Razgovor

IVAN ZRINUŠIĆ: Lažemo nasitno da bismo, valjda, ukazali na neku krupniju istinu

Vid Jeraj

S pjesnikom i prozaikom koji je u posljednje vrijeme što objavio, što za tisak priredio čitav niz fikcijskih i esejističkih naslova, razgovaramo o lokalnim i globalnim identitetima, kulturi u provinciji koja nije nužno i provincijalna kultura, undergoundu i mainstreamu, punku i pisanju danas

GORDANA KOVAČIĆ: Poezija je kao pikula u internetskoj robnoj kući

Kruno Lokotar

Gordana Kovačić bila je radijska urednica, spikerica, entuzijastična promotorica poezije, jazz glazbenica, kulturna aktivistica, doktorica znanosti i još mnogo toga. Njezin je glas ozvučio brojne emisije Hrvatskog radija i bio zaštitni znak njegovih frekvencija. U povodu preranog odlaska Gordane Kovačić objavljujemo ponovno razgovor koji je s njome vodio naš urednik Kruno Lokotar u srpnju 2021. godine, najvećim dijelom posvećen njezinom samostalnom projektu „Poetski tren“

Učenje čitanja

Kruno Lokotar

Anita Peti Stantić godinama se bavi proučavanjem i popularizacijom čitanja, kao znanstvenica, autorica i prevoditeljica. Podijelila je nekoliko misli, još više iskustava iz prakse, s nama i predstavila svoj dosadašnji i budući rad

‘Ko na balkon, ak’ i malo stoji, više vidi no onaj pod brdom

Kruno Lokotar

Andraž Gombač bio je ključan čovjek za realizaciju projekta Na balkonu Balkana koji je donio raznovrsne poglede na jednako tako šarene teme kojima je zajedničko samo to što su se ticale široko shvaćenog Balkana i bile orijentirane na budućnost(i)

TOMISLAV MEDAK: Ne zazirati od tehnologije

Filip Kučeković

O autorskim pravima i piratstvu, ekonomiji oskudice i mehanizmima kulturne industrije, medijskoj pismenosti i gubitku vještina pisanja, javnim knjižnicama kao fundamentima otvorene cirkulacije znanja i njihovoj ugroženosti kao i o drugim kurentnim temama našeg postdigitalnog „Zeitgeista“ govori Tomislav Medak

IRENE VALLEJO: U tijeku je transformacija radikalna poput grčkog usvajanja abecede

Lora Tomaš

„U davna vremena koegzistirali su različiti formati – ploče, svici, kodeksi – bez međusobnog natjecanja, jer je svaki korišten u drugu svrhu. U današnje vrijeme ne svjedočimo utrci za pobjedom između digitalnih i papirnatih formata, već je to pitanje kako jamčiti opstanak naših najboljih ideja i narativa. Zato vjerujem da će tradicionalna knjiga živjeti uz svoje mlađe kolege, ekrane“ – govori Irene Vallejo, autorica iznimne, vrlo inspirativne knjige „Beskraj u trsci“ koja je zasluženo postala međunarodni bestseler

NATAŠA GOVEDIĆ I HANA LUKAS MIDŽIĆ: Dva sustava unutar jednog organizma

Govedić&Midžić

Dijalog spisateljice Nataše Govedić i ilustratorice Hane Lukas Midžić o zajedničkim suradnjama u realizaciji niza knjiga te prepletajima teksta i slike, verbalnoga i likovnoga, baroknoga i asketskoga

VLADO MARTEK: Čitanje je najbolja stvar na svijetu jer nikada niste na gubitku

Filip Kučeković

S nekadašnjim članom Grupe šestorice, konceptualnim umjetnikom i pjesnikom razgovaramo o pjesmi i slici, etici i politici, avangardi i neovangardi, ropstvu, slobodi i o tome što znači biti priznati autsajder

IVANA BODROŽIĆ: Ništa u društvu nema veću snagu od priče

Katarina Luketić

U povodu nove prozne zbirke „Fikcija“ Ivana Bodrožić govori o angažiranoj književnosti i pričama koje nas definiraju, emancipaciji od očekivanih rukopisa i humoru koji oslobađa, ispisivanju majčinstva, licima neravnopravnosti i vrijednosti solidarnosti koja nas – kad dođe do tektonskih društvenih poremećaja i kad dođemo do ruba – jedino može izvući

MARIJA ANDRIJAŠEVIĆ: Moje su riječi, moj je papir, ajde!

