Portal za književnost i kritiku

publicistika

  • Kritika
  • Publicistika
Zappina Autobiografija funkcionira kao priručnik građanske hrabrosti: neumoljiva obrana slobode govora, nepokolebljiva vjera u umjetničku autonomiju i lucidna kritika političkih i kulturnih mitova koji se ponavljaju u ciklusima. Čitajući ga danas, jasno je da se obrasci protiv kojih se borio nisu izgubili, nego su samo promijenili kostime. Upravo zato ova knjiga, izvorno objavljena još 1989. godine, djeluje svježije nego ikad – kao podsjetnik da je rock, u svojoj najdubljoj gesti, uvijek bio otpor
  • Kritika
  • Publicistika
U zborniku „Dostojevski, ideje, prijepori“ progovara se o društvenom utjecaju proze i žurnalistike Dostojevskog na rusku i europsku misao, o piscu kao proroku, podstrekaču društvenih zbivanja, misliocu koji je predvidio revolucije u 20. stoljeću, pa čak i današnje ratne sukobe
  • Kritika
  • Publicistika
Dino Staničić napisao je bogato kontekstualiziranu kritiku vrlo zamijećene knjige Ariana Leke, jednog od najvažnijih albanskih autora
  • Kritika
  • Proza
Dražen Lalić je napisao opsežnu obiteljsku biografiju kombinirajući znanstveno-humanističke metode i književnost o dvije grane svoje obitelji koje su se tijekom Drugog svjetskog rata našle na sučeljenim stranama, i u svemu se politički pozicionirao kao čovjek sklon pomirenju, iako ne i zaboravu
  • Kritika
  • Publicistika
Autorica piše iz ljubavi prema ljudima, a ne prema apstraktnom pojmu hrvatske nacije. Voljeti hrvatske ljude znači ponekad kritizirati hrvatsku državu. Poljubac u čelo narodu i ćuška politici je moto „Fjaka“
  • Kritika
  • Publicistika
„60 otkucaja‟ po mnogočemu je originalno i zrelo djelo vrijedno pažnje. Prva glazbena lektira na hrvatskoj književnoj sceni prikupila je mnogo sjajnih analiza koje mogu poslužiti kao udžbenik kako onima neupućenima koji tek počinju otkrivati suvremenu glazbu, tako i onima potkovanijima koji i sami imaju potrebu štogod reći o pjesmama koje im nešto znače. Povremeno probijanje autorovih etičko-političkih pristranosti i njihovo preuzimanje primata u odnosu na pjesme i izvođače najprimjetniji su problemi koje će, siguran sam, neki drugi čitatelji manje zamjeriti ovoj knjizi
  • Kritika
  • Publicistika
Ovo je kratki dnevnik čitanja „Hrvatske u Drugom svjetskom ratu 1941.–1945.“ u Zagrebu, u prvoj polovici srpnja 2025., uoči Thompsonovog koncerta na Hipodromu. Čitanja uz praćenje vijesti, uz ružičaste pozive na crno zajedništvo
  • Kritika
  • Publicistika
Zbirka eseja o hrvatskoj književnosti i popularnoj kulturi kroz prizmu kulturalnih studija i feminističke kritike napisana je teorijski kompetentno i aktualizira skrajnute, no teško da će poradi svoje zahtjevnosti probiti van užeg, za takvu literaturu a priori zainteresiranog kruga – što, samosvijesti usprkos, možda i nije bila namjera, ali je svejedno možda propuštena prilika
  • Kritika
  • Publicistika
Toscanov „Kasni fašizam‟ nesumnjivo je vrijedan doprinos teorijskim analizama fašizma. Nešto manje od dvjesto stranica ovog ogleda pretrpano je vještim čitanjem klasičnih autora i autorica koje kao svoju namjeru nema vulgarno pojmljenu „dekonstrukciju‟ minulog rada, već primjenu njegovih prijemčivih dijelova na fenomen sazdan od pluraliteta i supostojanja nepomirljivih tendencija kojemu jedino može odgovoriti jednako pluralna i heterodoksna teorija
  • Kritika
  • Poezija
  • Publicistika
Naslovna sintagma združuje dva modusa literarnoga prikazivanja, koji su često suprotstavljeni ili barem supostavljeni – poeziju i prozu, dikciju i fikciju. Jurić antologizira ili, kako je njemu draže, izabire pjesništvo kojemu je zajednički nazivnik pripovijedanje, i to beziznimno u stihu
  • Kritika
  • Publicistika
Naslov može zavarati. Ovo nije udžbenik, kritika ili sinteza Foucaulta, Deleuzeovog suvremenika i sugovornika s kojim je kasnije raskrstio. Odnos između dva mislioca, autora i naslova, teško je definirati. Deleuze niti nudi kritiku niti u slaganju elaborira Foucaultove ključne teme – „moć“ i „znanje“ u ovom slučaju – već više kao da govori mimo njega
  • Kritika
  • Publicistika
Premda Puškinova pisma nisu prvi puta objavljena i puškinistima je, kao i proučavateljima ruske književnosti poznat dio korespondencije, Vizeljeva knjiga ipak ne ponavlja već postojeća izdanja. Ona je omeđena konkretnim datumima, povezana s konkretnim boldinskim boravkom Puškina u zatočeništvu i temelji se na suvremenim, zaigranim komentarima čovjeka 21. stoljeća

Događaji

Danas
  • Raspisan natječaj za kratku priču „Biber“

    Prenosimo poziv za sedmi regionalni natječaj za kratku priču Biber. Rok je 24. svibnja 2026. godine. Radove mogu slati autorice i autori koji pišu na albanskom, makedonskom, bosanskom, crnogorskom, hrvatskom i srpskom jeziku. Natječaj organizira Biber tim uz podršku Centra za nenasilnu akciju Sarajevo-Beograd.

  • Scenaristički program Zora Dirnbach

    Scenaristički program “Zora Dirnbach” razvojni je program za scenarije dugometražnih igranih filmova, s naglaskom na njihovu društvenu dimenziju koju organizira Strukovna udruga SPID – Savez scenarista i pisaca izvedbenih djela.

  • Raspisan je natječaj za nagradu Fric

    Raspisan je novi natječaj za najbolje prozno djelo u Hrvatskoj, nagradu Fric, a koja se proteklih godina etablirala kao domaći Booker i stekla ugled jedne od najvažnijih takvih priznanja u našoj zemlji

  • Javni poziv za dodjelu stimulacija autorima za najbolja ostvarenja na području književnog stvaralaštva i književnog prevodilaštva

    Ministarstvo kulture i medija na temelju Zakona o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi objavljuje, a u svrhu poticanja i promicanja hrvatskog književnog i prevoditeljskog stvaralaštva objavljuje Javni poziv za dodjelu stimulacija autorima za najbolja ostvarenja na području književnog stvaralaštva i književnog prevodilaštva u 2024. i 2025. godini (Rok: 10. lipnja 2026.)

Izdvojeno

O(ko) književnosti
O(ko) književnosti

Programi

Najčitanije

Kritika Proza
Iz radionice
Kritika Publicistika
Skip to content