PROGRAM 2023 – LIT LINK FESTIVAL / KNJIŽEVNA KARIKA
(5.-8. listopada Rijeka – Labin – Zagreb)

ZAGREB: 5. listopada 2023. (četvrtak) 17h
Booksa, Martićeva 14d
Predstavljanje inozemnih gostiju, kratki razgovor s piscima: Jessi Jezewska Stevens (SAD), David Szalay (UK), Nell Zink (SAD).

RIJEKA: 6. listopada 2023. (petak) 18h
Ex libris, Ul. Riva Boduli 3
Čitaju autorice i autori: Nell Zink (SAD), Jessi Jezewska Stevens (SAD), Dora Šustić, Tea Tulić, David Szalay (UK), Jurica Pavičić, Želimir Periš. U programu još sudjeluju urednici_e i izdavači_ce engleskog govornog područja:  Denise Rose Hansen (Lolli Editions, London), Laurence Colchester (Bitter Lemon Press, London), Ellah Wakatama (Canongate Books, London/Manchester), Buzz Poole (Sandorf Passage, Portland, Maine), James Tookey (Peirene Press, London).

LABIN: 7. listopada 2023. (subota) 19h
Teatrino, Stari trg 1
Čitaju autorice i autori: Jessi Jezewska Stevens (SAD), Nell Zink (SAD), Nora Verde, Marija Andrijašević, Željka Horvat Čeč, Toni Juričić, David Szalay (UK). U programu još sudjeluju urednici_e i izdavači_ce engleskog govornog područja:  Denise Rose Hansen (Lolli Editions, London), Laurence Colchester (Bitter Lemon Press, London), Ellah Wakatama (Canongate Books, London/Manchester), Buzz Poole (Sandorf Passage, Portland, Maine), James Tookey (Peirene Press, London).

ZAGREB: 8. listopada 2023. (nedjelja) 18.30h
Močvara, Trnjanska struga 34
Čitaju autorice i autori: Nell Zink (SAD), Jessi Jezewska Stevens (SAD), David Szalay (UK), Magdalena Blažević, Olja Savičević Ivančević, Eva Simčić, Zoran Ferić, Sven Popović. U programu još sudjeluju urednici_e i izdavači_ce engleskog govornog područja:  Denise Rose Hansen (Lolli Editions, London), Laurence Colchester (Bitter Lemon Press, London), Ellah Wakatama (Canongate Books, London/Manchester), Buzz Poole (Sandorf Passage, Portland, Maine), James Tookey (Peirene Press, London).

BIOGRAFIJE

…GOSTUJUĆIH PISACA I SPISATELJICA:

Jessi Jezewska Stevens je autorica romana The Exhibition of Persephone Q / Izložba Perzefone Q i The Visitors / Posjetitelji. Njezina prva zbirka kratke fikcije, Ghost Pains / Fantomske boli, u pripremi je za objavu u ožujku 2024. Njezin rad na područjima fikcije, kritike i novinarstva pojavljuje se redovito u publikacijama Foreign Policy, The New York Times, The Nation, The Paris Review, The New Yorker online, Harper’s, The Dial, i drugdje. U 2021.-22. nagrađena je stipendijom njemačko-američke Fullbrightove komisije za projekt unutar kojeg proučava narative o klimatskim promjenama. Podučava pisanje fikcije na Sveučilištu Columbia u New Yorku.

David Szalay se smatra jednim od najboljih britanskih proznih pisaca srednje generacije, čiji je književni rad višekratno nagrađivan (Betty Trask Award, Geoffrey Faber Memorial Prize, Gordon Burn Prize…). Bio je finalist nagrade Man Booker 2016. godine za roman All That Man Is / Sve što muško jest. Rođen u Kanadi 1974., odrastao je u Londonu, a trenutno živi u Budimpešti i radi na novom romanu, čije će neobjavljene fragmente premijerno čitati na ovogodišnjem festivalskom izdanju Lit linka. Uranjajući u napetu melankoliju svakodnevnice i sve što vrije pod krutim štitom maskuliniteta, Szalay piše reduciranu poetsku prozu koja čitko i neobično široko – i generacijski i po mjestima radnje – zahvaća suvremeni život u Europi. Druga njegova istaknuta djela su London and the South-East i Turbulence.

