U davna vremena – što će reći, još u zadnjim desetljećima 20. i na samom početku 21. stoljeća – trajanje nekog medija tri godine ne bi bila obljetnica vrijedna obilježavanja. Mediji, informativni, opći i kulturni, uobičajeno su tada trajali mnogo duže nego danas pa je bilo primjereno slaviti tek desetljeće, dva, pet kontinuiranog postojanja. No vrijeme je od tada ubacilo u višu brzinu, promjene u digitalizaciji donijele su promjene ne samo u trajanju medija i načinima na koji se oni pokreću i uređuju, nego i u općoj recepciji i očekivanjima, modusima pisanja i čitanja, pa i u prezentaciji i kritičkom promišljanju književnosti.
Ukratko, brzo se živi, piše i čita. Brzo se smjenjuju trendovi, imena i vrijednosti. Na medijskom se obzorju lako izgara, a marketinški jezik prijeti banalizacijom stoljećima akumuliranih književnih znanja. Ipak, unatoč svim katastrofizmima, svijet je ostao uzbudljiv, mediji nisu nestali, samo su se transformirali, štoviše proširio se prostor mogućeg javnog djelovanja. I književnost je i dalje tu; dobra ili manje dobra, potencijalno subverzivna ili srednjostrujaška, očaravajuća ili ne, dok je kritičko mišljenje i dalje najvažniji lakmus za mjerenje slobode pojedinca i društva.
U takvom prezentu, sa zadovoljstvom slavimo našu malu obljetnicu – tri godine postojanja Portala za književnost i kritiku Kritika h,d,p, pokrenutoga u vrelini ljeta 2020. godine. O tome što i kako smo radili u protekle tri godine najbolje govore tekstovi koje smo objavili, teme koje smo otvorili, autori/ce koje smo okupili i čitateljski interes koji nas prati. Da bi sve to postojalo i da bi se kontinuitet održavao, naravno, potrebno je da se nevidljivi mehanizam u pozadini portala pravilno okreće i da svi zupčanici – od uredničke sinergije i kreativnosti preko izbora suradnika i tema do financiranja i organizacije – dobro rade te pokreću i potiču jedni druge. U narednoj „troljetki“ nastojat ćemo i dalje pažljivo održavati i podmazivati taj mehanizam, kako bi ovaj medij trajao i kritički bilježio sve mijene u književnosti našeg vremena.
U povodu ovog malog kolovoškog slavlja pitali smo nekoliko pisaca i urednika za komentar o Kritici h,d,p. Zahvaljujemo im se na odazivu, lijepim ocjenama i prijedlozima za budućnost. Zahvaljujemo se i svim vama na vjernome čitanju.
(Redakcija)
***
Dinko Telećan: Relevantni, iscrpni, kvalitetni tekstovi
(pisac i prevoditelj)
U sveopćem i već naveliko opjevanom izostanku književne kritike u ovdašnjim medijima, kako štampanim tako i mrežnim (na radiju još postoji pokoji džep), portal Kritika h,d,p, igra zaista važnu ulogu: u redovitom ritmu donosi relevantne, iscrpne, pametne i kvalitetne tekstove, ne samo kritike u užem smislu nego i razgovore, osvrte, ulomke iz djela koja su u radu. Portalu stoga želim sretan treći rođendan, i neka poživi što dulje i dopre do što više čitatelja, ako je moguće i uz proširen krug redovitih kontribuenata i eventualno otvaranje prostora (eto male sugestije) za kvalitetnu i suvislu polemiku, kakve nam u književnom i uopće kulturnom prostoru također odavno fali.
