Portal za književnost i kritiku

Autor/ica: Filip Kučeković

Author picture

Filip Kučeković (Zagreb, 1996.) završio je studij kroatistike i povijesti umjetnosti te komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Trenutno studira Poslijediplomski studij znanosti o književnosti, teatrologije, dramatologije, filmologije, muzikologije i studija kulture.

  • Razgovor
O autorskim pravima i piratstvu, ekonomiji oskudice i mehanizmima kulturne industrije, medijskoj pismenosti i gubitku vještina pisanja, javnim knjižnicama kao fundamentima otvorene cirkulacije znanja i njihovoj ugroženosti kao i o drugim kurentnim temama našeg postdigitalnog „Zeitgeista“ govori Tomislav Medak
  • Kritika
  • Proza
Roman „Stotina godina“ Darija Harjačeka važan je zbog svoje odvažnosti da suvislo i razborito pristupi problemu povijesnog romana i likove predstavi kao misleće i djelujuće aktere povijesti. Oni su višedimenzionalni, oblikovani i kao društvena bića, ali i određeni svojom psihologijom i stoga beskrajno zanimljiviji od romana koji se nastoje baviti poviješću i likovima smještenima u njima
  • O(ko) književnosti
O samozatajnom inovatoru koji je na slikarskoj paleti miješao povijest i mit, fikciju i fakciju, pisao je autor koji jednako izmiče, premda možda ne umiče, krutim kategorizacijama. Za serijal tekstova posvećenih intermedijskim transferima između književnosti i vizualnih umjetnosti, Filip Kučeković razmatra slikarsko nasljeđe Giambattiste Tiepola kroz prizmu književnosti Roberta Calassa
  • Razgovor
S nekadašnjim članom Grupe šestorice, konceptualnim umjetnikom i pjesnikom razgovaramo o pjesmi i slici, etici i politici, avangardi i neovangardi, ropstvu, slobodi i o tome što znači biti priznati autsajder
  • Razgovor
„Rasprizorenja“ Leonide Kovač jedinstven su događaj u hrvatskoj esejistici. Povezujući različite humanističke discipline, teoriju i umjetnost; Sebalda, Rilkea, Benjamina i suvremene umjetnike ona u knjizi rastvara važne teme uprizorenja historije, muzealizacije i arhivacije, sjećanja i predstavljanja te političnosti umjetnosti. U povodu te knjige te u sklopu naše serije tekstova o intermedijskim transferima između književnosti i vizualnih umjetnosti, s Leonidom Kovač razgovarao je Filip Kučeković
  • Kritika
  • Proza
Dvije knjige Dragana Juraka objavljene u jednoj godini na trenutke su toliko slične da se može pomisliti kako je to trebala biti jedna, a već malo kasnije svojom raznolikošću opovrgavaju svaku sličnu misao
  • Kritika
  • Proza
Novakov roman meandrira oko niza tema poput nedostatka oca, mikrozajednice, socijalnog darvinizma i malograđanske pasivnosti do ekokritike
  • Kritika
  • Proza
Što možemo naučiti od Kovačevog romana deset godina kasnije? Najjednostavnije i najvažnije – što je dobra književnost, zatim kako napisati šestotinjak stranica, a da se one čitaju kao da ih je 160, a onda i kako izgleda dobro promišljen odnos prema susretu stvarnosti i fikcije, života i književnosti. Naposljetku, tu je i lekcija o dosljednosti, i to ne dosljednosti prema vlastitim stavovima i uvjerenjima, nego prema književnosti samoj
  • Kritika
  • Proza
Oči su, kao što će se kasnije ispostaviti, ključan motiv kako cijelog opusa Daše Drndić, tako i romana „Belladonna“. Negdje pri njegovom kraju Andreas Ban odlazi na operaciju skidanja mrene s očiju. Rutinski postupak oblikovat će etički zahtjev koji autorica postavlja pred književnost – riječ je o figurativnom otvaranju očiju, širenju zjenica kraj svakodnevnih stvari, što je za Drndić ujedno i uloga književnosti
  • Kritika
  • Proza
Vrijednost romana Ede Popovića dvostruka je. Oni koji u njemu traže kriminalističku priču i atmosferu krimića smještenog u novozagrebačka naselja, svakako će se njome zabaviti. S druge strane, oni koji su zainteresirani za društvenu kritiku, dobit će ju, pomalo neuobičajeno za suvremenu hrvatsku književnost, vrlo aktualnu, s pojavama koje se do prije nekoliko mjeseci viđalo u dnevnicima i portalima
  • Razgovor
Koje su specifičnosti celebrity kulture u Hrvatskoj, tko su naši celebrityji i kako to da pojedine profesije – liječnici, političari, treneri, kuhari – postaju medijske zvijezde, koliko traje njihova slava, jesu li influenseri radnici ili dokoličari, kako se trži intima… – o tim i sličnim temama govori etnolog i znanstvenik Ozren Biti, autor nedavno objavljene, u hrvatskoj znanosti pionirske studije “Biti poznat: celebrity kultura na hrvatski način”
  • Kritika
  • Proza
Iako poticajno i inventivno zamišljen, roman “Kronika zaborava” nešto je plošnije izveden. Ta se plošnost može vidjeti u oblikovanju likova i radnje, ali i u samom načinu pripovijedanja koje tijekom čitavog romana ostaje odmjereno, ukalupljeno u kratke i sentenciozne rečenice bez rupa i lakuna koje bi bile karakteristične za propadajuće sjećanje
1 / 21

Događaji

Danas
  • Raspisan natječaj za kratku priču „Biber“

    Prenosimo poziv za sedmi regionalni natječaj za kratku priču Biber. Rok je 24. svibnja 2026. godine. Radove mogu slati autorice i autori koji pišu na albanskom, makedonskom, bosanskom, crnogorskom, hrvatskom i srpskom jeziku. Natječaj organizira Biber tim uz podršku Centra za nenasilnu akciju Sarajevo-Beograd.

  • Scenaristički program Zora Dirnbach

    Scenaristički program “Zora Dirnbach” razvojni je program za scenarije dugometražnih igranih filmova, s naglaskom na njihovu društvenu dimenziju koju organizira Strukovna udruga SPID – Savez scenarista i pisaca izvedbenih djela.

  • Natječaj za Nagradu “Joža Horvat”

    Hrvatsko društvo pisaca Basaričekova 24, Zagreb, Croatia (Local Name: Hrvatska)

    Hrvatsko društvo pisaca objavljuje poziv na natječaj za Nagradu "Joža Horvat" za najbolju objavljenu putopisnu knjigu izdanu u razdoblju od 1.9.2024. godine do 31.3.2026. godine

Izdvojeno

Kritika Proza
O(ko) književnosti
Iz radionice

Programi

Najčitanije

Iz radionice
Kritika Proza
Iz radionice
Kritika Poezija
Kritika Proza
Skip to content