Tema

Tema

Još jedna izgubljena generacija

Dragan Babić

Predstavljamo srpsku proznu produkciju autorica i autora rođenih devedesetih godina. Većina ih se još nije imala priliku adekvatnije predstaviti ovdašnjoj publici, pa tekst čini dobrodošlu i korisnu mapu za navigaciju sve opsežnijom književnom proizvodnjom generacija koje dolaze

Tema

Digitalna furioznost i književnost

Katarina Luketić

Temeljna obilježja književnosti kakvu poznajemo – linearno čitanje, sporo uranjanje u književni svijet, pažnja prema riječima, onome izrečenome, ali i neizrečenome što se nazire u bjelinama teksta, postepena gradnja koherentnosti djela… – izravno su pod udarom digitalne furioznosti

Tema

Packa s Princetona

Ivo Alebić

U svom „demantiju“ Leving demonstrira afekt etičke povrijeđenosti koji potiskuje svaku raspravu; retoriku prijetnje zaklonjenu načelnim frazama; prizivanje povijesnih trauma kao alata diskreditacije sugovornika; proglašavanje jedne usporedbe „moralnim vandalizmom“ čime se moguća rasprava zamjenjuje anatemom. Sve to istodobno je komično i tragično: intelektualac koji u svojoj antologiji piše o slobodi od cenzure, ali reagira cenzorski; urednik antiratne antologije koji brani pravo na književno svjedočenje protiv nasilja, ali osporava legitimnost da se ista pitanja otvore u drugom kontekstu

Tema

Pravo na javno etičko odbijanje

Yuri Leving

Objavljujemo reagiranje Yurija Levinga, profesora na odsjeku za slavističke jezike i književnosti Sveučilišta Princeton na tekst Ive Alebića posvećen antologiji ruske antiratne poezije koju je Leving priredio

Tema

Želja

Robert Perišić

U kratkoj priči jednog od najboljih naših pisaca životinje preuzimaju ulogu negdje u budućnost, onkraj smrti izmještenih komunikacijskih mostova između djeda i unuka, vrste živih, delegiranih ali nepokornih madeleine kolačića

Tema

Umjetna inteligencija: stvarnost ili fikcija?

Boris Postnikov

Umjetna inteligencija nas možda nije oduševila pisanjem fikcije, ali zato je sama, ekonomski gledano, čista fikcija. Odnosno, ako želimo zvučati malo pametnije, počiva na onome što bi dobri stari Karl Marx – kojega se obično prisjetimo tek nakon što na nekoj dalekoj burzi prsne neki prenapuhani balon – nazvao „fiktivnim kapitalom“

Tema

Studeni dnevnik: Elfriede, moda & Xanax

Ana Fazekaš

„I stoje mi tako Lászli do uzglavlja, više snovolovke nego knjige. Otvorim-zatvorim, morat će pričekati jer studeno je vrijeme nagužvano i liježem izbezumljena; netom prije sna uguram samo paragraf knjige Deluxe: How Luxury Lost Its Luster.“ O čitanju i nečitanju u studenom mjesecu sajamske fizikalije i egzistencijalnih kriza za dnevnički ciklus piše Ana Fazekaš

Tema

Paralelni svjetovi

Nadežda Čačinovič

Nestaju nam paralelni svjetovi, a ostaje nam nepovezani, fragmentirani niz doživljaja bez pokušaja da ih savladamo „radom pojma“ ili stalnom provjerom rezultata. Procesi se naravno odvijaju dalje, samo što ih ne doživljavamo pa ne mislimo više o tome možemo li ih kontrolirati

Tema

Dok smo spavali, bombardirali smo Harkov

Ivo Alebić

Protiv rata i ratnih zločina u Ukrajini pisali su i ruski pjesnici. Čitanje ovih pjesama važno nam je iz više razloga. Prije svega, zato što svjedoči o ruskom društvu koje, baš poput našeg danas, prolazi militarizaciju i rađanje fašizma. Drugo, antiratna poezija otvara pitanje odgovornosti i krivnje ruske kulture u ratu u Ukrajini

Tema

Tehnologija filozofira, ljudi maštaju

Zoran Roško

Bojimo se da nas tehnologija oponaša, da će nas htjeti porobiti jer smo mi bića koja porobljavaju, no tehnologija je sličnija izvanzemaljcu, nema u njoj ništa ljudsko. Ona ne misli kao subjekt, nego kao ambijent. U odnosu na prirodnu tehnologiju, ljudska tehnologija je umjetna tehnologija. Ljudi su prvi oblik umjetne inteligencije.

Tema

Sonično stanje stvari – Anne Carson, John Cage i ekoakustičari

Ana Brnardić

Teorije i etide o tišini u glazbi dovest će glazbenike do potpune posvećenosti zvukovima iz okoline te do discipline zvane akustička ekologija, koja radi na tome da ugroženi zvukovi ne iščeznu. Poezija se, može se pouzdano reći, također bavi ugroženim zvukovima. Poezija je stoga trajni ekološki aktivizam, uvijek radi s onim što je na rubu iščeznuća

Tema

Književna kritika protiv algoritama

Boris Postnikov

Postoji jedan aspekt stručne književne kritike zbog kojeg se vrijedi boriti za njen opstanak i za njeno javno financiranje, jer joj današnje medijsko tržište, kao i široj novinarskoj profesiji, neupitno priprema karmine. Taj se aspekt ne tiče samog suda o vrijednosti pojedinog djela

12 3 4 NAPRIJED POSLJEDNJA

Kalendar

siječanj 2026
Raspisan natječaj za kratku priču „Biber“

27/12/2025 - 24/05/2026

Prenosimo poziv za sedmi regionalni natječaj za kratku priču Biber. Rok je 24. svibnja 2026. godine. Radove mogu slati autorice i autori koji pišu na albanskom, makedonskom, bosanskom, crnogorskom, hrvatskom i srpskom jeziku. Natječaj organizira Biber tim uz podršku Centra za nenasilnu akciju Sarajevo-Beograd.
NATJEČAJ ZA ZBORNIK „RUKOPISI 49”

6. siječnja - 10. veljače

Dom omladine Pančevo raspisuje 49. po redu natječaj za Zbornik poezije i kratke proze mladih s prostora bivše Jugoslavije „Rukopisi 49”.
Pravo sudjelovanja imaju svi autori u dobi od 15 do 30 godina koji pišu na jezicima bivše Jugoslavije. Natječaj je otvoren do 10. veljače 2026. godine.
Poziv na dostavu projektnih prijedloga „Čitanjem do uključivog društva“

11. siječnja - 31. siječnja

Ministarstvo kulture i medija objavilo je Poziv na dostavu projektnih prijedloga „Čitanjem do uključivog društva“ koji se provodi u okviru Programa Učinkoviti ljudski potencijali 2021. - 2027.
HND: natječaj za najbolje novinarske radove objavljene 2025. godine

11. siječnja - 31. siječnja

Hrvatsko novinarsko društvo (HND) raspisalo je natječaj za najbolje novinarske radove objavljene u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2025. godine