Portal za književnost i kritiku

Kritika

  • Kritika
  • Poezija
Ishodi asocijativne logike u Kirinovu pjesništvu su vrlo zanimljivi i nerijetko stvaraju humor i začudni učinak, međutim tko je čitao „Lirku“ i njoj slične zbirke može olako predvidjeti završetke takve igre. Kirin je ostao vjeran figurativnoj i stihovnoj redukciji, povlačeći se korak dalje u tišinu, prazninu, kuću, noć i sebe
  • Kritika
  • Proza
Kaplan nam u ovoj knjizi nudi poetiku esencijalnog, ispisujući ono bitno u jednostavnosti i čistoći jezika
  • Kritika
  • Proza
Ako je roman „Ulica Marthe Argerich“ i mogao biti uspešno otvoreno/egzistencijalističko književno delo na nivou ideje, jezik kojim je napisan naprosto nije dovoljno umetnički obrađen
  • Kritika
  • Poezija
U recentnoj autorovoj knjizi motiv ljubavi je zamijenilo beznađe, surovi i sumorni prikaz društva u Hrvatskoj, „narod s pogreškom“ koji na svim frontovima puca – duhovno, socijalno, ekonomski, gospodarski, politički itd. Nekadašnju „Tanju“ zamijenila je proliferacija – inače čestog motiva u recentnom pjesništvu – majke, praznog označitelja oko kojega sin-kazivač zanimljivo i strateški podvaljuje kritiku duhovnog kolapsa zajednice
  • Kritika
  • Proza
Roman „Stotina godina“ Darija Harjačeka važan je zbog svoje odvažnosti da suvislo i razborito pristupi problemu povijesnog romana i likove predstavi kao misleće i djelujuće aktere povijesti. Oni su višedimenzionalni, oblikovani i kao društvena bića, ali i određeni svojom psihologijom i stoga beskrajno zanimljiviji od romana koji se nastoje baviti poviješću i likovima smještenima u njima
  • Kritika
  • Proza
„Posljednji Mandeljštamovi dani“ Vénus Khoury-Ghata nije svjedočanstvo o životu rano umrlog pjesnika u progonstvu, o odnosima pojedinca i vlasti, nije samo teška priča o pjesnikovoj patnji, o hladnoći i gladi koju je osjećao, bolestima koje su ga napadale, koliko je priča o veličini književnosti i pohvala književnoj riječi koja ostaje sačuvana i nakon pjesnikove smrti
  • Kritika
  • Poezija
I u ovoj zbirci Žagar manifestira majstorstvo uporabe svog tipičnog pjesničkog arsenala koji, između ostalog, čini odmicanje od potrage za značenjima i okrenutost iskaza sebi samome, njegovim prijevojima i uviranjima, povremeni otkloni od gramatičke strukture, fluidnost i mnogostrukost identiteta
  • Kritika
  • Proza
Između „Anđela u ofsajdu“ i „Spidermana“ prošlo je dvadeset i pet godina, čitavo dvadeset i prvo stoljeće hrvatske književnosti, koje je na prvom mjestu upravo Ferić obilježio. Autor je svojim vrhuncima bliži danas („Putujuće kazalište“) nego što je bio na počecima. Ako će se ovog ljeta neka knjiga javiti razglednicom, to će biti „Spiderman“
  • Kritika
  • Poezija
Izvorno kapitalna knjiga kapitalnog tekstualnog i glazbenog autora u Frakturinom izdanju adresira stari problem prevođenja poezije. Šindolićev prijevod zasigurno je najslabiji – a za ovakvo izdanje zapravo manje-više jedini mjerodavan – element cijele knjige. Kao što glazba prilaže dodatnu komunikaciju i kontekst, tako i (ne)poznavanje tekstova na izvornom jeziku otkriva mogućnost da nam, čitajući loš prijevod, promakne i učinak i značaj Dylanove poetike
  • Kritika
  • Publicistika
„60 otkucaja‟ po mnogočemu je originalno i zrelo djelo vrijedno pažnje. Prva glazbena lektira na hrvatskoj književnoj sceni prikupila je mnogo sjajnih analiza koje mogu poslužiti kao udžbenik kako onima neupućenima koji tek počinju otkrivati suvremenu glazbu, tako i onima potkovanijima koji i sami imaju potrebu štogod reći o pjesmama koje im nešto znače. Povremeno probijanje autorovih etičko-političkih pristranosti i njihovo preuzimanje primata u odnosu na pjesme i izvođače najprimjetniji su problemi koje će, siguran sam, neki drugi čitatelji manje zamjeriti ovoj knjizi
  • Kritika
  • Proza
Debitantski roman Petre Prtajin, prvi hrvatski roman o generaciji Z pisan je upravo iz pera, tj. iz keyboarda jedne genZ-jevke. To nije samo roman koji hvata duh vremena, već ozbiljan pokušaj da se toj šutnji napokon daju forma, glas i literarna težina
  • Kritika
  • Proza
Reklamiran kao remek-djelo i nagrađen Goncourtom i nagradom Francuske akademije, „Dobrostive“ su precijenjen roman koji, istina, ima neke remek dijelove, briljantno ispisane stranice, ali su između njih razapete plahte i plahte neujednačenog teksta s mahnitim gomilanjem političkih i privatnih užasa
Danas

Izdvojeno

Kritika Proza
Tema
O(ko) književnosti
Kritika Poezija

Programi

Najčitanije

Tema
Kritika Publicistika
Tema
Skip to content