Portal za književnost i kritiku

alternativna lektira

  • Tema
Birajući djelo za alternativnu lektiru, pisac Robert Perišić odustao je od toga da predloži nešto što ima prtljagu težine da uđe u takozvani kanon. Odabrao je prvijenac Ante Zlatka Stolice “Blizina svega” vodeći se mišlju da će Stoličine crtice možda ponukati nekog srednjoškolca da i sam počne pisati
  • Tema
Urednik portala Kritika HDP Boris Postnikov za sat “alternativne lektire” bira roman “Gec i Majer” Davida Albaharija u kojem se o holokaustu govori onako kako se govoriti može samo kroz književnost
  • Tema
Cilj kritike nije potraga za greškama (uvijek će ih biti i one neće biti ključne za kvalitetu prijevoda u cjelini), nego razmišljanje o tome kako prevedeni tekst dobiva na zamahu svoje specifične autorske komunikativnosti, urgentnosti rečenica, jedinstvenog tonaliteta obraćanja, ritma, konceptualne izoštrenosti, palete afektivnih nijansi
  • Tema
Znanstvenica, prevoditeljica i spisateljica Alida Bremer za sat “Alternativne lektire” odabrala je „Velo misto“ Miljenka Smoje u kojem se neponovljivo, mediteranskim humorom autor suprotstavio političkim ideologijama, a nepredvidivost ljudskih sudbina izdignuo iznad političkih vizija
  • Tema
Spisateljica Ivana Bodrožić za alternativnu lektiru odabrala je roman “Leto kada sam naučila da letim” srpske autorice Jasminke Petrović, jer „u zemlji u kojoj više od dvadeset godina nakon rata postoje odvojene škole za djecu srpske i hrvatske nacionalnosti, taj roman i takva književnost bili bi slamka spasa, generacijsko ljepilo, potrebno očovječivanje ‘drugoga’ i potvrda da se savršeno dobro razumijemo”
  • Tema
Spisateljica Slavenka Drakulić kao alternativnu lektiru obrađuje “Dnevnik Anne Frank” nadomještajući tako izostanak ove važne knjige u školskom programu i podsjeća kako je ne tako davno naprasno zatvorena izložba o Anni Frank u Šibeniku
  • Tema
Carlosa Fuentesa nikad neće biti na popisu lektire jer ga uglavnom slažu nekompetentni i jer srednjoškolska lektirna književnost nije ono što je za Fuentesa literatura nego nacionalno-čitateljski mazohizam – roman “Smrt Artemija Cruza” zato predstavlja Dean Duda
  • Tema
Ni u jednoj zemlji nastaloj na području bivše Jugoslavije roman „Doživljaji dobrog vojnika Švejka“ ne nalazi se na popisu obavezne lektire, a nije sporno da se radi o vrhunskoj europskoj književnosti. O kanonu. Pitanje: zašto? Evo što o tome u “Alternativnoj lektiri” piše književnica Nada Gašić
  • Tema
Pisac i profesor Marinko Koščec svoj sat „Alternativne lektire“ posvećuje francuskom piscu Éricu Chevillardu koji pisanje vidi kao čin otpora, sabotaže, osvete književnim konvencijama i općim mjestima, svakoj normi i normalnosti, odnosno kao stvaralačku slobodu, hedonizam, podrugljivost i destrukciju
  • Tema
Pisac Andrej Nikoladis svoj sat „Alternativne lektire“ posvetio je „najmračnijem“ austrijskom književniku Thomasu Bernhardu i njegovu remek-djelu “Gubitnik”, romanu-fugi koji govori o virtuoznosti i prosječnosti, o umjetnosti zbog koje se odustaje od umjetnosti
  • Tema
Pisac, filolog i prevodilac Sinan Gudžević u školske lektirne popise uvrstio bi sabrane tekstove Viktora Ivančića o Robiju K. – opus koji još uvijek nastaje, a već sada ima kultni status
  • Tema
Pisac, urednik i sveučilišni profesor Andrej Blatnik kao svoj prijedlog “Alternativne lektire” odabrao je “Srce tame” englesko-poljskog autora Josepha Conrada koje je dosada analizirano više nego bilo koje drugo književno djelo, ali često s proturječnim i dvojbenim zaključcima. Zato je baš “Srce tame” odličan primjer da uvidimo zamku u koju možemo upasti kada neko književno djelo reduciramo na reprezentaciju /naše/ stvarnosti
Danas

Natječaj za najbolju neobjavljenu haiku pjesmu (Rok: 31.10.2025.)

Radovi se šalju u Wordovu dokumentu na adresu elektroničke pošte haiku@knjiznica-sibenik.hr. Kao predmet treba navesti „Haiku natječaj“ i kategoriju za koju se prijavljuje. U istoj poruci treba poslati i dokument s razrješenjem šifre, odnosno s osobnim podacima.

Interliber 2025.

INTERLIBER, 47. međunarodni sajam knjiga održat će se u terminu od 11. do 16. studenog 2025. godine. Program je još u izradi

Javni poziv za rezidencijalni program Udruge KURS u Splitu za 2023. godinu (Rok: 15.12.2022.)

Pokretanjem rezidencijalnog programa „Marko Marulić“ i razvijanjem promotivnih aktivnosti vezanih za boravak stranih autora i prevoditelja, istraživača s područja književnosti, vizualnih i audiovizualnih umjetnosti, ostalih izvedbenih umjetnosti u Splitu, Udruga Kurs ima za cilj omogućiti upoznavanje književnih, kulturoloških i socijalnih prilika u Hrvatskoj. , a posebno u Splitu, dok se istodobno domaća publika upoznaje s odabranom europskom književnom i umjetničkom scenom.

Izdvojeno

Kritika Proza
Tema
O(ko) književnosti
Kritika Poezija

Programi

Najčitanije

Tema
O(ko) književnosti
Kritika Proza
Razgovor
Skip to content