Olja Savičević Ivančević: Najozbiljniji prostor za književnost na mrežama
(spisateljica)
Kritika h,d,p, kroz tri godine pokazala se kao vjerojatno najozbiljniji prostor za književnost na mrežama zahvaljujući dobrim tekstovima, autorskim imenima i, čini mi se, ovako izvana, uredničkoj predanosti. Tu pišu mnoge autorice i autori kojima vjerujem, pa i kad imaju mišljenje različito od moga, a otkrila sam i neka nova kritičarska imena. Portal na kojem autorice i autori imaju argumente, a njihov argument ima snagu, važno je mjesto jer je internet prostor čiji je utjecaj danas neusporedivo najsnažniji, a na kojem se knjige često reklamiraju uz tegle marmelade, a iznerviran anonimni čitatelj bez dvoumljenja daje jedinicu Shakespeareu. Volim pročitati intervjue s pametnim ljudima čiji glas se u javnosti već dugo ne čuje, valjda i zato jer biraju gdje će govoriti. Posebno bih istaknula rubriku Alternativna lektira. Voljela bih da dalje nastavite još srčanije, da sačuvate kvalitetu, ali da se ne zatvorite u neki provincijski elitizam. Također, da pokažete više samosvijesti o tome da dugotrajno imate veliku moć kreirati književnu, a tako i čitateljsku scenu i da ne zaboravite ono slovo u drugom dijelu imena, koje vas povezuje s domaćim piscima. Mislim da se uvijek nađe nekoliko knjiga koje mogu parirati europskoj književnosti i koje bi trebalo istaknuti i prije nego što se same istaknu. Kritičar nikad ne bi smio odustati od svoje odgovornosti u kreiranju čitateljskog pejzaža, pa i književnih fenomena. Bez talentiranog i živog, ali principijelnog, odlučnog profesionalnog čitatelja u ovoj tržišnoj utakmici kojoj smo izloženi htjeli to ili ne, književnost je izgubljena.
Ivica Đikić: I Periš je već dovoljan!
(pisac, scenarist i novinar)
Da u prošle tri godine Kritika h,d,p, nije objavila ništa osim nedavnog eseja Želimira Periša o mogućnostima – ponajprije, uredničke – primjene umjetne inteligencije u književnom stvaralaštvu, što se mene tiče, taj portal opravdao bi svoje postojanje, a objavljeno je, kao što znamo, još puno dobrih i važnih tekstova. Prilično sam siguran da bi velika većina tih tekstova ostala nenapisana da nije bilo uredničkog poticaja s ovog portala. Taj autorski i urednički trud zaslužuje naklon i čestitke.
Biljana Romić: Želim samo još poneku polemiku
(prevoditeljica i urednica na HRT-u)
Portal Kritika h,d,p, doživljavam kao komoran, konzistentan, rasan prostor kritičkoga promišljanja o književnosti, umjetnosti, kulturi jer imamo potrebu u svojem vremenu reći nešto o umjetnosti i kulturnim fenomenima oko nas, a ponestalo je svih onih javnih prostora govora koji su to nekoć osiguravali. S kritikom se uči, odmjerava, pita. I to ovaj portal čini. Želim mu samo još poneku polemiku.
Koraljka Kirinčić: Pomoć vrijednoj književnosti da ispliva iz mora nevažne
(urednica emisije „Knjiga ili život“ na HTV-u)
„Oni ionako rijetko čitaju a i kada čitaju krive stvari čitaju…“ – tako je davno pjevao Štulić, a danas kada je ukus zamijenila moda i književnost zapela u limbu između samopromocije, umrežavanja zbog interesa i službenog pr-a, portal Kritika h,d,p, pomaže čitateljima da ne povjeruju u iskrivljeno tumačenje stare latinske da se o ukusima ne raspravlja. Kako nas je profesor Solar naučio da je originalno značenje te izreke upravo obrnuto, zna se što je dobar ukus pa nemamo o čemu raspravljati, portal Kritika h,d,p, golemu književnu produkciju prati kritičkim promišljanjem bar dijela knjiga među kojima bi se, bez postojanja mjesta na kojem tekstovima možemo vjerovati da nisu tek prikrivena reklama, čitateljima bilo teško snaći. Zato smrt kritike vodi u smrt književnost kakvu poznajemo jer ako je sve dobro, kako tvrde marketinški odjeli, onda ništa nije dobro. Portal Kritika h,d,p, pomaže vrijednoj književnosti da ispliva iz mora nevažne.
Rumena Bužarovska: Željela bih jednom sličan portal na makedonskom
(spisateljica)
Sretan rođendan portalu koji daje primjer eks-jugoslavenskim zemljama kako profesionalno, iskreno pa čak i estetski lijepo funkcionira medij koji se bavi književnošću. Divno je i čarobno što postojite i željela bih da jednom vidim nekakav sličan portal na makedonskom.
