Portal za književnost i kritiku

Autor/ica: Filip Kučeković

Author picture

Filip Kučeković (Zagreb, 1996.) završio je studij kroatistike i povijesti umjetnosti te komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Trenutno studira Poslijediplomski studij znanosti o književnosti, teatrologije, dramatologije, filmologije, muzikologije i studija kulture.

  • O(ko) književnosti
O samozatajnom inovatoru koji je na slikarskoj paleti miješao povijest i mit, fikciju i fakciju, pisao je autor koji jednako izmiče, premda možda ne umiče, krutim kategorizacijama. Za serijal tekstova posvećenih intermedijskim transferima između književnosti i vizualnih umjetnosti, Filip Kučeković razmatra slikarsko nasljeđe Giambattiste Tiepola kroz prizmu književnosti Roberta Calassa
  • Razgovor
S nekadašnjim članom Grupe šestorice, konceptualnim umjetnikom i pjesnikom razgovaramo o pjesmi i slici, etici i politici, avangardi i neovangardi, ropstvu, slobodi i o tome što znači biti priznati autsajder
  • Razgovor
„Rasprizorenja“ Leonide Kovač jedinstven su događaj u hrvatskoj esejistici. Povezujući različite humanističke discipline, teoriju i umjetnost; Sebalda, Rilkea, Benjamina i suvremene umjetnike ona u knjizi rastvara važne teme uprizorenja historije, muzealizacije i arhivacije, sjećanja i predstavljanja te političnosti umjetnosti. U povodu te knjige te u sklopu naše serije tekstova o intermedijskim transferima između književnosti i vizualnih umjetnosti, s Leonidom Kovač razgovarao je Filip Kučeković
  • Kritika
  • Proza
Dvije knjige Dragana Juraka objavljene u jednoj godini na trenutke su toliko slične da se može pomisliti kako je to trebala biti jedna, a već malo kasnije svojom raznolikošću opovrgavaju svaku sličnu misao
  • Kritika
  • Proza
Novakov roman meandrira oko niza tema poput nedostatka oca, mikrozajednice, socijalnog darvinizma i malograđanske pasivnosti do ekokritike
  • Kritika
  • Proza
Što možemo naučiti od Kovačevog romana deset godina kasnije? Najjednostavnije i najvažnije – što je dobra književnost, zatim kako napisati šestotinjak stranica, a da se one čitaju kao da ih je 160, a onda i kako izgleda dobro promišljen odnos prema susretu stvarnosti i fikcije, života i književnosti. Naposljetku, tu je i lekcija o dosljednosti, i to ne dosljednosti prema vlastitim stavovima i uvjerenjima, nego prema književnosti samoj
  • Kritika
  • Proza
Oči su, kao što će se kasnije ispostaviti, ključan motiv kako cijelog opusa Daše Drndić, tako i romana „Belladonna“. Negdje pri njegovom kraju Andreas Ban odlazi na operaciju skidanja mrene s očiju. Rutinski postupak oblikovat će etički zahtjev koji autorica postavlja pred književnost – riječ je o figurativnom otvaranju očiju, širenju zjenica kraj svakodnevnih stvari, što je za Drndić ujedno i uloga književnosti
  • Kritika
  • Proza
Vrijednost romana Ede Popovića dvostruka je. Oni koji u njemu traže kriminalističku priču i atmosferu krimića smještenog u novozagrebačka naselja, svakako će se njome zabaviti. S druge strane, oni koji su zainteresirani za društvenu kritiku, dobit će ju, pomalo neuobičajeno za suvremenu hrvatsku književnost, vrlo aktualnu, s pojavama koje se do prije nekoliko mjeseci viđalo u dnevnicima i portalima
  • Razgovor
Koje su specifičnosti celebrity kulture u Hrvatskoj, tko su naši celebrityji i kako to da pojedine profesije – liječnici, političari, treneri, kuhari – postaju medijske zvijezde, koliko traje njihova slava, jesu li influenseri radnici ili dokoličari, kako se trži intima… – o tim i sličnim temama govori etnolog i znanstvenik Ozren Biti, autor nedavno objavljene, u hrvatskoj znanosti pionirske studije “Biti poznat: celebrity kultura na hrvatski način”
  • Kritika
  • Proza
Iako poticajno i inventivno zamišljen, roman “Kronika zaborava” nešto je plošnije izveden. Ta se plošnost može vidjeti u oblikovanju likova i radnje, ali i u samom načinu pripovijedanja koje tijekom čitavog romana ostaje odmjereno, ukalupljeno u kratke i sentenciozne rečenice bez rupa i lakuna koje bi bile karakteristične za propadajuće sjećanje
  • Kritika
  • Proza
Moć književnih tekstova koji se koriste u izgradnji romana, koji ga hrane, iscrpljuje se u ponavljanju njihovih tema i ideja
Danas

Natječaj za nagradu Fric: Bira se najbolja knjiga fikcijske proze

Nagrada Fric dodjeljuje se godišnje za knjigu fikcijske proze napisanu na hrvatskom, bosanskom, srpskom ili crnogorskom jeziku, premijerno objavljenu u Hrvatskoj u razdoblju od 1. srpnja 2024. do 30. lipnja 2025. U konkurenciju ulaze neprevedeni romani, zbirke pripovijedaka ili novela koji su pri Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici dobili UDK signaturu XXX-3. Ponovljena izdanja ili ona kojih je većinski dio već objavljen nisu prihvatljiva.

Art radionica Lazareti objavila javni poziv za 2026. godinu

  Art radionica Lazareti (ARL) poziva umjetnike i umjetnice, autore i autorice, umjetničke organizacije, udruge, građane i građanke, kustose i kustosice, dosadašnje i buduće suradnike i suradnice, partnere, prijatelje te […]

Nagrada Stjepan Gulin

Otvoren je natječaj za nagradu Stjepan Gulin koja se dodjeljuje za najbolju knjigu poezije objavljenu kao prvo izdanje u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori ili Srbiji između 1. 7. 2024.- 30. 6. 2025

Poziv na natječaj: Nagrada Tonko Maroević

Hrvatski P.E.N. centar objavio je natječaj za godišnju Nagradu Tonko Maroević koja se dodjeljuje za najbolju knjigu poezije objavljenu u Hrvatskoj na hrvatskom jeziku.

Izdvojeno

  • O(ko) književnosti
  • Izdvojeno
  • Kritika
  • Proza
  • Izdvojeno
  • Kritika
  • Proza
  • Izdvojeno
  • Kritika
  • Publicistika
  • Izdvojeno

Programi

Najčitanije

  • Glavne vijesti
  • Tema
  • Kritika
  • Publicistika
  • Glavne vijesti
  • Tema
  • Glavne vijesti
  • Tema
  • Glavne vijesti
  • Tema
Skip to content