U posljednjih devet godina, Nell Zink je objavila šest od američke i engleske kritike hvaljenih, a od publike čitanih romana, uključujući The Wallcreper i Doxology. Bavila se prevođenjem, eksperimentalnim (ne)izdavaštvom, novinarstvom i aktivizmom, a prošle je jeseni bila profesorica svjetske književnosti na Sveučilištu u Bernu. Njezina se najnovija knjiga, Avalon (Faber, 2022.) odvija u južnoj Kaliforniji u kojoj je Zink rođena 1964. godine. Cijenjena zbog guste, stilski sofisticirane, tematski provokativne i strukturalno inovativne proze, Zink je izazovna i urnebesna autorica, s neumornom znatiželjom i smislom za (auto)ironiju.

… MEĐUNARODNIH IZDAVAČIC_A I UREDNIK_CA:

Laurence Colchester je izdavačica i su-osnivačica Bitter Lemon Pressa, nezavisne kompanije sa sjedištem u Londonu, osnovane 2003. godine. Francuskinja je i živi u Londonu. Prije osnutka Bitter Lemon Pressa, Laurence je imala dugo i raznoliko iskustvo u međunarodnom poslovanju. Radila je kao ekonomistica u Citibanku, u Institutu Hudson i u Francuskoj ambasadi u Londonu. Jedanaest je godina bila izvršna direktorica Francuske trgovačke komore u Velikoj Britaniji. Laurence je studirala ekonomiju na Sveučilištu u Parizu i Columbiji, i međunarodno poslovanje na Sveučilištu Johns Hopkins. Među njezinim su interesima kazalište, glazba i šetnje u Cevennesu i Lake Districtu.

Denise Rose Hansen (r. 1989) studirala je kreativno pisanje i englesku književnost na Sveučilištu Westminster, i završila MA studij engleskog na Sveučilištu u Kopenhagenu. Njezino je istraživanje usmjereno prije svega na britansku fikciju nakon 1945., s osobitim interesom za odnose između pisaca i umjetničkog svijeta, nezavisno izdavaštvo i roman kao prostor kultiviranja estetskih iskustava u šezdesetima. Ima PhD iz engleskog koji je završila na UCL, na kojemu je njezin projekt „Minor Happenings: The 1960s British Art Novel“ / „Minorna događanja: 1960e i britanski umjetnički roman“ (proveden uz podršku LAHP) istraživao rad Ann Quin, Paddy Kitchen, Denisa Williamsa i Stefana Themersona, te preklapanja ovih pisaca s umjetničkim svijetom. Bila je suradnica za istraživanje u Centru za britansku umjetnost na Sveučilištu Yale 2019. godine, anglo-danska naučnica 2020-21, i gostujuća suradnica u Arhivu književnog prijevoda unutar Britanskog arhiva suvremenog pisanja, na Sveučilištu East Anglia 2022. godine. Izdavačica je u Lolli Editions, a kao autoricu ju zastupa RCW Literary Agency.

Buzz Poole je samostalni urednik, izdavač i pisac, te suosnivač neprofitne nezavisne izdavačke kuće Sandorf Passages, posvećene izdavanju autora i autorica Istočne Europe, s osobitim interesom za društvenopolitički relevantne knjige. Pisao je o knjigama, dizajnu, glazbi i kulturi za brojne medije, uključujući Print, The Village Voice, The Believer, Los Angeles Review of Books, San Francisco Chronicle i The Millions. Autor je zbirke kratkih priča I Like to Keep My Troubles on the Windy Side / Svoje brige rado držim na vjetrovitoj strani; New Statesman je njegovo istraživanje neočekivane ikonografije, Madonna of the Toast / Djevica od tosta, stavio na popis Best Underground Books 2007. Autor je i izdanja Workingman’s Dead, koje je objavio Bloomsbury Press 2016. godine.