Gordana Farkaš Sfeci: Relevantan glas meni kao urednici i nakladnici
(glavna urednica izdavačke kuće Oceanmore)
U sveopćem nestajanju književne kritike u srednjostrujaškim medijima, koji naravno zahvaćaju najširu populaciju osnivanje HDP-ovog portala bilo je veselje, barem jedan od rijetkih prozora u svijet književnosti koji se tom književnošću ne bavi na površan način. Ljudi koji su angažirani i koji pišu relevantan su glas meni i kao urednici i kao nakladnici da ono što radim ipak ima stručnu valorizaciju, da se prepoznaje među insajderima i to mi je uvijek poticajno i kao neka nagrada za trud i nedoumice kojima smo izloženi kod svake nove knjige. O knjizi se pretežno govori u formi šture vijesti, prijenosa teksta s poleđine knjige tako da sve što to nije je velika sreća za autore i sve nas ostale u poslu, ali i pošteni smjerokaz za čitatelje. Izvrsno je da se piše i o prozi i poeziji i esejistici i da se prate pretežno domaći autori što je nužno za njihov razvoj, ali i vidljivost u društvu, književni događaji u okruženju i važna prijevodna književnost. Čak mislim da ne trebate ništa mijenjati jedino ustrajati da i dalje tekstovi budu vjerodostojni, stručni i nekompromisni. Živjeli!
Slavoljub Stanković: Kapija za knjige
(pisac)
Postoji jedna svemirska stanica za intergalaktičke brodove koji su programirani tako da odlete nekuda, u nepoznato, niko ne zna gde. Posle nekog vremena, posade se na portal vraćaju ili ne vraćaju, bogate ili bez ičega. U vreme kada se knjige uploaduju, downloaduju, postuju, boostuju, shareuju, portal Kritika h,d,p, je tako nekako kao i pomenuti slavni portal Kapija, lansira knjige u nepoznato, ali izgleda tačno tamo gde i kome treba. Čini se kao da je oba portala kreirala neka davno iščezla civilizacija vanzemaljaca. Njima od srca čestitam treću godinu u svetu, u kome knjige velikim delom baš zahvaljujući njima još uvek postoje.
Seid Serdarević: Jedan od onih koje pogledam barem jednom tjedno
(glavni urednik u izdavačkoj kući Fraktura)
Portal Kritika h,d,p, ovih nekoliko godina koliko postoji pokazuje da danas upravo takvi internetski časopisi imaju mnogo više smisla od klasičnih. Na njemu čitamo kritike provjerenih ali i novih kritičara, ulomke iz djela, intervjue… Postao je nezaobilazno mjesto svakog književnog profesionalca, a nadam se i ljubitelja književnosti. Mjesto je informiranja u vrijeme kada klasični mediji smanjuju kritiku na minimum. Kritika h,d,p, uz Ajfelov most, Moderna vremena i Booksu, jedan je od onih koje pogledam barem jednom tjedno.
Darko Cvijetić: Budući slavuji
(pisac)
Tri godine portala Kritika h,d,p, već je normativ po sebi… Ili, stihom:
Zaljuskava se jaje,
to na pjesmu grkljane navikavaju
budući slavuji.
Beskrajno je vrijedno imati zrcalo javne književne kritike, kako za mlade tzv. još neafirmirane autore, tako i za odjeke recentne tekuće književnosti, čiji smo suvremenici.
Goran Vojnović: Šta ima novo?
(pisac)
Vjerovali ili ne, ali postoje na ovom ludom svijetu i takvi luđaci koji ne žive u Hrvatskoj, niti su iz nje nekoć pobjegli, ali ipak sa zanimanjem prate što se u njoj piše, prevodi i izdaje. Takav sam luđak iz nekog meni nepoznatog razloga ja i za mene je portal Kritika h,d,p, iznimno važno štivo. Jer bi mi u protivnom preostalo tek da svakodnevno šaljem poruke svojim knjižnim prijateljima u Hrvatskoj i dosađujem im najgorim pitanjem ikada postavljenim: Šta ima novo? Zapravo, ja vjerujem da su moji prijatelji ovaj portal i pokrenuli upravo da mi ne moraju odgovarati na to pitanje. Meni, a i mnogim drugim luđacima poput mene.
