Fališ 2025
04/09/2025 - 07/09/2025
RAT I MI(R): između nasljeđa antifašizma i trijumfa (etno)nacionalističke volje
U jeku trijumfalnih zaključaka o uspješnoj sociopolitičkoj preobrazbi čovječanstva – kada su nas statistike uvjeravale da nikada nismo živjeli mirnije ni prosperitetnije – dogodio se, gotovo preko noći, salto mortale. Od rusko-ukrajinskog rata, preko “politike novog kursa” Sjedinjenih Američkih Država i strateškog pregrupiranja u EU, te na Dalekom Istoku, pa do destabilizacije Bliskog istoka, Južne Azije i Afrike – svijet se sve dublje prepušta logici sile, teritorija i identiteta.
Nova epoha, epoha obnovljenih (etno)nacionalističkih ambicija, osvajačkih i revanšističkih projekata, nije došla iznenada. Njezini su jasni temelji udareni još devedesetih, na Balkanu, gdje je međunarodna zajednica, nauštrb pravde i naslijeđa antifašizma, prigrlila brutalan i ciničan model realpolitike: zločin se isplati, ako njime može biti zajamčena stabilnost neoliberalnog poretka.
Trideset godina kasnije, živimo posljedice te odluke. Rat nije nestao, samo je promijenio retoriku. Agresija se naziva „očuvanjem slobode“, invazija „preventivnim djelovanjem“, okupacija „dugoročnim planom stabilizacije“ i tome slično.
U takvom vremenu, FALIŠ se vraća temeljnim pitanjima suvremenog društva koja vape za odgovorom: Što ostaje od antifašizma kada se vrijednost ljudskog života mjeri pragmatičnim interesima u profašističkom ključu? Što ostaje od solidarnosti s drugima i drugačijima, kada ona prkosi logici postojećeg (etno)nacionalističkog poretka? Odnosno – što uopće ostaje od nas, kao pojedinaca, zajednica, društava – kad više nismo u stanju razlikovati pobjedu od zločina, oslobođenje od dominacije, pravdu od osvetoljubivosti?
U tom duhu, od 3. do 7. rujna, na vašoj i našoj Maloj loži, poslušajte goste FALIŠ-a kako ova pitanja promišljaju izvan vladajućih matrica, i to u vremenu kada se svaka alternativa istima sve rigidnije suzbija.
Diskusije, predavanja, filmovi i druženje – FALIŠ!
13. Festival alternative i ljevice u Šibeniku
SRIJEDA, 03.09.
20:00 Otvaranje festivala, tvrđava Barone
20:10 Predstavljanje knjige: “Srebrenica, 30 godina poslije”, Dragan Popović, Milivoj Bešlin, moderator: Dinko Gruhonjić
Knjiga ’Gubljenje ljudskosti – Srebrenica kao istorijska činjenica’ povjesničara Dragana Popovića je prva historiografska studija objavljenja u Srbiji, koja potvrđuje činjenicu o genocidu u Srebrenici u srpnju 1995. Studija obrađuje sam tok zločina, uključujući njegovo planiranje, izvršenje i prikrivanje, ali i periode prije i nakon srpnja 1995., kako bi se dobila kompletna slika o ovom važnom i traumatičnom događaju iz jugoslovenskih ratova. Među temama kojima se djelo bavi su i odnosi Srbije i svijeta prema zločinu u Srebrenici, utjecaj Srebrenice na međunarodno pravo, međunarodne odnose i razvoj znanosti, kao i narativi poricanja zločina. Knjiga je pisana na osnovu bogate arhivske građe Haškog tribunala, domaćih sudova i organizacija za ljudska prava, kao i već postojeće literature, a objavili su je Pro Peace Beograd i Udruženje za Modernu historiju Sarajevo, uz tridesetu godišnjicu genocida u Srebrenici – za nezaborav.
21:00 Film: „Glasnije od oružja“, Zlatko Gall, Emir Imamović Pirke
U suradnji s Javnom ustanovom Tvrđava kulture Šibenik, na tvrđavi Barone će se prilikom otvorenja festivala prikazati dokumentarac Miroslava Sikavice o ulozi domoljubne glazbe u političkim promjenama 1990-ih i Domovinskom ratu.
Krajem 80-ih i početkom 90-ih domoljubna glazba igrala je veoma važnu političku ulogu u zemljama bivše Jugoslavije. Tenkovi, bombe i automatske puške bili su oružja u Domovinskom ratu. Ipak, najglasnije su bile pjesme. Jedni su u njima opisivali košmar u kojem su se našli, a drugi su potvrđivali svoju političku lojalnost. Nacionalna radiotelevizija intenzivno ih je naručivala, financirala i emitirala. Trideset godina nakon završetka rata, njegov soundtrack još uvijek izaziva pozornost i budi emocije. Prema riječima redatelja, “popularna glazba generalno najbrže odgovara na socijalne i političke promjene. To se pokazalo i 1990-ih, kad se od svih, pa tako i od glazbe, tražilo da jasno zauzmu i drže političku stranu. Masovna produkcija domoljubnih pjesama tijekom Domovinskog rata pokazuje da je mlada hrvatska država pjesmu obilato koristila ne samo kao učinkovito sredstvo homogenizacije nacije nego i kao efikasan oblik političke borbe, legitimacije državotvornih nastojanja i traženja pomoći međunarodne zajednice.”
Dokumentarni film o preplitanju glazbe, politike i rata nastajao je tijekom šest godina, za potrebe nastanka filma pregledano je stotine sati privatnog i javnog arhivskog videomaterijala, dok je u finalnu verziju uvršteno čak 60 pjesama. Tijekom istraživanja i nastanka filma ekipa je razgovarala s brojnim autorima domoljubnih pjesama i njihovim izvođačima, raznim svjedocima i akterima vremena, televizijskim urednicima i novinarima, producentima, glazbenim kritičarima, povjesničarima te muzikolozima.
U filmu sudjeluju Zrinko Tutić, Josipa Lisac, Vera Svoboda, Josip Ivanković, Mladen Kvesić, Davor Gobac, Boytronic, Sandra Kulier, Mario Pešo, Borut Šeparović, Miroslav Lilić, Ante Perković i brojni drugi.