James Tookey je su-izdavač u Peirene Pressu, i radi u knjigama od 2016. godine. Trenutno također vodi nagrade Orwell za političko pisanje i političku fikciju.

Ellah Wakatama Allfrey rođena je u Zimbabveu, završila studij u SAD-u i sada prebiva u Londonu. Glavna je urednica u Canongate Books Ltd., istraživačka suradnica na Sveučilištu u Manchesteru (u Centru za novo pisanje) i predsjednica nagrade Cain za afričku književnost. Allfrey je također povjerenica Royal Literary Fund-a te dio savjetodavnog odbora za književnost za Amnesty, kao i uredničkog savjetodavnog panela za Johannesburg Review of Books. Allfrey je uredila Africa39 (2014) i antologiju Safe House: Explorations in Creative Nonfiction / Sigurna kuća; istraživanja kreativne ne-fikcije (2016); također je suradnica u antologiji New Daughters of Africa / Nove kćeri Afrike (2019) te je napisala uvod za Woman of the Aeroplanes / Žena aviona Kojo Lainga. Primila je titulu Officer of the Most Excellent Order of the British Empire (OBE) za svoj rad u izdavačkoj industriji 2011., a 2016. je imenovana jednom od „100 najutjecajnijih Afrikanaca_nki“ u New African Magazine.

… DOMAĆIH PISACA I SPISATELJICA:

Marija Andrijašević (Split, 1984.) spisateljica je i pjesnikinja. Diplomirala je komparativnu književnost i etnologiju i kulturnu antropologiju u Zagrebu (2015). Za svoju prvu knjigu pjesama davide, svašta su mi radili dobila je Gorana za mlade pjesnike (2007.). Njezin prvi roman Zemlja bez sutona objavljen je 2021 te je nagrađen tportalovom nagradom za najbolji roman 2022. i regionalnom nagradom Štefica Cvek kao jedan od 9 najboljih romana objavljenih u protekloj godini. Svoju drugu knjigu pjesama Temeljenje kuće objavila je 2023. Članica je Versopolisa, europske plaforme za pjesnike. Živi između Splita i Zagreba i radi u Skribonautima, organizaciji za promicanje književnosti u zatvorima.

Magdalena Blažević rođena je 1982. godine u Bosni i Hercegovini. Prva knjiga, zbirka kratkih priča Svetkovina objavljena je 2020. godine u Hrvatskoj (Fraktura), Srbiji (Kontrast) i Makedoniji (Prozart). Nekoliko priča objavljeno je na engleskom jeziku, u antologiji: Take Six: Six Balkan Women Writers (Dedalus). Prvi roman, U kasno ljeto objavljen je 2022. godine u Hrvatskoj (Fraktura), Srbiji (Booka), BiH (Buybook)  i Kataloniji (Lagulla Daurada). Osvojio je nagradu Tportala za najbolji hrvatski roman iste godine, a obje knjige bile su u finalu nagrade Fric. Treća knjiga, roman Sezona berbe upravo je objavljen u Hrvatskoj (Fraktura).

Zoran Ferić (Zagreb, 1961.) zasigurno je među najnagrađivanijim živućim hrvatskim piscima. Naširoko čitani, od kritike cijenjeni, prevođeni na brojne jezike, Ferićevi romani i knjige kratkih priča (Mišolovka Walta Disneya, Anđeo u ofsajdu, Smrt djevojčice sa žigicama, Djeca Patrasa, Kalendar Maja, Putujuće kazalište, itd.) posebno jak odjek kod kritike i publike imaju na njemačkom govornom području. Ove je godine izašla filmska adaptacija njegove Smrti djevojčice sa žigicama u režiji Gorana Kulenovića.