Vladimir Arsenić: Institucionalizacija kritike
(književni kritičar)
Kritika h,d,p, jedan je od najvažnijih događaja u poslednjih pet godina ne samo na hrvatskoj već i na postjugoslovenskoj književnoj sceni. Razlog je jednostavan: portal je institucionalizovao kritiku učinivši je ponovo sastavnim delom književne scene, istovremeno zadovoljivši i širu i uskostručnu javnost.
Ivana Dražić: Književnost nas je naučila preživjeti
(urednica portala Booksa)
Neprofitnim medijima u Hrvatskoj nikad nije bilo lako, posljednjih desetak godina situacija je naročito nezavidna, a budućnost s novim Zakonom o medijima sve je neizvjesnija, tako da: sretno nam svima! Pokretanje takvog portala, pa još i posvećenog književnosti, a k tome i u koronskoj godini, činilo se kao izrazito hrabar potez, ali, dijelom baš i zato, nužnost.
Kad sam čula vijest da Hrvatsko društvo pisaca pokreće portal Kritika h,d,p, bila sam sretna i optimistična jer, iako smo mala književna scena (računajući i čitavu regiju!), i unatoč činjenici da na Booksi već 15-ak godina aktivno kritički pišemo o književnosti, uvijek ostaje zrnce bojazni da će nešto nevjerojatno dobro proći ispod radara. Pokretanje portala posvećenog književnosti i kritici u tom je smislu važno jer svako skretanje pažnje na vrijedna djela, autorice i autore, svaki kritički tekst, pa i autorska, kritičarska i novinarska suradnja i solidarnost, poput lampe su u mraku medijske nevidljivosti književnosti.
Mogla bih istaknuti mnogo tekstova i tema koje su mi bile zanimljive i važne, ali popis bi bio predug, pa ću za kraj portalu Kritika h,d,p, poželjeti još mnogo takvih tekstova i uspješnih godina! Ovu čestitku nisam započela u optimističnom tonu: nikada nije bilo sjajno vrijeme za neprofitne medije posvećene književnosti, mi iz Bookse to vrlo dobro znamo. Ali znamo i da svaku neizvjesnost nekako izguramo, maštovite smo – književnost nas je naučila!
Zoran Ferić: Sretan treći rođendan
(pisac)
Portal Hrvatskog društva pisaca, Kritika h,d,p, u svojoj je trogodišnjoj povijesti postao jedna od važnijih adresa za ljubitelje književnosti u Hrvatskoj, ali i u regiji. Možemo tu naći kritike novih knjiga već afirmiranih autora, onih koji su duže na našoj književnoj sceni, kao što su recimo, Goran Tribuson, Marina Šur Puhlovski, Ivica Prtenjača i Damir Šodan. Ali ono što mi se čini osobito važno, portal donosi i kritike o knjigama mlađih autora, kao što su Alen Brlek, Kristina Gavran ili Srđan Gavrilović. Međutim, osim kritika, što je uostalom glavna svrha portala, nalazimo ovdje niz zanimljivih rubrika. U jednoj od njih redakcija donosi ulomke iz rukopisa autora koji sigurno zanimaju našu čitalačku publiku, kao što su Kristian Novak, Alen Brlek, Martina Vidaić, Damir Karakaš, Robert Perišić ili Olja Savičević Ivančević. I ono što postaje čitateljima jasno nakon nekog vremena je činjenica da knjige iz kojih su čitali ulomke na stranicama Kritike-h,d,p, odjednom postaju važne, nagrađivane i čitane. I ne samo na godišnjoj razini, nego itekako traju i nakon svoje godišnje putanje.
Isto tako, možemo pročitati što bi Zoran Pilić, Jagna Pogačnik, Želimir Periš ili Katarina Luketić uvrstili u lektiru da se njih pita, kao što ih se, nažalost, ne pita ozbiljno i na razini kurikuluma. Međutim, ova je rubrika kritike nevjerojatno važna jer nam pokazuje ne samo koje knjige naše kritičarke, spisateljice i pisci vole kao književnost, nego pokazuje i njihove didaktičke potencijale. U krajnjoj liniji, u povijesti književnosti je to jasno vidljivo, da su pisci itekako imali u svijesti i ideju da se svijet malo promijeni nabolje. Pa čak i oni koji su to javno negirali. Pokazuje nam to danas i povećani interes za aktivističke teme.
