ekoknjiževnost

Tema

Scheeleova zelena

Ana Fazekaš

Fantazmagorični tematsko-motivski kolaž fikcije i fakcije izrastao na istraživanju alkaloidnih otrova i povijesnih trovanja za ciklus tekstova posvećenih premreženom korijenju književnosti i prirode piše Ana Fazekaš

Tema

Od trave do (o)čaja

Kruno Lokotar

Zvali smo je trava, tako su nam stariji rekli da se zove, iako uopće nije bila trava, preciznije – nije bila samo trava. Ali tada o tome nitko nije mario, bilo je trave za sve. Danas bi nakon ovakve rečenice od iskustva ciničan mozak primijetio da smo bili ili krave, nekakva stoka ili da smo duvali ko stoka

Tema

Divljina nema riječi

Katarina Luketić

Može li se u „umjetnosti riječi“ na bilo koji način narušiti jezični kôd temeljen na antropocentričnoj ideji o ekskluzivnosti ljudskog roda i superiornosti bića-koja-imaju-svijest? Može li se napisati priču ili ispjevati pjesmu koja će nas, makar na tren, povezati s prirodom: gljivama, potkornjacima, dabrovima, vjetrom? Može li se riječima obnoviti sinergiju i probušiti membranu koja titra između našeg i njihovog svijeta?

Tema

Želja

Robert Perišić

U kratkoj priči jednog od najboljih naših pisaca životinje preuzimaju ulogu negdje u budućnost, onkraj smrti izmještenih komunikacijskih mostova između djeda i unuka, vrste živih, delegiranih ali nepokornih madeleine kolačića

O(ko) književnosti

Smrt kao preduvjet ekologije

Nataša Govedić

Autorica se, iščitavajući pjesme Aleksandra Hemona, pita što se događa kad civilizacijski stignemo do točke u kojoj ne uspijevamo zamisliti ni kraj svijeta, baš kao ni mogućnost da smrtnost kao dematerijalizacija i rematerijalizacija donosi bar neki humus obnove drugim organizmima? Što se događa kad je smrt u kockarnici kapitala toliko „derealizirana“ da se upravo najbogatijima, tom ekstraktu samoživosti korporativne agresije, čini da smrt više ne postoji, nije relevantna, nije čak ni opasna ili izgledna?

Tema

Sonično stanje stvari – Anne Carson, John Cage i ekoakustičari

Ana Brnardić

Teorije i etide o tišini u glazbi dovest će glazbenike do potpune posvećenosti zvukovima iz okoline te do discipline zvane akustička ekologija, koja radi na tome da ugroženi zvukovi ne iščeznu. Poezija se, može se pouzdano reći, također bavi ugroženim zvukovima. Poezija je stoga trajni ekološki aktivizam, uvijek radi s onim što je na rubu iščeznuća

O(ko) književnosti
Izdvojeno

Zvali su ga Propanuće Mora

Pablo Srdanović

Mit o morskom čoviku književnost pamti praktično oduvijek, a samo je na utopijskim obalima Trećića zaživjela harmonija čovjeka i čovika. Pablo Srdanović je ribarski progovorio baš o njoj, sredozemnoj medvjedici, iz perspektive ribara, iz teorije i prakse

O(ko) književnosti

Satir Tragopan

Sandra Antolić

Za ciklus tekstova posvećenih mekim spojnicama raznih lisnatih svjetova, Sandra Antolić u formi kratke priče piše malu filozofiju jedne osobite ptice, bilježi njezino tiho proročanstvo izrečeno jednog svibanjskog dana na auspuhu napuštenog Fiata…

O(ko) književnosti

Krava i ja

Ivo Alebić

Što ako su riječi, pomislio sam, zaista poput krava. Neke poslušno idu stazom kojom ih goniš, a druge ti pobjegnu za nečim što ni sam ne primjećuješ, za mirisom travčice ili pucketanjem grančice. Onda ih tražiš i dozivaš, pokušavajući da ih na silu strpaš u tor, a zapravo trebaš da sjedneš na panj i pustiš ih da same dođu

