o(ko) kniževnosti

O(ko) književnosti

Obilje i sloboda. Okolišna povijest političkih ideja

Pierre Charbonnier

Kako bi osmislila novi horizont ideala političke emancipacije, ekologija mora naslijediti sposobnost devetnaestog stoljeća da odgovori na veliki geo-ekološki šok industrijalizacije, kakvu je pokazao tadašnji socijalizam. No, ona mora i ponovno osmisliti imperativ zaštite društva, uzimajući u obzir međusobnu povezanost društvenih grupa i njihovih okruženja u svijetu preoblikovanom klimatskim promjenama. Donosimo fragment uvodnog poglavlja iz knjige „Obilje i sloboda“ u kojoj francuski filozof Pierre Charbonnier rekonstruira okolišnu povijest modernih političkih ideja, u pripremi za skori tisak u nakladi AGM u prijevodu Milene Ostojić

O(ko) književnosti

Književna republika Jugoslavija (2)

Boris Postnikov

Drugi i završni dio uvodnog poglavlja studije Borisa Postnikova „Književna republika Jugoslavija“, koja uskoro izlazi u izdanju zagrebačkog Durieuxa

O(ko) književnosti

Književna republika Jugoslavija (1)

Boris Postnikov

Prvi dio uvodnog poglavlja studije „Književna republika Jugoslavija“ Borisa Postnikova, koja uskoro izlazi u izdanju zagrebačkog Durieuxa, govori o tome kako je potisnuta nekadašnja ideja zajedničke jugoslavenske književnosti i u kakvim sve paradoksima znaju završiti povijesti književnosti pisane u nacionalnom ključu

O(ko) književnosti

Čitateljski glas i eksperimentalne izvedbe teksta

Nataša Govedić

Potpuno se slažem s Virginijom Woolf koja u svojem eseju „Obična čitateljica” (oslanjajući se na Samuela Johnsona) navodi da ljudi čitaju da bi sami sebe kreirali. Jer čak i u životu tzv. profesionalnih čitatelja u koje spadam, postoji jedno prilično divlje i prostrano polje čitanja radi čistog, beskorisnog, duboko inspirativnog užitka – piše Nataša Govedić u novoj knjizi posvećenoj odvažnim, inovativnim, izazovnim čitanjima i pedagogiji koja ih može podržati. Donosimo isječak poglavlja iz „Pohvale odriješenim rukama” koja uskoro izlazi u Nakladi Ljevak

O(ko) književnosti

Dnevnik i vatra

Dragan Jurak

Ne mogu se nabrojati svi dnevnici. Više ih je od zvijezda. Dnevnici starenja i dnevnici odrastanja. Dnevnici dojenja i dnevnici dijeta. Djevojački dnevnici i ratni dnevnici. Dnevnici braka i dnevnici preljuba. Zatvorski dnevnici i dnevnici zatočeništva. Dnevnik Anne Frank i dnevnik Goebbelsa. Kapetanovi dnevnici i dnevnici putovanja. Dnevnici ljeta i dnevnici zime. Dnevnik prve zime i dnevnik druge zime. Dnevnici bolesti i dnevnici vježbanja…

O(ko) književnosti

Auschwitz na plaži?

Srećko Horvat

U svojoj, na našem jeziku u prijevodu dostupnoj knjizi „Poezija iz budućnosti“, politički filozof i aktivist Srećko Horvat donosi i zanimljivu, društvenopolitički višestruko indikativnu studiju slučaja otkazivanja performansa talijanskog filozofa Franca „Bifa“ Berardija, koji je trebao biti uprizoren u sklopu kaselske „Documente“

Kalendar

kolovoz 2026
Raspisan je natječaj za nagradu Fric

4. svibnja - 1. rujna

Raspisan je novi natječaj za najbolje prozno djelo u Hrvatskoj, nagradu Fric, a koja se proteklih godina etablirala kao domaći Booker i stekla ugled jedne od najvažnijih takvih priznanja u našoj zemlji
Javni poziv za dodjelu potpora za poticanje književnoga stvaralaštva u 2027. godini

16. lipnja - 14. rujna

Ministarstvo kulture i medija objavljuje Javni poziv za dodjelu potpora za poticanje književnoga stvaralaštva u 2027. godini sa svrhom osnaživanja i promicanja hrvatskog književnog i prevoditeljskog stvaralaštva.
Zaklada Kultura nova: Javni pozivi na Program podrške 2026

3. srpnja - 3. rujna

Zaklada "Kultura nova" je 3. srpnja 2026. godine objavila javne pozive na predlaganje programa i projekata u okviru Programa podrške 2026 u dva Programska područja: Organizacijski razvoj i Suvremena kultura i umjetnost za mentalno zdravlje i/ili dobrobit djece i mladih
rujan 2026
Festival svjetske književnosti, Zagreb, 5. – 9. 9. 2026.

5. rujna - 9. rujna

Knjižara Fraktura; HNK2; Galerija Šira

Od 5. do 9. rujna, po četrnaesti put, održava se jedan od najvažnijih književnih festivala u Hrvatskoj i regiji. Prepoznatljiv po iznimnim domaćim i inozemnim gostima te posebnoj atmosferi susreta, Festival publici donosi niz književnih zvijezda iz Europe i svijeta. Na Festivalu sudjeluje više od stotinu gostiju – pisaca, prevoditelja, moderatora i urednika – iz Europe, s Bliskog i Dalekog istoka te iz Sjeverne i Južne Amerike