Posljednjih je godina nekako vidljivo, na razini dnevnih novina i portala koji se bave općim temama, pa između ostalog i književnošću, jednim dijelom (nažalost neusporedivo manjim nego što bi bilo normalno) da razgovor s piscem postaje važniji nego kritika knjige. Portal nam donosi i razgovore sa spisateljicama i piscima, ali i teoretičarima i filozofima. Tu možemo pročitati što Dora Šustić, Luka Bekavac, Dubravka Zima ili Srećko Horvat misle o određenim temama, zašto se njima bave i koje ih dileme pri tome muče. Čitatelje danas sve više zanima što misle autorice i autori, a ne samo njihovi likovi ili lirski subjekti u poeziji To pokazuje pojačani interes pisaca, ali i književne publike za dokumentarne knjige, knjige bazirane na istinitim događajima, biografije, autobiografije i u krajnjoj liniji, autofikciju. Konačno, ove godine je i Nobelovu nagradu dobila autorica koja sustavno ispisuje autofikcionalne knjige. Kritika se bavi i stripovima i nizom fenomena koji su vezani uz književnost, ili pričanje priče. Zanimljivo je i to što ovdje možemo pročitati i o čemu spisateljice i pisci sanjaju, a snovi su posljednjih godina u književnosti dosta zloglasni pa sjajni Rumunj Mircea Cartarescu na jednim mjestu može reći nešto kao sada ću ispričati jedan svoj san i odmah izgubiti velik broj čitatelja, ili napučiti svoj roman Solenoid nizom zastrašujućih, lijepih i zanimljivih snova.
I kad sada listamo spomenute tekstove, suočavamo se zapravo s čitavom bibliotekom onoga što je u književnosti u posljednje tri godine bilo najvažnije i najzanimljivije. To pokazuje da su Katarina Luketić kao glavna urednica i uredništvo, Jagna Pogačnik, Dorotea-Dora Held, Kruno Lokotar, Marko Pogačar i Boris Postnikov, napravili sjajan posao. O tome svjedoče i odjeci na portal kao i njegova čitanost.
Kad sam prije pet godina izabran za predsjednika udruge, u HDP-u je već postojala ideja da se napravi portal za kritiku, ali u to vrijeme bilo je nemoguće realizirati taj projekt budući da nisu postojali odgovarajući izvori financiranja. Naime, da bi se novi projekt realizirao i dobio potporu Ministarstva kulture i medija i Grada Zagreba, bilo je potrebno osigurati inicijalna sredstva, što u tom trenutku nije bilo moguće.
Kad smo odlučili kao Društvo ponovno aktualizirati ideju o portalu za kritiku, ususret nam je izdašnom donacijom izašla poznata informatička firma Perpetuum mobile i njen suvlasnik Ivo Špigel. Naime, firma je to koja često donira sredstva za kulturne projekte, pa je tako bilo i u slučaju našega portala. Oni su kao donaciju izradili tehnički dio portala i to je bio početak. Oformljena je redakcija i uskoro – portal je počeo s radom. Poslije toga došle su i druge donacije i financiranje Ministarstva kulture i Grada.
Sama ideja o pokretanju portala za kritiku bila je jako važna. Naime, u situaciji kad su književni časopisi, najmanje dva stoljeća vodeće publikacije u književnom životu, odjednom marginalizirani, kad se polako počela gubiti i novinska književna kritika, kad je za književni život izuzetno važna institucija kritike sve više postajala reklama, kad je internetska kakofonija različitih stručnih i nestručnih kritičkih glasova (više nestručnih) otežala snalaženje u književnom životu i rastočila ideju o tome što je u književnosti dobro, a što nije, iniciranje jednog stručnog portala za kritiku i originalne autorske tekstove pojavilo se kao nužnost.
Ono što posebno veseli je činjenica da redakcija ovoga portala njeguje i mladu i najmlađu književnu kritiku, ali i onu srednje generacije ili stariju, kroz rubriku o emeritusima, dakle postavili su se vrlo široko i demokratično kad su u pitanju glasovi različitih generacija i opredjeljenja. Vesele nas, naravno, i snažni ženski glasovi i tekstovi kritičarki. Upravo zato, kad čitam tekstove na ovome portalu osjećam ponos što sam sudjelovao u njegovoj realizaciji. I sretan mu treći rođendan.