Željka Horvat Čeč rođena je u Čakovcu, objavila je zbirku pjesama Moramo postati konkretni (Hrvatska i Srbija) koja je bila u Booksinom izboru pet najboljih knjiga objavljenih te godine te zbirku pjesama Strogo mirovanje. Uvrštena u antologiju mladih pjesnika regiona Meko tkivo, te u Le fantôme de la liberté – Fantom slobode. Članica je pjesničkog međunarodnog projekta Versopolis. Dobitnica je nagrade Ulaznica 2013. godine za poeziju, a pjesme su joj prevedene na engleski, njemački, francuski i švedski. Knjiga proze „4 brave“ prevedena je i na francuski jezik i objavljena u Kanadi i Francuskoj. Bivša nogometašica, žena, majka, navija za Arsenal, Rijeku i Greenbay Packerse.

Toni Juričić je rođen 19.9.1990. Dolazi iz Labina. Nakon uspješno izvršene anatomije groteske u (post-)jugoslavenskoj kinematografiji, završava doktorski studij na Durham Universityju kao stipendist Wolfson Postgraduate Scholarship in the Humanities. Piše. Režira. Scenarist je dokumentarnih filmova Labinska republika i Zemlja ognja u produkciji Levela 52 za HRT. S Biancom Dagostin režirao je kratkometražni dokumentarni film Izvorni sjaj (čiji scenarij i potpisuje). Uz dokumentarne filmove, radio je i na glazbenim spotovima za NLV, Barbari, BluVinil i mnoge druge. Kratkom pričom Con Calma ulazi u uži izbor nagrade Sedmica i Kritična masa. Roman prvijenac, Nokturni u d-molu, objavljuje ove godine u sklopu nakladničke kuće Fraktura.

Antonela Marušić (Nora Verde) rođena je 1974. godine u Dubrovniku. Završila je studij hrvatskog jezika i književnosti. Pod literarnim imenom Nora Verde autorica je proznih knjiga Posudi mi smajl, O ljubavi, batinama i revoluciji, te romana Do isteka zaliha i Moja dota. Proza i poezija objavljivana joj je u brojnim zbornicima i antologijama i prevođena na slovenski, engleski, njemački, makedonski i albanski jezik. Jedna je od pokretačica najznačajnijeg hrvatskog feminističkog portala Vox Feminae. Surađuje s nizom hrvatskih i regionalnih medija i portala koji se bave nezavisnom kulturom, medijima, književnošću, glazbom, aktivizmom i ljudskim pravima gdje objavljuje intervjue, eseje i različite članke iz tema aktivizma, kulture i umjetnosti. Članica je Hrvatskog društva pisaca i Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika. Trenutno je zaposlena kao novinarka i urednica na digitalnom tv kanalu Vida.

Jurica Pavičić, romanopisac, scenarist i novinar, rođen 1965. u Splitu gdje i sada živi. Autor devet romana, više zbirki pripovijedaka i knjiga eseja. Kao romanopisac debitirao 1997. socijalnim trilerom Ovce od gipsa koji je tematizirao problem ratnih zločina. Za kriminalistički roman Crvena voda (2017) dobio je 2021. nagrade Le Points za najbolji europski krimić, te nagrade Grand Prix de la litterature criminelle za najbolji svjetski krimić preveden te godine na francuski. Romani i zbirke priča prevedene su mu na francuski, njemački, talijanski, slovenski, makedonski, slovački, ukrajinski i latvijski. Prema naslovnoj pripovijetci zbirke Patrola na cesti snimljena je 2016. i nagrađivana TV serija.

Želimir Periš rođen je 1975. u Zadru gdje i živi. Piše knjige, programira, kreira video i društvene igre, te vodi radionice pisanja. Objavio je više romana, zbirki priča i poezije, od kojih su zapaženije posljednje dvije: Mladenka kostonoga (2020), ep hibridnog žanra i eksperimentalne strukture, kritika i publika je unisono proglasila najambicioznijim i najboljim romanom 2020. Knjiga je dobila nagrade Kočičevo pero i T-portalovu nagradu za najbolji roman, te u 2024. izlazi u Francuskoj. Zbirka priča Gracija od čempresa (2023.) dobila je nagradu Lapis Histriae za najbolju priču, te nagradu Štefica Cvek za pobunjeno i feminističko pisanje.

