publicistika

O(ko) književnosti

Ekokritika: Počeci

Greg Garrard

Ekokritika istražuje kako u mnogim područjima kulturne proizvodnje poimamo i prikazujemo odnos ljudi i okoliša, sve od romantičarske poezije i dokumentarnih filmova o divljini do romana i holivudskih uspješnica. Korjenito razrađeno radi odražavanja širine i raznolikosti ekološke književnosti i kritike u dvadeset i prvom stoljeću, ovo izdanje iscrpno obrađuje klimatske promjene i pitanje klimatske pravednosti. Ususret domaćem nam izdanju “Ekokritike” u nakladi AGM donosimo ulomak u prijevodu Hane Samaržije

Kritika
Publicistika

Prgava avangarda umjetničke samosvijesti odozdo

Vid Jeraj

Zappina Autobiografija funkcionira kao priručnik građanske hrabrosti: neumoljiva obrana slobode govora, nepokolebljiva vjera u umjetničku autonomiju i lucidna kritika političkih i kulturnih mitova koji se ponavljaju u ciklusima. Čitajući ga danas, jasno je da se obrasci protiv kojih se borio nisu izgubili, nego su samo promijenili kostime. Upravo zato ova knjiga, izvorno objavljena još 1989. godine, djeluje svježije nego ikad – kao podsjetnik da je rock, u svojoj najdubljoj gesti, uvijek bio otpor

Kritika
Publicistika

Dostojevski u politološkoj i sociološkoj optici

Jasmina Vojvodić

U zborniku „Dostojevski, ideje, prijepori“ progovara se o društvenom utjecaju proze i žurnalistike Dostojevskog na rusku i europsku misao, o piscu kao proroku, podstrekaču društvenih zbivanja, misliocu koji je predvidio revolucije u 20. stoljeću, pa čak i današnje ratne sukobe

Kritika
Publicistika

Vrt u kojemu manjka korov

Dino Staničić

Dino Staničić napisao je bogato kontekstualiziranu kritiku vrlo zamijećene knjige Ariana Leke, jednog od najvažnijih albanskih autora

Kritika
Proza

Da ne plaču nove generacije

Jere Čović

Dražen Lalić je napisao opsežnu obiteljsku biografiju kombinirajući znanstveno-humanističke metode i književnost o dvije grane svoje obitelji koje su se tijekom Drugog svjetskog rata našle na sučeljenim stranama, i u svemu se politički pozicionirao kao čovjek sklon pomirenju, iako ne i zaboravu

Kritika
Publicistika

Sjajem tuđih očiju

Korina Lorenz

Autorica piše iz ljubavi prema ljudima, a ne prema apstraktnom pojmu hrvatske nacije. Voljeti hrvatske ljude znači ponekad kritizirati hrvatsku državu. Poljubac u čelo narodu i ćuška politici je moto „Fjaka“

Kritika
Publicistika

Tko sluša, zlo ne misli

Borna Šućurović

„60 otkucaja‟ po mnogočemu je originalno i zrelo djelo vrijedno pažnje. Prva glazbena lektira na hrvatskoj književnoj sceni prikupila je mnogo sjajnih analiza koje mogu poslužiti kao udžbenik kako onima neupućenima koji tek počinju otkrivati suvremenu glazbu, tako i onima potkovanijima koji i sami imaju potrebu štogod reći o pjesmama koje im nešto znače. Povremeno probijanje autorovih etičko-političkih pristranosti i njihovo preuzimanje primata u odnosu na pjesme i izvođače najprimjetniji su problemi koje će, siguran sam, neki drugi čitatelji manje zamjeriti ovoj knjizi

Kritika
Publicistika

Rat je izgubljen, borba počinje

Dragan Jurak

Ovo je kratki dnevnik čitanja „Hrvatske u Drugom svjetskom ratu 1941.–1945.“ u Zagrebu, u prvoj polovici srpnja 2025., uoči Thompsonovog koncerta na Hipodromu. Čitanja uz praćenje vijesti, uz ružičaste pozive na crno zajedništvo

