Tema

Još jedna izgubljena generacija

Dragan Babić

Predstavljamo srpsku proznu produkciju autorica i autora rođenih devedesetih godina. Većina ih se još nije imala priliku adekvatnije predstaviti ovdašnjoj publici, pa tekst čini dobrodošlu i korisnu mapu za navigaciju sve opsežnijom književnom proizvodnjom generacija koje dolaze

Digitalna furioznost i književnost

Katarina Luketić

Temeljna obilježja književnosti kakvu poznajemo – linearno čitanje, sporo uranjanje u književni svijet, pažnja prema riječima, onome izrečenome, ali i neizrečenome što se nazire u bjelinama teksta, postepena gradnja koherentnosti djela… – izravno su pod udarom digitalne furioznosti

Scheeleova zelena

Ana Fazekaš

Fantazmagorični tematsko-motivski kolaž fikcije i fakcije izrastao na istraživanju alkaloidnih otrova i povijesnih trovanja za ciklus tekstova posvećenih premreženom korijenju književnosti i prirode piše Ana Fazekaš

Packa s Princetona

Ivo Alebić

U svom „demantiju“ Leving demonstrira afekt etičke povrijeđenosti koji potiskuje svaku raspravu; retoriku prijetnje zaklonjenu načelnim frazama; prizivanje povijesnih trauma kao alata diskreditacije sugovornika; proglašavanje jedne usporedbe „moralnim vandalizmom“ čime se moguća rasprava zamjenjuje anatemom. Sve to istodobno je komično i tragično: intelektualac koji u svojoj antologiji piše o slobodi od cenzure, ali reagira cenzorski; urednik antiratne antologije koji brani pravo na književno svjedočenje protiv nasilja, ali osporava legitimnost da se ista pitanja otvore u drugom kontekstu

Ciganin, ali igra

Redakcija

„Igra bi završila kad bih mu stala na oba stopala…“ Milena

Conditio posthumana i metamorfoze kineske znanstvene fantastike

Katarina Penđer

„Pri naletima jeze koja se na trenutke uvlači u kosti i najgorljivijim tehnoutopistima, možda može biti ljekovito zapitati se što nam je književnost rekla o tehnologiji.“ O odrazima povijesne stvarnosti, anticipacijama ne/znane budućnosti i futurološkim snomoricama u skicoznom prikazu fenomena kineske znanstvene fantastike piše Katarina Penđer

Fraktalni esej (u pohvalu šminke)

Ana Fazekaš

Iščašeni esej o vječno nestalnom modernitetu, o iskošenoj ženskosti i odrazima u sumračnim staklima noću, piše An- Fazekaš tragovima Charlesa Baudelairea i Lise Robertson za ciklus tekstova posvećenih dodirima i rascjepima između književnosti i tehnologije

Pravo na javno etičko odbijanje

Yuri Leving

Objavljujemo reagiranje Yurija Levinga, profesora na odsjeku za slavističke jezike i književnosti Sveučilišta Princeton na tekst Ive Alebića posvećen antologiji ruske antiratne poezije koju je Leving priredio

Od trave do (o)čaja

Kruno Lokotar

Zvali smo je trava, tako su nam stariji rekli da se zove, iako uopće nije bila trava, preciznije – nije bila samo trava. Ali tada o tome nitko nije mario, bilo je trave za sve. Danas bi nakon ovakve rečenice od iskustva ciničan mozak primijetio da smo bili ili krave, nekakva stoka ili da smo duvali ko stoka

Chatbotovi u Puchnerovom pisanom svijetu

Jagna Pogačnik

Zanimljiv je Puchnerov pristup u kojem se UI promatra gotovo isključivo iz vizure preispitivanja načina na koji se uklapa u povijest tehnologija pisanja te kao idealna za kombiniranje raznih elemenata, što se podudara sa shvaćanjem kulture kao stroja za recikliranje, filtriranje i sintezu različitih elemenata

Divljina nema riječi

Katarina Luketić

Može li se u „umjetnosti riječi“ na bilo koji način narušiti jezični kôd temeljen na antropocentričnoj ideji o ekskluzivnosti ljudskog roda i superiornosti bića-koja-imaju-svijest? Može li se napisati priču ili ispjevati pjesmu koja će nas, makar na tren, povezati s prirodom: gljivama, potkornjacima, dabrovima, vjetrom? Može li se riječima obnoviti sinergiju i probušiti membranu koja titra između našeg i njihovog svijeta?

Želja

Robert Perišić

U kratkoj priči jednog od najboljih naših pisaca životinje preuzimaju ulogu negdje u budućnost, onkraj smrti izmještenih komunikacijskih mostova između djeda i unuka, vrste živih, delegiranih ali nepokornih madeleine kolačića

12 3 4 NAPRIJED POSLJEDNJA

Kalendar

siječanj 2026
Raspisan natječaj za kratku priču „Biber“

27/12/2025 - 24/05/2026

Prenosimo poziv za sedmi regionalni natječaj za kratku priču Biber. Rok je 24. svibnja 2026. godine. Radove mogu slati autorice i autori koji pišu na albanskom, makedonskom, bosanskom, crnogorskom, hrvatskom i srpskom jeziku. Natječaj organizira Biber tim uz podršku Centra za nenasilnu akciju Sarajevo-Beograd.
NATJEČAJ ZA ZBORNIK „RUKOPISI 49”

6. siječnja - 10. veljače

Dom omladine Pančevo raspisuje 49. po redu natječaj za Zbornik poezije i kratke proze mladih s prostora bivše Jugoslavije „Rukopisi 49”.
Pravo sudjelovanja imaju svi autori u dobi od 15 do 30 godina koji pišu na jezicima bivše Jugoslavije. Natječaj je otvoren do 10. veljače 2026. godine.
Poziv na dostavu projektnih prijedloga „Čitanjem do uključivog društva“

11. siječnja - 31. siječnja

Ministarstvo kulture i medija objavilo je Poziv na dostavu projektnih prijedloga „Čitanjem do uključivog društva“ koji se provodi u okviru Programa Učinkoviti ljudski potencijali 2021. - 2027.
HND: natječaj za najbolje novinarske radove objavljene 2025. godine

11. siječnja - 31. siječnja

Hrvatsko novinarsko društvo (HND) raspisalo je natječaj za najbolje novinarske radove objavljene u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2025. godine