Sven Popović rođen je 1989. u Zagrebu, tadašnjoj Jugoslaviji. Diplomirao komparativnu književnost te Engleski jezik i književnost i amerikanistiku na zagrebačkom Filozofskom fakultetu. Piše glazbene i književne kritike za zato specijalizirane časopise i portale. Književni prvijenac Nebo u kaljuži (Meandarmedia) objavljuje 2015. Roman, Uvjerljivo drugi (Fraktura) izlazi objavljuje 2018. Jedan je od osnivača programa TKO ČITA?, namijenjenog mladim autorima. Također je jedan od urednika zbornika TKO ČITA? za sezone 2015./16 i 2016./17. Uvršten je u Best European Fiction 2017 (Dalkey Archive Press) i radovi su mu prevedeni na engleski, njemački, poljski, katalonski, makedonski i rumunjski. Osim pisanjem, bavi se i prevođenjem.

Olja Savičević Ivančević rođena je 16.09.1974. u Splitu. Spisateljica i pjesnikinja, uvrštena je u mnoge domaće i međunarodne antologije poezije i proze. Završila je studij hrvatskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zadru gdje je studirala i na Poslijediplomskom studiju iz književnosti. Književnim radom profesionalno se bavi zadnjih petnaest godina, a osim proze i poezije, piše književne kolumne, dramske tekstove za djecu i mlade te vodi radionice kreativnog pisanja. Knjige su joj prevedene na jedanaest svjetskih jezika, objavljene u trinaest zemalja u Europi te u SAD-u. Pojedinačne pjesme i priče prevedene su i objavljene na tridesetak jezika. Za rukopis Nasmijati psa nagrađena je Prozakom, dobitnica je prve nagrade Ranko Marinković Večernjeg lista za kratku priču te nagrade Kiklop za zbirku poezije Kućna pravila.

Eva Simčić rođena je 1990. u Rijeci. Na Filozofskom fakultetu u Rijeci završila je diplomski studij hrvatskog jezika i književnosti i filozofije. U 2022. godini dobila je Potporu za književno stvaralaštvo grada Rijeke te nagradu Sedmica & Kritična masa za tekst „Maksimalizam“. Roman Četiri lakta unutra (VBZ, 2023) njezin je prvi roman. Trenutno živi i radi u Rijeci.

Dora Šustić (1991., Rijeka) diplomirala je političke znanosti na Sveučilištu u Ljubljani i magistrirala scenaristiku na FAMU-u u Pragu. Piše za film i televiziju i trenutno razvija svoj debitantski dugometražni film. Objavila je eseje, pjesme i kratke priče u regionalnim i međunarodnim književnim časopisima na hrvatskom, slovenskom, engleskom i turskom jeziku (Bosporus Review of Books, Hourglass Literary Magazine, GUTS Magazine, Večernji list, Kritična masa…). U izdanju Gradske knjižnice Rijeka 2022. izašao joj je roman prvijenac Psi (drugo izdanje Fraktura.) Živi u Zagrebu.

Tea Tulić je rođena u Rijeci 1978. Prozu je objavljivala u raznim domaćim i inozemnim književnim časopisima. Godine 2011. osvojila je nagradu Prozak za najbolji rukopis autora do 35 godina, za proznu knjigu Kosa Posvuda koju je Ministarstvo kulture RH također nagradilo kao jedno od najboljih romanesknih ostvarenja iste godine. Ova knjiga je također objavljena u Srbiji, Italiji, Makedoniji i Velikoj Britaniji. Engleski prijevod te knjige našao se u polufinalima za European Bank for Reconstruction and Development  literature prize 2018. i Warwick prize for woman in translation 2018. Prozni tekstovi su joj također prevođeni i objavljivani na francuskom, rumunjskom i njemačkom jeziku. U suradnji s Enverom Krivcem i glazbenim kolektivom Japanski Premijeri, objavila je spoken word album Albumče 2014. godine. Godine 2017. objavila je knjigu poetske proze Maksimum jata koja se našla u širem izboru za nagradu tportala, a 2023. svoju treću knjigu, roman Strvinari starog svijeta. Jedna je od predavačica u Centru za kreativno pisanje.