Portal za književnost i kritiku

Tema

Nestaju nam paralelni svjetovi, a ostaje nam nepovezani, fragmentirani niz doživljaja bez pokušaja da ih savladamo „radom pojma“ ili stalnom provjerom rezultata. Procesi se naravno odvijaju dalje, samo što ih ne doživljavamo pa ne mislimo više o tome možemo li ih kontrolirati
Donosimo izbor iz antologije ruskih pjesama protiv rata i zločina u Ukrajini. Čitanje ovih pjesama važno nam je iz više razloga. Prije svega, zato što svjedoči o ruskom društvu koje, baš poput našeg danas, prolazi militarizaciju i rađanje fašizma. Drugo, antiratna poezija otvara pitanje odgovornosti i krivnje ruske kulture u ratu u Ukrajini
Bojimo se da nas tehnologija oponaša, da će nas htjeti porobiti jer smo mi bića koja porobljavaju, no tehnologija je sličnija izvanzemaljcu, nema u njoj ništa ljudsko. Ona ne misli kao subjekt, nego kao ambijent. U odnosu na prirodnu tehnologiju, ljudska tehnologija je umjetna tehnologija. Ljudi su prvi oblik umjetne inteligencije.
Naša suradnica, profesorica talijanistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, Tatjana Peruško, osvojila je novinarsku nagradu „Tomašević-Bešker“ Talijanskog instituta za kulturu u Zagrebu
Teorije i etide o tišini u glazbi dovest će glazbenike do potpune posvećenosti zvukovima iz okoline te do discipline zvane akustička ekologija, koja radi na tome da ugroženi zvukovi ne iščeznu. Poezija se, može se pouzdano reći, također bavi ugroženim zvukovima. Poezija je stoga trajni ekološki aktivizam, uvijek radi s onim što je na rubu iščeznuća
Postoji jedan aspekt stručne književne kritike zbog kojeg se vrijedi boriti za njen opstanak i za njeno javno financiranje, jer joj današnje medijsko tržište, kao i široj novinarskoj profesiji, neupitno priprema karmine. Taj se aspekt ne tiče samog suda o vrijednosti pojedinog djela
„Spaljena zemlja: s onu stranu digitalnog doba, prema postkapitalističkom svijetu“ je esej-pamflet Jonathana Craryja, autora koji je već stekao reputaciju ikonoklasta knjigom „24/7: Late Capitalism and the End of Sleep“. Ovaj put se taj kunsthistoričar obrušava na Internet i digitalno doba, na sve načine, posebice kao razaratelje zajednice, pozivajući se na Badiouovu misao da se „Emancipatorna politika uvijek sastoji u tome da učinimo mogućim upravo ono što se u postojećoj situaciji proglašava nemogućim.“ Donosimo ulomak iz knjige koju objavljuje AGM u prijevodu Stipe Ćurkovića.
U rubrici „Dnevnik čitanja“ urednice, urednici, suradnice i suradnici portala Kritika HDP vode bilješke uz pročitane knjige. Marko Pogačar u svom prilogu piše o trima u većoj ili manjoj mjeri hibridnim, žanrovski teže ukalupljivim knjigama koje su napisali aktualni mađarski nobelovac László Krasznahorkai te Semezdin Mehmedinović i Izet Sarajlić – dva pisca koje je presudno obilježilo Sarajevo, a oni zauzvrat naše poimanje tog grada
U suradnji sa slovenskim portalom Air Beletrina i projektom Na balkonu Balkana, čija je namjera poticati interkulturni dijalog i jačati suradnju među autorima, ustanovama i državama bivše Jugoslavije, prenosimo tekst Gorana Vojnovića.
Što nam je fejsbukizacija književnih rasprava u zbroju donijela? S jedne strane, sve one odavno poznate negativne efekte na kojima društvene mreže ubiru profite: polarizaciju stavova, zatočenost u „eho-dvoranama“, višak emocionalnih investicija i frustracije koje sve to skupa prate. S druge strane, barem se o seksizmu na književnoj sceni danas govori u bitno drukčijim kategorijama nego prije samo desetak godina
Kao što zna svaki ljubitelj horora: da bi funkcionirao, užas mora biti dovoljno stvaran. Kultni roman Ire Levina tako možda i nema toliko veze s đavoljom bebom ili sotonskim ritualima i kultovima, koliko s onim što se događa kada dopustimo da nas se izmanipulira
Srđan Valjarević rado je čitan, široko objavljivan i prevođen beogradski autor, jedan od onih ne pretjerano čestih na našim područjima koji nailaze na odobravanje jednako stručne kritike i najšire publike, prozne kao i pjesničke. Za one koji s njegovim opusom nisu dovoljno upoznati ovaj esej je pregledan uvod, a za one koji ga već poznaju i žele znati više – poticajan nagovor na ponovljeno i buduće čitanje
Danas

Izdvojeno

Kritika Proza
Tema
O(ko) književnosti
Kritika Poezija

Programi

Najčitanije

Tema
Kritika Publicistika
Tema
Skip to content