Portal za književnost i kritiku

Tema

U prvim danima dugoočekivanog primirja u Gazi donosimo novi tekst palestinskog pisca i teoretičara mlađe generacije, napisan prije obustave vatre, kao podsjećanje na užas genocida
Kako Facebookom manevrira Miro Gavran, zašto Lana Bastašić bira aktivizam na Instagramu i kako smo zahvaljujući društvenim mrežama u Hrvatskoj upoznali Radmilu Petrović, iako joj kod nas nije objavljena nijedna knjiga?
Plavi konj na putu za Santiago, konji na pašnjacima Islanda, konji u istarskim selima podno Motovuna, konji „plavih jahača“ koje su nacisti proglasili degeneriranim, konji u galopu na prvim pokretnim trakama, konji imaginacije i oksimorona, konji koji bježe od nas i konji koji nose umjetnice i umjetnike – u tekstu spisateljice i scenaristice Dore Šustić iz serijala „Ekoknjiževnost“
Ususret međunarodnom književnom festivalu Lit link, zavirujemo u djela gostujućih pisaca, ove godine pristiglih s dalekih sjevera Švedske i Norveške; u duhovita i bolna knjižna tkanja posvećena iskustvima mimo lako vidljivog, sve svježe ispod prijevodnog nakovnja. Ekskluzivno donosimo fragmente djela Kjersti Anfinnsen, Elle-Marije Nutti i Daniela Gustafssona, u prijevodu Željke Černok
Interes za prevladavanjem antinomije historicističko-pozitivističkog utvrđivanja činjenica književnog teksta i estetsko-moralne interpretacije književnog djela kao zasebnog sustava vrijednosti ostvaruje se u Solarovom opusu kao ustrajno zagovaranje intenziviranja spoznajne razmjene između znanosti o književnosti i filozofije, pri čemu književnost ima funkciju trajne provokacije unutar hermeneutičkog okvira koji pruža filozofija, zauzvrat književnosti omogućujući da misli samu sebe
U rubrici „Dnevnik čitanja“ urednice, urednici, suradnice i suradnici portala Kritika HDP vode bilješke uz pročitane knjige. Jagna Pogačnik u svome tekstu piše o romanima Gabrijele Rukelj Krašković i Sofije Kordić te dnevničkoj prozi Darka Cvijetića, knjigama koje su joj se idealno uklopile u ovogodišnju ljetno-otočku atmosferu
Kako je nepretenciozna Facebook stranica spontano izrasla u pjesničku platformu na kojoj nastaju tribine, čitanja, druženja, humanitarne akcije, društveno angažirani projekti i jedan otočki festival
U jeku izraelskog genocida u Pojasu Gaze, donosimo tekst palestinskog pisca, teoretičara i političkog analitičara mlađe generacije koji pokolju svog naroda svjedoči živeći na Zapadnoj obali
Svjetski popularna crtana hrvatsko/jugoslavensko-kanadska serija „Mali leteći medvjedi“ promovirala je ideje ekosocijalizma, pa je red za kratak ekokritički uvod uz nadu da je ostavila tragove na onima kojima je bila upućena
Autorska putanja Željka Špoljara odlična je ilustracija teze da društvene mreže one koji na njima uspiju redovito vode u konzervativnije vode. Započeo je prije dvadesetak godina, skriven iza blogerskog heteronima, trolajući post-FAK-ovsku scenu kojom su tada vladali popularni pisci s obaveznom kolumnom u mainstream medijima. Danas, na glasu kao satiričar bez kočnica i tabua, na toj je književnoj sceni pronašao vlastitu nišu
Dostupnost knjige i znanja nekad je pričinjala problem, pa se moglo smatrati da će „opismenjavanje“, ili šire shvaćeno prosvjećivanje, donijeti promjene nabolje samo po sebi. Danas smo na suprotnom kraju tog načina zaključivanja jer se pokazuje da su brojni sadržaji dostupni, ali ne samo da nisu zanimljivi, da izazivaju potpunu ravnodušnost, nego uslijed informacijskog zagušenja izazivaju zbunjenost koja postaje pogodno tlo za širenje lažnih vijesti, sklonost opskurantizmu, nepovjerenje u znanost i povjerenje u teorije zavjere
U želji da svoja znanja i iskustva rada u medijima i javnom prostoru prenesemo još neafirmiranim autorima/cama koji/e se žele baviti književnokritičkim i medijskim radom organiziramo i pozivamo vas da se prijavite na edukativni program „Književna kritika u tekstu i kontekstu“!
Danas

Objavljen Poziv za hrvatske umjetnike s područja stripa za boravak na umjetničkoj rezidenciji u Angoulêmeu u 2026. godini

Projekt umjetničkih rezidencijalnih boravaka u Angoulêmeu, gdje se svake godine održava Međunarodni festival stripa, omogućava hrvatskim umjetnicima pristup brojnim dokumentima i izvorima koje posjeduje specijalizirana knjižnica i muzej stripa, kao i priliku za susret s drugim autorima iz različitih umjetničkih sredina te upoznavanje francuske kulture i umjetnosti. Rok za prijavu je 20. listopada

Natječaj za najbolju neobjavljenu haiku pjesmu (Rok: 31.10.2025.)

Radovi se šalju u Wordovu dokumentu na adresu elektroničke pošte haiku@knjiznica-sibenik.hr. Kao predmet treba navesti „Haiku natječaj“ i kategoriju za koju se prijavljuje. U istoj poruci treba poslati i dokument s razrješenjem šifre, odnosno s osobnim podacima.

Izdvojeno

Kritika Proza
Tema
O(ko) književnosti
Kritika Poezija

Programi

Najčitanije

Tema
Kritika Proza
Kritika Proza
Skip to content