Portal za književnost i kritiku

O(ko) književnosti

Uoči premijere Schillerove „Marije Stuart“ u zagrebačkom HNK2 u adaptaciji jednog od najzanimljivijih tandema izvedbene umjetnosti danas, Matije Ferlina i Gorana Ferčeca, donosimo najavni tekst dramaturga predstave – o otporu egomaniji sadašnjocentričnih čitanja, o autorskim postupcima perspektivnih lomova i potencijalu svježeg, introspektivnog pogleda da prekine inerciju povijesnog ponavljanja jednih te istih (dramskih) činova
Ova knjiga luta, primjećuje, promišlja koncepte i pristupa im na način koji nadilazi i kritizira distinkciju između prirodnih i društvenih znanosti i humanistike te suvereno kroči kroz antropologiju, političku ekonomiju, ekologiju, biologiju, šumarstvo, povijest znanosti, feminističku teoriju ili filozofiju. Upravo je ta „zakrpna“ narav teksta, njegova namjerna polifonija, jedan od najvećih izazova prijevoda, piše prevoditeljica Jelena Kupsjak u predgovoru knjizi “Gljiva na kraju svijeta”, novom AGM-ovu izdanju u biblioteci XXI
Kad bih morala odabrati samo jedan razlog zašto nam je “Niz nesretnih događaja” Lemonyja Snicketa bio i ostao važan, to bi bio njegov radikalan pristup književnosti za djecu i mlade – piše Anda Bukvić Pažin čiji prijevod knjige „Turobna tvornica“ uskoro izlazi u izdanju Bodonija
Autorica se, iščitavajući pjesme Aleksandra Hemona, pita što se događa kad civilizacijski stignemo do točke u kojoj ne uspijevamo zamisliti ni kraj svijeta, baš kao ni mogućnost da smrtnost kao dematerijalizacija i rematerijalizacija donosi bar neki humus obnove drugim organizmima? Što se događa kad je smrt u kockarnici kapitala toliko „derealizirana“ da se upravo najbogatijima, tom ekstraktu samoživosti korporativne agresije, čini da smrt više ne postoji, nije relevantna, nije čak ni opasna ili izgledna?
Donosimo tekst iz zbornika „Protiv antisemitizma i njegovih instrumentalizacija“ koji, izvorno objavljen u Francuskoj 2024., sada izlazi i u hrvatskom prijevodu. Nastao usred genocidnog nasilja nad stanovništvom Gaze, on donosi žanrovski raznolike intervencije u kontroverznu raspravu o odnosu antisemitizma i njegovih strateških (zlo)upotreba s ciljem imunizacije izraelske državne politike. Uz Frédérica Lordona, autorice i autori, među kojima su mnogi židovskog porijekla, istaknuta su kritička imena: Judith Butler, Ariella Aïsha Azoulay, Sebastian Budgen, Leandros Fischer, Maxime Benatouil, Houria Bouteldja, Françoise Vergès i Naomi Klein
Mit o morskom čoviku književnost pamti praktično oduvijek, a samo je na utopijskim obalima Trećića zaživjela harmonija čovjeka i čovika. Pablo Srdanović je ribarski progovorio baš o njoj, sredozemnoj medvjedici, iz perspektive ribara, iz teorije i prakse
Za ciklus tekstova posvećenih mekim spojnicama raznih lisnatih svjetova, Sandra Antolić u formi kratke priče piše malu filozofiju jedne osobite ptice, bilježi njezino tiho proročanstvo izrečeno jednog svibanjskog dana na auspuhu napuštenog Fiata…
Što ako su riječi, pomislio sam, zaista poput krava. Neke poslušno idu stazom kojom ih goniš, a druge ti pobjegnu za nečim što ni sam ne primjećuješ, za mirisom travčice ili pucketanjem grančice. Onda ih tražiš i dozivaš, pokušavajući da ih na silu strpaš u tor, a zapravo trebaš da sjedneš na panj i pustiš ih da same dođu
Priča Nevena Ušumovića, napisana originalno za naš serijal o ekoknjiževnosti, na pozadini ekološke katastrofe jezera u pograničnom području odmotava problematiku obiteljskih odnosa – oca i dvojice braće od kojih je jedan ostao u oporbi spram lokalne zajednice, a drugi je napustio zauvijek. Pripovijedanje ‚unatrag’ kao temu otvara i onu protoka vremena i dinamike propadanja.
Četrdeset europskih organizacija kulturnog sektora potpisalo je zajedničku izjavu kojom izražavaju neslaganje s čl. 53 Akta o umjetnoj inteligenciji, kao i s Kodeksom prakse umjetne inteligencije opće namjene i Smjernicama za umjetnu inteligenciju opće namjene, koje smatraju štetnim za europski kulturni i kreativni sektor
Kamenolomi i napuštene kuće, skrivene sove i paunice, bajke, snovi i računi – neki su od provodnih motiva priče Asje Bakić koja balansira na granici realiteta i fantazmagorije. “Zlatna jabuka” napisana je originalno za naš serijal o ekoknjiževnosti, o tematiziranju pitanja ekologije, očuvanja bioraznolikosti i prirode u suvremenoj književnosti
Roberto Raviola, obrtnik i scenograf, alias Magnus je za 40-godišnjicu obilježavanja lika Texa Villera, nakon dugog nagovaranja Sergia Bonnelija nacrtao gigant-format „Dolina terora“, sasvim drugačijeg i vjerojatno najupečatljivijeg Texa Villera

Događaji

Danas
  • Raspisan natječaj za kratku priču „Biber“

    Prenosimo poziv za sedmi regionalni natječaj za kratku priču Biber. Rok je 24. svibnja 2026. godine. Radove mogu slati autorice i autori koji pišu na albanskom, makedonskom, bosanskom, crnogorskom, hrvatskom i srpskom jeziku. Natječaj organizira Biber tim uz podršku Centra za nenasilnu akciju Sarajevo-Beograd.

  • Scenaristički program Zora Dirnbach

    Scenaristički program “Zora Dirnbach” razvojni je program za scenarije dugometražnih igranih filmova, s naglaskom na njihovu društvenu dimenziju koju organizira Strukovna udruga SPID – Savez scenarista i pisaca izvedbenih djela.

  • Raspisan je natječaj za nagradu Fric

    Raspisan je novi natječaj za najbolje prozno djelo u Hrvatskoj, nagradu Fric, a koja se proteklih godina etablirala kao domaći Booker i stekla ugled jedne od najvažnijih takvih priznanja u našoj zemlji

  • Javni poziv za dodjelu stimulacija autorima za najbolja ostvarenja na području književnog stvaralaštva i književnog prevodilaštva

    Ministarstvo kulture i medija na temelju Zakona o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi objavljuje, a u svrhu poticanja i promicanja hrvatskog književnog i prevoditeljskog stvaralaštva objavljuje Javni poziv za dodjelu stimulacija autorima za najbolja ostvarenja na području književnog stvaralaštva i književnog prevodilaštva u 2024. i 2025. godini (Rok: 10. lipnja 2026.)

Izdvojeno

Tema
Razgovor

Programi

Najčitanije

Kritika Proza
Kritika Proza
Iz radionice
Kritika Proza
Skip to content