Ignac Ratković
Ne znam imate li svoju, ali moja Interliber tradicija je godišnja nabavka romana spisateljice Mieko Kawakami. Ne znam mogu li ga preporučiti za čitanje na plaži, ali ako vam ruka poseže za knjigama teže probavljivog sadržaja, roman Heaven lako će ispuniti ljetne večeri. Unatoč relativno jednostavnoj priči smještenoj u japanske školske klupe i pitkom stilu (lijepo prevedenoj i na hrvatski jezik!), Heaven je poprište radikalno različitih filozofskih odgovora na problematiku nasilja. Dvoje razrednih kolega, oboje s poštenom dozom adolescentskih problema, pokušavaju se oduprijeti nemilosrdnim situacijama s kojima su primorani suočiti se – na lakši ili na teži način.
Nešto duži, i formalno razigraniji roman jedno je od mojih najdražih prošlogodišnjih otkrića – Mladenka kostonoga Želimira Periša. Riječ je o pustolovinama tajnovite bjelokose žene, Gile, koju prate glasine kojim god hrvatskim gradom devetnaestog stoljeća ona kročila. Priča lako plijeni pažnju sama po sebi, ali po meni najzabavniji aspekt romana jest način na koji se igra sa svojim čitateljem (shvatit ćete kad ga uzmete u ruke). U „52 glave” romana pronaći ćete miks gotovo svih žanrovskih odrednica kojih se možete sjetiti, pametno sročene kritike lokalnih problematika i uzbudljive likove gdje god glavu okrenete!
***
Mihaela Kajić
Jonathan Safran Foer: Sve je rasvijetljeno (prev. Marinko Raos, Vuković&Runjić, 2004.)
Roman Sve je rasvijetljeno jedan je od mojih dražih romana i idealan je za ljetno čitanje. Riječ je o zanimljivoj, emotivnoj i duhovitoj knjizi čiji će vas likovi istodobno nasmijati i rasplakati, dok višeslojna radnja vodi čitatelja u gotovo zaboravljeni Tračimbrod i njegovu potisnutu povijest.
Alice Rivaz: Mir košnica (prev. Sanja Šoštarić, Disput, 2026.)
Kratki roman Mir košnica idealan je za čitatelje koji vole kraće knjige. Već od prve stranice protagonistica uvlači čitatelja u radnju, a mene je posebno dojmio način na koji roman progovara o ženskoj sudbini. U protagonistici i njezinim unutarnjim dvojbama mnoge će se čitateljice lako prepoznati.
***
Jere Čović
Frode Grytten poznati je norveški pisac kratkih priča kojega je naša publika imala priliku sresti na njegovim čestim sudjelovanjima na Festivalu europske kratke priče. U knjizi Sobe uz more, sobe u gradu, u vrhunskom prijevodu Bekima Sejranovića, Grytten donosi deset intimnih kratkih priča inspiriranih djelima američkog relističkog slikara Edwarda Hoppera koje tematiziraju svakodnevicu. U njima Grytten pronalazi i uspješno iscrtava pukotine običnog života običnih ljudi čija naizgled mirna svakodnevica i prividan mir skrivaju najdublje dileme pojedinca. Mjesta i ljudi su uvijek različiti, ali je dilema uvijek ista: ispustiti sve ili sudjelovati u iluziji svakodnevnog, mirnog građanskog života.
Reizdanje posljednje knjige Slave Ogrizović iz 1977. Zagreb se bori u izdanju Media Bara donosi bogato i romaneskno ispripovijedane zapise o životima i sudbinama iz zagrebačkog ilegalnog pokreta. Slava Ogrizović, kroz vlastitu tragičnu obiteljsku i životnu priču, ispisuje najveličanstvenije točke zagrebačkog civilnog otpora za vrijeme okupacije Zagreba: memoarske zapise izdiže iz konvencija pukog zapisivanja i prepričavanja događaja i s velikim literarnim nabojem gradi vrlo jasnu narativnu strukturu, a u pojedinim epizodama čak i napetost kakva je rijetka u memoarskoj prozi kakvu imamo prilike sretati. U svakom slučaju, gotovo zaboravljena knjiga vrijedna čitanja uz koju će čitatelji kroz sasvim drugu prizmu gledati na ulice vlastitog grada.
***
Martina Marinković
Drzak i humorističan, suludo realan i vješto napisan, Toni Rumene Bužarovske nezaobilazan je roman. Toni je ofucani frajer, bivši roker, arhetip nikad odraslog egoista koji uništava živote svih žena oko sebe, sveznalica okrunjen najboljom frizurom i nadaren beskrajnim monolozima, u čitateljskim očima karikatura, a u svojima najpametniji, nepriznati genije. Tonija ćete mrziti, rugat ćete mu se, sablažnjavati nad njim, prepoznati ga u svojoj okolini, poželjeti ga baciti u obližnji zid i odmah hitati po njega da nastavite čitati.
Nobelovka Annie Ernaux u Djevojačkim uspomenama, kratkom autobiografskom romanu o spoznavanju seksualnosti, ženstvenosti i tjelesnosti piše direktno i beskompromisno, a čita se u dahu i bez zadrške. Formativni trenutak koji je autorica doživjela dok je 1958. godine radila u ljetnom kampu, prijelaz iz mladenaštva u odraslu dob obilježen sramom, postaje trauma kojoj se vraća nakon mnogo godina, rekonstruirajući žensko iskustvo između krutih obrazaca i očajničke želje za oslobođenjem, gdje tijelo postaje predmet teksta, ali i prostor vlastite transformacije.
Ignac Ratković je student diplomskog studija komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.
Mihaela Kajić je studentica treće godine preddiplomskog studija kroatistike na Filozofskom fakultetu u Rijeci.
Jere Čović je student diplomskog studija kroatistike i komparativne književnosti.
Martina Marinković diplomirala je komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu. Književne kritike objavljuje na portalu Booksa.
