U našoj rubici Multimedija predstavljamo radove slikara i vizualnog umjetnika Zlatana Vehabovića iz ciklusa koji se referira na bogatu kulturološku, muzejsku i arhivsku baštinu. Predstavljeni radovi su svojevrsna posveta velikanima hrvatske umjetnosti: Kosti Angeli Radovaniju, Vladimiru Kristlu, Vanji Radaušu, Mariji Ujević, Miroslavu Šuteju, Andriji Mauroviću i drugima te problematiziraju teme kontinuiteta, umjetničkog pamćenja i dijaloga s prošlošću, tj. načine na koji se iz postojećeg vizualnog mentalnog arhiva stvaraju nova umjetnička djela. Ciklus se u cjelini referira i na razne druge muzejske artefakte i zbirke, a može se pogledati na izložbi Atlas manjeg svijeta u Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti u Zagrebu do 12. ožujka 2023. godine.
Riječ je o slikarskim kolažima, svojevrsnim palimpsestima koji funkcioniraju “kao metafore interakcije bogatih slojeva nasljeđa sa današnjim kreativnim umom”. Stoga i popratni tekst o izložbi pod nazivom “Slika kao arhiv, arhiv kao kolaž” povjesničarka umjetnosti Sandra Križić Roban zaključuje upravo isticanjem jezika kolaža, njegovom višeslojnosti i višeznačnosti: “Kolaž je od postmodernizma nadalje izazov objektivnosti i singularne realnosti. Postao je interpretativno sredstvo koje na izvjestan način nadomješta jezik, a svojim kompleksnim odnosom prema umjetničkim medijima, bez da pritom preferira bilo koji od njih, omogućio je umjetnicima da kontekstualiziraju višestruku stvarnost, ali i da ukažu na procese memoriranja vizualnih podataka, pri čemu se postižu nove, slojevitije nijanse njezina razumijevanja. Promatran u tom kontekstu, Zlatan Vehabović odmiče se od mimezisa i postupaka kojima su se koristili drugi umjetnici koji su se referirali na snimljeni sadržaj. U svoj umjetnički govor uvodi značenje svih prethodnih faza i materijala, otvarajući prostor za dublju analizu ovog nadasve transcendentnog procesa.”
***
Zlatan Vehabović rođen je 31. ožujka 1982. godine u Banja Luci (Bosna i Hercegovina). U Zagrebu je završio Školu primijenjenih umjetnosti i dizajna. Školovanje nastavlja na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, gdje je 2006. godine diplomirao slikarstvo u klasi prof. Zlatka Kesera. Na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu upisuje poslijediplomski doktorski studij slikarstva, a od 2016. godine na istoj instituciji radi kao asistent na Slikarskom odsjeku.
Od 2006. godine do danas izlagao je na dvadesetak samostalnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu te sudjelovao u preko šezdeset grupnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu. Među važnije samostalne izložbe izdvaja se izložba Tamno bijela zemlja, u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu 2018. godine. Za svoj rad primio je brojne nagrade i priznanja. Djela mu se nalaze u domaćim i stranim privatnim i javnim zbirkama (Europska Centralna Banka; Muzej suvemene umjetnosti Zagreb; Zbirka Filip Trade / Lauba – Kuća za ljude i umjetnost, Zagreb; Zbirka Hypo Grupe, Zagreb; Zbirka Erste banke, Zagreb; Muzej Essl, Klosterneuburg, Austrija; Umjetnička zbirka Europskog parlamenta, Bruxelles, Belgija).
Projekti u kojima je sudjelovao uključuju rad u svojstvu ambasadora kulture Europske komisije s ciljem predstavljanja Hrvatske u inozemstvu tijekom procesa pridruženja Europskoj uniji te suradnju u dobrotvornoj kampanji 208 Protiv mina. Od 2004. do 2013. godine radio je kao voditelj likovnih radionica i edukativnih programa namijenjenih djeci u Centru za kulturu Trešnjevka, Zagreb. Godine 2006. bio je voditelj likovne radionice Street art za Kulturu promjene Studentskog centra, a 2007. godine i voditelj radionice za djecu Projekt kreativnost i tehnologija u Centru za kulturu Maksimir, Zagreb. U 2016. godini sudjelovao je u prestižnom rezidencijalnom programu The Arctic Circle. Autor je naslovnica više izdanja hrvatskih pisaca. Živi i radi u Zagrebu.
Više na autorskoj stranici.