esej

Glavne vijesti
Tema

Ukiseljeno mlijeko i kupovni med

Filip Katavić

Pjesnička zbrka „Mlijeko i med“ iz 2014. godine uzbudila je duhove nezadovoljnih kritičara s jedne strane i vojske obožavatelja s druge. Čitajući nedavno objavljeno obljetničko izdanje u koje su uključeni autoričini komentari, fotografije i dnevnički zapisi, osjećao sam se kao da sjedim pod granom s koje se ptica rugalica pridružuje salvi glasova koji ponavljaju: „To nije prava poezija!“

Iz radionice

Esej o noći

Marko Pogačar

Riječ je o, na neki način, putopisu po području noći. Svoju temu on zahvaća intuitivno prije nego akademski, svežderskom, centripetalnom tekstualnom stihijom više nego odmjerenom disciplinom koju bi mogla sugerirati (para)žanrovska odrednica u naslovu, lirski prije nego li epikom, kojoj noć svakako teži. Taj je „esej“ istovremeno vjeran vlastitim temeljima i rašiven, predatorski; on meandrira i ponire u memoar, poeziju, putopis, mistifikaciju, fikciju, istovremeno bivajući transparentnim. „Esej o noći“ uskoro izlazi u nakladi V.B.Z.-a

Tema

Na vratima nikada zaboravljenih asova

Dragan Babić

Srđan Valjarević rado je čitan, široko objavljivan i prevođen beogradski autor, jedan od onih ne pretjerano čestih na našim područjima koji nailaze na odobravanje jednako stručne kritike i najšire publike, prozne kao i pjesničke. Za one koji s njegovim opusom nisu dovoljno upoznati ovaj esej je pregledan uvod, a za one koji ga već poznaju i žele znati više – poticajan nagovor na ponovljeno i buduće čitanje

Tema

Basarologija za početnike

Dragan Babić

Od osamdesetih do danas, Basara neprekidno pomera granice jugoslovenske i srpske proze. Kroz skoro ceo spisateljski rad, on se bavi neobičnim i neuobičajenim fenomenima svoje i tuđe svakodnevice, neretko odlazeći daleko u prošlost i predviđajući daleku budućnost, pokušavajući da formira jedan sveobuhvatan književni svet u čijem središtu može da se prepozna nekoliko ključnih reči: parodija, dekonstrukcija, paranoja i sumnja

O(ko) književnosti

Novi kalup za starenje

Ana Brnardić

Pripremajući se za pisanje eseja o vlastitom pisanju, prekapam po svojoj staroj lektiri i bilješkama. Sve već postojeće podloge i sva dostupna „ja“ beskorisna su, jer su ih intelektualni preci gusto ispleli, odnosno predali u službu duge povijesti patrijarhata

Tema

Dvije upotrebe teorije književnosti

Ivan Molek

Teorijski pristup književnom tekstu kao dekoracija i kao proteza

Tema

Opipljiva samoća Ottesse Moshfegh

Jelena Zlatar Gamberožić

U svijetu kakav ocrtava Moshfegh, na žalost vrlo realnom svijetu crne bajke, postoji li za njene junakinje uopće drugi izlaz osim „savršenog uklapanja u tamu“, tj. bi li se (savršeno ili bilo kako drugačije) mogle uklopiti u nešto drugo? Tama je njihova sudbina, upisana u njih oduvijek, potpuno deterministički, dok je one prihvaćaju defetistički. U tom im se smislu možemo diviti ili ih žaliti, no zapravo je najsmislenije s njima suosjećati

Tema

Slobodna (kao) nikada

Jelena Zlatar Gamberožić

O (ne)uspjeloj emancipaciji u romanima “Ne, ne i ne” Nine Lykke (prevela Željka Černok; Naklada Ljevak, Zagreb, 2023.) i “Ljubav i druge opasnosti” Daniele Krien (prevela Bojana Bajić; Fraktura, Zaprešić, 2024.)

Tema

Koliko ljudskosti je ostalo u nama?