Tema

Plavi konj

Dora Šustić

Plavi konj na putu za Santiago, konji na pašnjacima Islanda, konji u istarskim selima podno Motovuna, konji „plavih jahača“ koje su nacisti proglasili degeneriranim, konji u galopu na prvim pokretnim trakama, konji imaginacije i oksimorona, konji koji bježe od nas i konji koji nose umjetnice i umjetnike – u tekstu spisateljice i scenaristice Dore Šustić iz serijala „Ekoknjiževnost“

Tema

K’o jedan borit će se svi i šumu spasiti

Goran Đurđević

Svjetski popularna crtana hrvatsko/jugoslavensko-kanadska serija „Mali leteći medvjedi“ promovirala je ideje ekosocijalizma, pa je red za kratak ekokritički uvod uz nadu da je ostavila tragove na onima kojima je bila upućena

O(ko) književnosti

Živo srebro

Neven Ušumović

Priča Nevena Ušumovića, napisana originalno za naš serijal o ekoknjiževnosti, na pozadini ekološke katastrofe jezera u pograničnom području odmotava problematiku obiteljskih odnosa – oca i dvojice braće od kojih je jedan ostao u oporbi spram lokalne zajednice, a drugi je napustio zauvijek. Pripovijedanje ‚unatrag’ kao temu otvara i onu protoka vremena i dinamike propadanja.

Kalendar

ožujak 2026
Raspisan natječaj za kratku priču „Biber“

27/12/2025 - 24/05/2026

Prenosimo poziv za sedmi regionalni natječaj za kratku priču Biber. Rok je 24. svibnja 2026. godine. Radove mogu slati autorice i autori koji pišu na albanskom, makedonskom, bosanskom, crnogorskom, hrvatskom i srpskom jeziku. Natječaj organizira Biber tim uz podršku Centra za nenasilnu akciju Sarajevo-Beograd.
Poziv autorima na Književnu rezidenciju Kamov 2026.: stvaranje u Rijeci za četiri rezidenta/ice (Rok: 15. 3. 2026.)

7. veljače - 15. ožujka

Gradska knjižnica Rijeka objavila je natječaj za četiri dvotjedne književne rezidencije „Kamov“, namijenjene autorima i autoricama – pjesnicima, prozaicima, dramskim piscima i spisateljicama te književnim kritičarima i kritičarkama. Rezidencije će se održati u Rijeci tijekom srpnja, rujna, listopada i studenoga 2026. godine. Rok za prijavu je 15. ožujka 2026. do ponoći.
Poziv na prijave – rezidencija u sklopu Solitude Exchange Network 2026.

17. veljače - 17. ožujka

Pogon – Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade upućuje poziv autorima i autoricama iz Hrvatske – umjetnicima i umjetnicama, kustosima i kustosicama, teoretičarima i teoretičarkama, dizajnerima i dizajnericama, arhitektima i arhitekticama te drugim kulturnim radnicama i radnicima – koji se kroz praktični, teorijski, istraživački, umjetnički ili interdisciplinarni rad na inovativan način bave suvremenim društvenim temama, da se prijave za tromjesečnu rezidenciju pri Akademie Schloss Solitude. Rok za prijavu je 17. ožujka.
Natječaj za nagradu „Mato Lovrak“ za najbolji dječji roman (Rok: 18. 3. 2026.)

19. veljače - 18. ožujka

Izvršni odbor Lovrakovih dana kulture objavio je poziv za književnu Nagradu „Mato Lovrak“, koja se dodjeljuje za najbolji dječji roman objavljen na hrvatskom jeziku tijekom 2025. godine, bilo u Republici Hrvatskoj ili inozemstvu. Priznanje će biti uručeno u sklopu 39. Lovrakovih dana kulture, 21. svibnja 2026. u Velikom Grđevcu.
Natječaj za potpore za prevođenje s talijanskog jezika

25. veljače - 31. ožujka

Objavljen je natječaj za potpore za prevođenje s talijanskog jezika, ali i za titlovanje i sinkroniziranje audio-vizualnih materijala koje raspisuje talijansko Ministarstvo vanjskih poslova i međunarodne suradnje