Portal za književnost i kritiku

Arhiv kao slika, slika kao arhiv

Predstavljamo: Zlatan Vehabović

Predstavljamo slikarske kolaže umjetnika Zlatana Vehabovića iz njegova ciklusa koji se referira na muzejsku baštinu i ovdašnju slikarsku tradiciju te se zanima temama kontinuiteta, umjetničkog pamćenja, nasljeđivanja i originalnosti
Zlatan Vehabović portret

U našoj rubici Multimedija predstavljamo radove slikara i vizualnog umjetnika Zlatana Vehabovića iz ciklusa koji se referira na bogatu kulturološku, muzejsku i arhivsku baštinu. Predstavljeni radovi su svojevrsna posveta velikanima hrvatske umjetnosti: Kosti Angeli Radovaniju, Vladimiru Kristlu, Vanji Radaušu, Mariji Ujević, Miroslavu Šuteju, Andriji Mauroviću i drugima te problematiziraju teme kontinuiteta, umjetničkog pamćenja i dijaloga s prošlošću, tj. načine na koji se iz postojećeg vizualnog mentalnog arhiva stvaraju nova umjetnička djela. Ciklus se u cjelini referira i na razne druge muzejske artefakte i zbirke, a može se pogledati na izložbi Atlas manjeg svijeta u Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti u Zagrebu do 12. ožujka 2023. godine.

Riječ je o slikarskim kolažima, svojevrsnim palimpsestima koji funkcioniraju “kao metafore interakcije bogatih slojeva nasljeđa sa današnjim kreativnim umom”. Stoga i popratni tekst o izložbi pod nazivom “Slika kao arhiv, arhiv kao kolaž” povjesničarka umjetnosti Sandra Križić Roban zaključuje upravo isticanjem jezika kolaža, njegovom višeslojnosti i višeznačnosti: “Kolaž je od postmodernizma nadalje izazov objektivnosti i singularne realnosti. Postao je interpretativno sredstvo koje na izvjestan način nadomješta jezik, a svojim kompleksnim odnosom prema umjetničkim medijima, bez da pritom preferira bilo koji od njih, omogućio je umjetnicima da kontekstualiziraju višestruku stvarnost, ali i da ukažu na procese memoriranja vizualnih podataka, pri čemu se postižu nove, slojevitije nijanse njezina razumijevanja. Promatran u tom kontekstu, Zlatan Vehabović odmiče se od mimezisa i postupaka kojima su se koristili drugi umjetnici koji su se referirali na snimljeni sadržaj. U svoj umjetnički govor uvodi značenje svih prethodnih faza i materijala, otvarajući prostor za dublju analizu ovog nadasve transcendentnog procesa.”

***

Zlatan Vehabović rođen je 31. ožujka 1982. godine u Banja Luci (Bosna i Hercegovina). U Zagrebu je završio Školu primijenjenih umjetnosti i dizajna. Školovanje nastavlja na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, gdje je 2006. godine diplomirao slikarstvo u klasi prof. Zlatka Kesera. Na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu upisuje poslijediplomski doktorski studij slikarstva, a od 2016. godine na istoj instituciji radi kao asistent na Slikarskom odsjeku.

Od 2006. godine do danas izlagao je na dvadesetak samostalnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu te sudjelovao u preko šezdeset grupnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu. Među važnije samostalne izložbe izdvaja se izložba Tamno bijela zemlja, u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu 2018. godine.  Za svoj rad primio je brojne nagrade i priznanja. Djela mu se nalaze u domaćim i stranim privatnim i javnim zbirkama (Europska Centralna Banka; Muzej suvemene umjetnosti Zagreb; Zbirka Filip Trade / Lauba – Kuća za ljude i umjetnost, Zagreb; Zbirka Hypo Grupe, Zagreb; Zbirka Erste banke, Zagreb; Muzej Essl, Klosterneuburg, Austrija;  Umjetnička zbirka Europskog parlamenta, Bruxelles, Belgija).

Projekti u kojima je sudjelovao uključuju rad u svojstvu ambasadora kulture Europske komisije s ciljem predstavljanja Hrvatske u inozemstvu tijekom procesa pridruženja Europskoj uniji te suradnju u dobrotvornoj kampanji 208 Protiv mina. Od 2004. do 2013. godine radio je kao voditelj likovnih radionica i edukativnih programa namijenjenih djeci u Centru za kulturu Trešnjevka, Zagreb. Godine 2006. bio je voditelj likovne radionice Street art za Kulturu promjene Studentskog centra, a 2007. godine i voditelj radionice za djecu Projekt kreativnost i tehnologija u Centru za kulturu Maksimir, Zagreb. U 2016. godini sudjelovao je u prestižnom rezidencijalnom programu The Arctic Circle. Autor je naslovnica više izdanja hrvatskih pisaca. Živi i radi u Zagrebu.

Više na autorskoj stranici.

Today

Književna nagrada „Mak Dizdar“ 2025

Prenosimo poziv Festivala kulture „Slovo Gorčina“ koji je raspisao natječaj za dodjelu književne nagrade „Mak Dizdar“ za najbolju prvu, neobjavljenu zbirku poezije mladih autora i autorica do 35 godina koji pišu na bosanskom, hrvatskom, srpskom ili crnogorskom jeziku – rukopisi se primaju do 8. lipnja 2025.

Natječaj za nagradu Fric: Bira se najbolja knjiga fikcijske proze

Nagrada Fric dodjeljuje se godišnje za knjigu fikcijske proze napisanu na hrvatskom, bosanskom, srpskom ili crnogorskom jeziku, premijerno objavljenu u Hrvatskoj u razdoblju od 1. srpnja 2024. do 30. lipnja 2025. U konkurenciju ulaze neprevedeni romani, zbirke pripovijedaka ili novela koji su pri Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici dobili UDK signaturu XXX-3. Ponovljena izdanja ili ona kojih je većinski dio već objavljen nisu prihvatljiva.

Izdvojeno

  • Tema
  • Izdvojeno
  • O(ko) književnosti
  • Izdvojeno
  • Kritika
  • Proza
  • Izdvojeno
  • Iz radionice
  • Izdvojeno
  • Kritika
  • Poezija
  • Izdvojeno

Programi

Najčitanije

  • Tema
  • Kritika
  • Glavne vijesti
  • Poezija
  • Kritika
  • Glavne vijesti
  • Poezija
  • Publicistika
Skip to content