Kritika
Publicistika

Rudarenje po jalovini

Dunja Ilić

Zbirka eseja o hrvatskoj književnosti i popularnoj kulturi kroz prizmu kulturalnih studija i feminističke kritike napisana je teorijski kompetentno i aktualizira skrajnute, no teško da će poradi svoje zahtjevnosti probiti van užeg, za takvu literaturu a priori zainteresiranog kruga – što, samosvijesti usprkos, možda i nije bila namjera, ali je svejedno možda propuštena prilika

Kritika
Publicistika

Nijansirano o fašizmu

Borna Šućurović

Toscanov „Kasni fašizam‟ nesumnjivo je vrijedan doprinos teorijskim analizama fašizma. Nešto manje od dvjesto stranica ovog ogleda pretrpano je vještim čitanjem klasičnih autora i autorica koje kao svoju namjeru nema vulgarno pojmljenu „dekonstrukciju‟ minulog rada, već primjenu njegovih prijemčivih dijelova na fenomen sazdan od pluraliteta i supostojanja nepomirljivih tendencija kojemu jedino može odgovoriti jednako pluralna i heterodoksna teorija

Kritika
Poezija
Publicistika

Prozor s kojega puca pogled

Krešimir Bagić

Naslovna sintagma združuje dva modusa literarnoga prikazivanja, koji su često suprotstavljeni ili barem supostavljeni – poeziju i prozu, dikciju i fikciju. Jurić antologizira ili, kako je njemu draže, izabire pjesništvo kojemu je zajednički nazivnik pripovijedanje, i to beziznimno u stihu

Kritika
Publicistika

Mahniti ples

Filip Katavić

Naslov može zavarati. Ovo nije udžbenik, kritika ili sinteza Foucaulta, Deleuzeovog suvremenika i sugovornika s kojim je kasnije raskrstio. Odnos između dva mislioca, autora i naslova, teško je definirati. Deleuze niti nudi kritiku niti u slaganju elaborira Foucaultove ključne teme – „moć“ i „znanje“ u ovom slučaju – već više kao da govori mimo njega

12 3 4

Kalendar

kolovoz 2026
Raspisan je natječaj za nagradu Fric

4. svibnja - 1. rujna

Raspisan je novi natječaj za najbolje prozno djelo u Hrvatskoj, nagradu Fric, a koja se proteklih godina etablirala kao domaći Booker i stekla ugled jedne od najvažnijih takvih priznanja u našoj zemlji
Javni poziv za dodjelu potpora za poticanje književnoga stvaralaštva u 2027. godini

16. lipnja - 14. rujna

Ministarstvo kulture i medija objavljuje Javni poziv za dodjelu potpora za poticanje književnoga stvaralaštva u 2027. godini sa svrhom osnaživanja i promicanja hrvatskog književnog i prevoditeljskog stvaralaštva.
Zaklada Kultura nova: Javni pozivi na Program podrške 2026

3. srpnja - 3. rujna

Zaklada "Kultura nova" je 3. srpnja 2026. godine objavila javne pozive na predlaganje programa i projekata u okviru Programa podrške 2026 u dva Programska područja: Organizacijski razvoj i Suvremena kultura i umjetnost za mentalno zdravlje i/ili dobrobit djece i mladih
rujan 2026
Festival svjetske književnosti, Zagreb, 5. – 9. 9. 2026.

5. rujna - 9. rujna

Knjižara Fraktura; HNK2; Galerija Šira

Od 5. do 9. rujna, po četrnaesti put, održava se jedan od najvažnijih književnih festivala u Hrvatskoj i regiji. Prepoznatljiv po iznimnim domaćim i inozemnim gostima te posebnoj atmosferi susreta, Festival publici donosi niz književnih zvijezda iz Europe i svijeta. Na Festivalu sudjeluje više od stotinu gostiju – pisaca, prevoditelja, moderatora i urednika – iz Europe, s Bliskog i Dalekog istoka te iz Sjeverne i Južne Amerike