Portal za književnost i kritiku

O(ko) književnosti

Donosimo tekst iz zbornika „Protiv antisemitizma i njegovih instrumentalizacija“ koji, izvorno objavljen u Francuskoj 2024., sada izlazi i u hrvatskom prijevodu. Nastao usred genocidnog nasilja nad stanovništvom Gaze, on donosi žanrovski raznolike intervencije u kontroverznu raspravu o odnosu antisemitizma i njegovih strateških (zlo)upotreba s ciljem imunizacije izraelske državne politike. Uz Frédérica Lordona, autorice i autori, među kojima su mnogi židovskog porijekla, istaknuta su kritička imena: Judith Butler, Ariella Aïsha Azoulay, Sebastian Budgen, Leandros Fischer, Maxime Benatouil, Houria Bouteldja, Françoise Vergès i Naomi Klein
Mit o morskom čoviku književnost pamti praktično oduvijek, a samo je na utopijskim obalima Trećića zaživjela harmonija čovjeka i čovika. Pablo Srdanović je ribarski progovorio baš o njoj, sredozemnoj medvjedici, iz perspektive ribara, iz teorije i prakse
Za ciklus tekstova posvećenih mekim spojnicama raznih lisnatih svjetova, Sandra Antolić u formi kratke priče piše malu filozofiju jedne osobite ptice, bilježi njezino tiho proročanstvo izrečeno jednog svibanjskog dana na auspuhu napuštenog Fiata…
Što ako su riječi, pomislio sam, zaista poput krava. Neke poslušno idu stazom kojom ih goniš, a druge ti pobjegnu za nečim što ni sam ne primjećuješ, za mirisom travčice ili pucketanjem grančice. Onda ih tražiš i dozivaš, pokušavajući da ih na silu strpaš u tor, a zapravo trebaš da sjedneš na panj i pustiš ih da same dođu
Priča Nevena Ušumovića, napisana originalno za naš serijal o ekoknjiževnosti, na pozadini ekološke katastrofe jezera u pograničnom području odmotava problematiku obiteljskih odnosa – oca i dvojice braće od kojih je jedan ostao u oporbi spram lokalne zajednice, a drugi je napustio zauvijek. Pripovijedanje ‚unatrag’ kao temu otvara i onu protoka vremena i dinamike propadanja.
Četrdeset europskih organizacija kulturnog sektora potpisalo je zajedničku izjavu kojom izražavaju neslaganje s čl. 53 Akta o umjetnoj inteligenciji, kao i s Kodeksom prakse umjetne inteligencije opće namjene i Smjernicama za umjetnu inteligenciju opće namjene, koje smatraju štetnim za europski kulturni i kreativni sektor
Kamenolomi i napuštene kuće, skrivene sove i paunice, bajke, snovi i računi – neki su od provodnih motiva priče Asje Bakić koja balansira na granici realiteta i fantazmagorije. “Zlatna jabuka” napisana je originalno za naš serijal o ekoknjiževnosti, o tematiziranju pitanja ekologije, očuvanja bioraznolikosti i prirode u suvremenoj književnosti
Roberto Raviola, obrtnik i scenograf, alias Magnus je za 40-godišnjicu obilježavanja lika Texa Villera, nakon dugog nagovaranja Sergia Bonnelija nacrtao gigant-format „Dolina terora“, sasvim drugačijeg i vjerojatno najupečatljivijeg Texa Villera
O samozatajnom inovatoru koji je na slikarskoj paleti miješao povijest i mit, fikciju i fakciju, pisao je autor koji jednako izmiče, premda možda ne umiče, krutim kategorizacijama. Za serijal tekstova posvećenih intermedijskim transferima između književnosti i vizualnih umjetnosti, Filip Kučeković razmatra slikarsko nasljeđe Giambattiste Tiepola kroz prizmu književnosti Roberta Calassa
Upotrebom fotografije u književnome tekstu Ernaux prikazuje ono što ostaje oku nevidljivo, što je izvan fokusa, izvan kadra političke većine. Neminovnom nestanku tijela kontrirati opisivanjem, pripovijedanjem, zapisivanjem misli; upornom brisanju tijela iz političke stvarnosti prkositi pisanjem o sebi. Pisanjem, dakle, spriječiti odsustvo, bilo prošlo ili buduće
Povodom nedavnog izdanja kroatizirane verzije kapitalne Alkemije riječi, knjige sabranih pjesničkih djela Arthura Rimbauda iz prevodilačkog pera Nikole Bertolina, donosimo esej koji nastoji rasvijetliti i koliko je to moguće demistificirati mladog pjesničkog proroka, istovremeno dodajući novi sloj na već više od stoljeća debeo, ustrajan nanos mistične patine, aure koja postojano okružuje njegovo ime
Kako bi osmislila novi horizont ideala političke emancipacije, ekologija mora naslijediti sposobnost devetnaestog stoljeća da odgovori na veliki geo-ekološki šok industrijalizacije, kakvu je pokazao tadašnji socijalizam. No, ona mora i ponovno osmisliti imperativ zaštite društva, uzimajući u obzir međusobnu povezanost društvenih grupa i njihovih okruženja u svijetu preoblikovanom klimatskim promjenama. Donosimo fragment uvodnog poglavlja iz knjige „Obilje i sloboda“ u kojoj francuski filozof Pierre Charbonnier rekonstruira okolišnu povijest modernih političkih ideja, u pripremi za skori tisak u nakladi AGM u prijevodu Milene Ostojić
Danas

Izdvojeno

Kritika Proza
Tema
O(ko) književnosti
Kritika Poezija

Programi

Najčitanije

Tema
Kritika Publicistika
Tema
Skip to content