi

Najčitanije

  • Tema
  • Kritika
  • Glavne vijesti
  • Proza
  • Kritika
  • Poezija
  • Izdvojeno
Skip to content