Portal za književnost i kritiku

Tag: srećko jurišić

  • Kritika
  • Proza
„Maršal“ je agilno štivo prvenstveno zbog strukture. Radi se o „federativnom“ romanu sačinjenom od, nazovimo ih tako, SAP-ova, odnosno o socijalističkih autonomnih povjestica okupljenih oko Tita i Splita. Markovina inteligentno bira čvorne slike kroz koje „dokumentarnom prozom“ pripovijeda Split kroz Tita, Vicka Krstulovića, Tuđmana i druge, kao i kroz značajne arhitektonske punktove
  • Kritika
  • Proza
„Gajandra“ se može okarakterizirati kao persiflaža povijesti hrvatske književnosti, ali iz moje perspektive to je prvenstveno roman o mogućnostima jezika. Jezik je tu trajno zajedničko polje svih koji su u njemu stvarali i stvaraju; u njega je upisana dozvola da ga čitamo i pišemo ne samo po pravilima službene povijesti ili neke interpretacijske struke, nego i kao da je u pitanju ogromna zajednička kuća koja se može pregrađivati, nadograđivati i obnavljati onoliko raznovrsno koliko dobro poznajemo njezinu sintaktičku i stilističku arhitekturu
  • Kritika
  • Proza
Tomić je tipičan hrvatski pisac novinar istrenirane riječi koji se ne muči pisati unutar suvremene transmedijalnosti. Sukladno potrebi on može biti iznimno okrutan i bešćutan, iako nikad u većem stupnju od zbilje koju komentira. Ovdje je njegova blagost odabir, tvrdi Srećko Jurišić za novi roman „Nada“, koji stvarno pruža nadu
  • Kritika
  • Proza
Nakon četiri knjige i jednog kalendara (Andrijašević potpisuje dvanaest pjesama Ginko Biblioba kalendara za 2025. godinu) svima je već jasno da je Andrijašević spisateljica koja može napisati sve i pisati o svemu
  • Tema
U nastavku razgovornih refleksija o suvremenoj talijanskoj književnosti, Lora Tomaš o queer književnosti, imigrantskim glasovima, memoarskoj prozi, poeziji i fenomenu zvanom Elena Ferrante, razgovara s prevoditeljicama i stručnjacima Sarom Latorre, Snježanom Husić, Anom Badurinom, Carlom Londerom, Srećkom Jurišićem i Elisom Coppeti.
  • Tema
Kroz dinamični konverzacijski mozaik s prevoditeljima i stručnjakinjama, Lora Tomaš piše o tendencijama talijanske književnosti, njezinim prijevodnim odjecima u nas i drugdje, kao i čitateljskim praksama naših mediteranskih susjeda. Sugovornici i sugovornice prvog dijela s fokusom na talijansku krimi tradiciju, dijalektalne specifičnosti i Mediteranu kao (anti)junaku, talijanisti su i prevoditelji Miroslav Lulek, Dean Trdak, Snježana Husić, Srećko Jurišić i ravnatelj Talijanskog instituta Gian Luca Borghese
  • Kritika
  • Proza
Završni roman tetralogije daje cjelokupnu sliku Zagreba kao orijentir u sjećanju na grad koji iščezava, grad koji se gubi u nestalnosti, u provizornosti i koji treba zadržati barem dok traje roman
  • Razgovor
Zanimljivo je što se pitanje o razlozima odabira forme, stila, narativnih tehnika i struktura pojavljuje najviše kada imamo tekst koji, barem na prvi pogled, izgleda kaotično: lišen interpunkcije, napisan u jednoj rečenici ili grafički oblikovan u stilu konkretne poezije ili arhivističke dekonstrukcije Susan Howe. No meni su takvi tekstovi jasniji, čitljiviji i estetski opravdaniji od “normalne” literature s točkom i zarezom, poglavljima, rečenicama, redom, kaže A. S. Kukavica koji je upravo objavio novi roman “Imperijalni šestar Jeffreyja Dahmera”
  • Kritika
  • Proza
„Gracija od čempresa“ je prije svega u žanru antologije majstorski uradak. Tekstovi nastali u rasponu od dva desetljeća ovdje spontano pripadaju jedan uz drugoga i nižu se sve do šeste priče koja je po mnogočemu metaforički ključ zbirke i izvedbene dimenzije književnosti guslara Periša
  • Razgovor
O tehnici stvaranja krimi zapleta, fascinaciji dijalektikom otoka, Zlarinu kao vlastitom Combrayu, snažnim ženskim likovima, Dalmaciji, Splitu, eksploziji kreativnosti dalmatinskih pisaca i spisateljica te još koječemu, čitajte u drugom dijelu intervjua s piscem Juricom Pavičićem
  • Razgovor
Novi krimić “Mater Dolorosa” Jurice Pavičića povod je za opsežan razgovor s autorom u kojem se on dotiče brojnih tema: od pisanja žanrovske proze i tehnika vlastitog spisateljskog zanata do kulturologije Mediterana i važnosti prostora u vlastitim romanima. Razgovor donosimo u dva dijela.
  • Kritika
  • Proza
Pomnim čitanjem romana “Zemlja bez sutona” pred vama će se otvoriti čudesan vrt, bio-barokni bildungsroman od Cetinske krajine i fikcijskog Vrja, preko urbanih predgrađa Splita
1
Danas

Natječaj za nagradu Fric: Bira se najbolja knjiga fikcijske proze

Nagrada Fric dodjeljuje se godišnje za knjigu fikcijske proze napisanu na hrvatskom, bosanskom, srpskom ili crnogorskom jeziku, premijerno objavljenu u Hrvatskoj u razdoblju od 1. srpnja 2024. do 30. lipnja 2025. U konkurenciju ulaze neprevedeni romani, zbirke pripovijedaka ili novela koji su pri Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici dobili UDK signaturu XXX-3. Ponovljena izdanja ili ona kojih je većinski dio već objavljen nisu prihvatljiva.

Javni poziv za dodjelu stimulacija autorima za najbolja ostvarenja na području književnog stvaralaštva i književnog prevodilaštva u 2023. i 2024. godini (Rok: 20. lipnja 2025.)

Ministarstvo kulture i medija objavilo je Javni poziv za dodjelu stimulacija autorima za najbolja ostvarenja na području književnog stvaralaštva i književnog prevodilaštva u 2023. i 2024. godini (Rok: 20. lipnja 2025.).
Na ovaj se natječaj prijavljujete sami, kao autori/ce i/ili prevoditelji/ce.

Booksa u parku 2025.

Od 3. do 21. lipnja, već desetu godinu zaredom, održava se Booksin festival u parku: događanje koje okuplja sve generacije kroz književnost, glazbu, film, radionice i razgovore. Program je besplatan i otvoren za sve, bez karata i rezervacija.

Izdvojeno

  • O(ko) književnosti
  • Izdvojeno
  • Kritika
  • Proza
  • Izdvojeno
  • Kritika
  • Proza
  • Izdvojeno
  • Kritika
  • Publicistika
  • Izdvojeno

Programi

Najčitanije

  • Glavne vijesti
  • Tema
  • Kritika
  • Proza
  • O(ko) književnosti
Skip to content