Ana Fazekaš

„Temeljenje kuće“ Marije Andrijašević jedno je od najčvršćih poetskih zdanja posljednjih nekoliko domaćih nam književnih godina. Uz prve zamahe Goranovog proljeća, s ovogodišnjom laureatkinjom nagrade Ivan Goran Kovačić otvaramo teme tadašnjosti i sadašnjosti poezije, međumedijskih prijenosa i potencijala pisane riječi da diše, te tijela koje piše, čita i ustaje od knjige kad joj se žar stranice uhvati za biće – i grabi…

LEONIDA KOVAČ: Potrebno je usporavanje

Filip Kučeković

„Rasprizorenja“ Leonide Kovač jedinstven su događaj u hrvatskoj esejistici. Povezujući različite humanističke discipline, teoriju i umjetnost; Sebalda, Rilkea, Benjamina i suvremene umjetnike ona u knjizi rastvara važne teme uprizorenja historije, muzealizacije i arhivacije, sjećanja i predstavljanja te političnosti umjetnosti. U povodu te knjige te u sklopu naše serije tekstova o intermedijskim transferima između književnosti i vizualnih umjetnosti, s Leonidom Kovač razgovarao je Filip Kučeković

ANDREA MILANKO: Zaziranje od teorije

Marko Pogačar

S docenticom na Odsjeku za kroatistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu porazgovarali smo o lirici i poeziji, zazoru domaće akademske kulture od teorije, ulozi antologija u formiranju kanona, prozi Slobodana Novaka i drugim njezinim raznovrsnim profesionalnim fokusima i interesima

12 3 4 5 6 7

Kalendar

travanj 2026
Raspisan natječaj za kratku priču „Biber“

27/12/2025 - 24/05/2026

Prenosimo poziv za sedmi regionalni natječaj za kratku priču Biber. Rok je 24. svibnja 2026. godine. Radove mogu slati autorice i autori koji pišu na albanskom, makedonskom, bosanskom, crnogorskom, hrvatskom i srpskom jeziku. Natječaj organizira Biber tim uz podršku Centra za nenasilnu akciju Sarajevo-Beograd.
Šesti natječaj za pjesničku rezidenciju ‘Vesna Parun’

18. ožujka - 15. travnja

Kulturna udruga Fotopoetika raspisuje 6. natječaj za pjesničku rezidenciju „Vesna Parun“ na otoku Zlarinu.
Scenaristički program Zora Dirnbach

21. ožujka - 1. lipnja

Scenaristički program “Zora Dirnbach” razvojni je program za scenarije dugometražnih igranih filmova, s naglaskom na njihovu društvenu dimenziju koju organizira Strukovna udruga SPID – Savez scenarista i pisaca izvedbenih djela.
POD VESNINIM KIŠOBRANOM — Dani Vesne Parun

8. travnja - 10. travnja

Knjižnica Dubrava Avenija Dubrava 51a, Zagreb, Croatia (Local Name: Hrvatska)

U Knjižnici Dubrava želimo se ovim festivalom prisjetiti velike književnice koja se odbijala povinovati bilo kakvom moranju i uvijek je živjela po vlastitim pravilima. Njezino pjesničko nasljeđe nije ispisano samo na papiru. Njezini fizički i duhovni prostori, lucidnost i intelektualna okretnost, njezina ženska borba ostavili su nam početak puta kojim se sad rado krećemo.