Tea Sesar

To od nas kao čitatelja traže Novakovi romani, posebno “Slučaj vlastite pogibelji”. Da (na)učimo ljudskost, da je vratimo na tvorničke postavke, da nam ono ljudsko ne znači opravdanje ili žmirenje na nepravdu, nego poziv na osvješćivanje zadaće: da na zemlji budemo barem nakratko predivni

O(ko) književnosti

Lomeći valove

Dora Šustić

Prazne patrone tinte postavljam uz rub stola kao pijune. Natapam stranice dnevnika malim plavim rijekama u potrazi za glagolom. Okolišam. Većinom pišem opise, popise, bespredikatne rečenice, 18 točaka za iscjeljenje. Postavljam valobrane i lingvističke nasipe, trudim se ispriječiti prolome, ne želim da male plave rijeke nabubre i pretvore se u jezero, rijeke su mi milije. Plava mi ostaje na onom blagom zadebljanju desnog kažiprsta kao kad sam bila mala. Pišem posvuda.

O(ko) književnosti

Dnevnik i vatra

Dragan Jurak

Ne mogu se nabrojati svi dnevnici. Više ih je od zvijezda. Dnevnici starenja i dnevnici odrastanja. Dnevnici dojenja i dnevnici dijeta. Djevojački dnevnici i ratni dnevnici. Dnevnici braka i dnevnici preljuba. Zatvorski dnevnici i dnevnici zatočeništva. Dnevnik Anne Frank i dnevnik Goebbelsa. Kapetanovi dnevnici i dnevnici putovanja. Dnevnici ljeta i dnevnici zime. Dnevnik prve zime i dnevnik druge zime. Dnevnici bolesti i dnevnici vježbanja…

DOGAĐAJ

Književni natječaj Republike Austrije: Imagine Dignity

21.lis.2023.

Savezno ministarstvo europskih i međunarodnih poslova Republike Austrije objavilo je u suradnji s Austrijskim književnim društvom natječaj pod nazivom „Imagine Dignity: Humankind / Nature / Artificial Intelligence: What Kind of World Do We Want to Inhabit in 2040?“. Od odabrane autorice ili autora u Hrvatskoj i drugim partnerskim zemljama očekivat će se produkcija proznog književnog ili esejističkog teksta na engleskom jeziku od cca 18.000 znakova, uključujući razmake, na temu dostojanstva čovjeka i prirode u kontekstu izazova budućnosti, primjerice razvoja umjetne inteligencije.

12 3

Kalendar

veljača 2026
Raspisan natječaj za kratku priču „Biber“

27/12/2025 - 24/05/2026

Prenosimo poziv za sedmi regionalni natječaj za kratku priču Biber. Rok je 24. svibnja 2026. godine. Radove mogu slati autorice i autori koji pišu na albanskom, makedonskom, bosanskom, crnogorskom, hrvatskom i srpskom jeziku. Natječaj organizira Biber tim uz podršku Centra za nenasilnu akciju Sarajevo-Beograd.
NATJEČAJ ZA ZBORNIK „RUKOPISI 49”

6. siječnja - 10. veljače

Dom omladine Pančevo raspisuje 49. po redu natječaj za Zbornik poezije i kratke proze mladih s prostora bivše Jugoslavije „Rukopisi 49”.
Pravo sudjelovanja imaju svi autori u dobi od 15 do 30 godina koji pišu na jezicima bivše Jugoslavije. Natječaj je otvoren do 10. veljače 2026. godine.
Otvoren natječaj za dodjelu „Nagrada Iso Velikanović“ za 2025. godinu

19. siječnja - 13. veljače

Ministarstvo kulture i medija već puna dva desetljeća kontinuirano nagrađuje književne prevoditelje koji su svojim predanim radom obogatili hrvatsku kulturu, prevodeći s brojnih stranih jezika te je učinili relevantnim dijelom svjetske književne scene. Rok za dostavu dokumentacije je 13. veljače 2026. godine.
Raspisan natječaj za Nagradu Višnja Machiedo za 2025. godinu

29. siječnja - 26. veljače

Hrvatski PEN centar raspisao je natječaj za dodjelu Nagrade Višnja Machiedo za najbolje književno-esejističko djelo napisano na hrvatskom jeziku u 2025. godini. Nagrada je ustanovljena 2013. godine, a nosi ime istaknute književnice i esejistice Višnje Machiedo.
Pozivni natječaj za dodjelu Nagrade „Vladimir Nazor“ za 2025. godinu (Rok: 26. veljače 2026.)

29. siječnja - 26. veljače

Nagrada se dodjeljuje za najbolja umjetnička ostvarenja u Republici Hrvatskoj na području književnosti, glazbe, filma, likovnih i primijenjenih umjetnosti, kazališne umjetnosti te arhitekture i urbanizma, a mogu je dobiti stvaraoci koji su državljani Republike Hrvatske.