Portal za književnost i kritiku

ruska književnost

  • Kritika
  • Proza
  • Glavne vijesti
Roman “Život gospodina de Molièrea” Mihaila Bulgakova u prijevodu Ivane Peruško dolazi do nas u znakovito vrijeme jačanja državnih centara i političko-umjetničkih previranja i propitivanja. Riječ je o romansiranoj biografiji, ali i romanu koji se dotiče tema stvaranja, cenzure, licemjerstva, odnosa pojedinca prema vlasti te kazališne i umjetničke slobode
  • Kritika
  • Proza
Sofiju Tolstoj u “Čija je krivica?” upoznajemo kao spisateljicu, a ne suprugu; kao autoricu, a ne domaćicu-suputnicu slavnoga pisca. Njezina je pripovijetka nastala kao odgovor na muževljevu novelu “Kreutzerova sonata”, koja problematizira suprugovu ljubomoru koja završava ubojstvom supruge – femicidom. I dok je on iznio priču o ljubomornom mužu koji ubija suprugu, ona je ponudila drugu stranu, žensku točku gledanja na nategnute bračne odnose, šutnju, nerazumijevanje i ljubomorne ispade
  • Kritika
  • Proza
Autofikcijski roman „Rana“ ruske spisateljice Oksane Vasjakin otvara teme smrti, sjećanja, bolesti, lezbijske ljubavi, odnosa majke i kćeri, generacijskih sukoba, ženske tjelesnosti i dr. Riječ je o „pismu nekonvencionalnom po formi i prijestupnom po sadržaju“, u kojem se dojmljivo isprepleću linije stvarnog putovanja s juga na istok Rusije s linijama sjećanja i razmišljanja o vlastitom životu
  • Tema
Protiv rata i ratnih zločina u Ukrajini pisali su i ruski pjesnici. Čitanje ovih pjesama važno nam je iz više razloga. Prije svega, zato što svjedoči o ruskom društvu koje, baš poput našeg danas, prolazi militarizaciju i rađanje fašizma. Drugo, antiratna poezija otvara pitanje odgovornosti i krivnje ruske kulture u ratu u Ukrajini
  • Kritika
  • Proza
Roman nudi manji užitak čitanja i slabiji je poticaj složenijem promišljanju sovjetske prošlosti a više svjedočanstvo o čudovišnim razinama isprepletenosti književnosti i politike i odraz angažmana pisca u političkim i društvenim borbama njegova vremena. Ipak, s vremena na vrijeme čitatelj će biti nagrađen jer će pod površinom utopijskih hvalospjeva naići na nježnu empatiju
  • Tema
Na ono temeljno etičko pitanje 20. stoljeća, proizašlo iz traume holokausta – „nisu znali ili nisu željeli znati?“ – odgovor u 21. stoljeću glasi: znali su i nisu željeli znati.
  • Kritika
  • Proza
Marina Cvjetajeva je u ovom romanu, kao i u stvarnom životu, supruga bjelogardijca, a onda NKVD-ovca Sergeja Efrona, majka troje djece, pjesnikinja, prevoditeljica, ljubavnica, čija je „krv previše vrela“, koja je „voljela i prezirala jednakom žestinom“, u kojoj „ključa previše strasti“
  • Kritika
  • Proza
Ulickin scenarij „Kuga“ ne može se mjeriti s velikim svjetskim književnim dostignućima na temu velikih epidemija, ali to je napeta priča s dokumentarističkim elementima o sovjetskoj i medicinskoj kugi, o bolesti društva i bolesti tijela koje se međusobno mogu povezivati, nadopunjavati ili negirati
  • Kritika
  • Publicistika
Pogled u sovjetsku prošlost usmjeren je kroz naočale individualnog i kolektivnog pamćenja. Autoricu zanimaju književna djela kojima je pisanje ili pak prikupljanje rukopisa sredstvo prisjećanja. Nije riječ samo o gorkoj prošlosti, traumi ili revitalizaciji monumenata iz SSSR-a, o nostalgiji, pozicioniranju prošlosti kao veće vrijednosti od sadašnjeg trenutka, vraćanju modusu imperijalnog, nego o literarizaciji prošlosti
  • O(ko) književnosti
O 74. rođendanu Dubravke Ugrešić, koji spisateljica nažalost nije dočekala, donosimo esej o nasilju u ruskoj kulturi koji, slijedeći slučaj notornog ali cijenjenog pisca Zahara Prilepina, supostavlja dva posve oprečna pogleda na ulogu književnosti u društvu, funkciju pisca, ali i književnost kao takvu

Događaji

Danas
  • Festival svjetske književnosti, Zagreb, 5. – 9. 9. 2026.

    Knjižara Fraktura; HNK2; Galerija Šira

    Od 5. do 9. rujna, po četrnaesti put, održava se jedan od najvažnijih književnih festivala u Hrvatskoj i regiji. Prepoznatljiv po iznimnim domaćim i inozemnim gostima te posebnoj atmosferi susreta, Festival publici donosi niz književnih zvijezda iz Europe i svijeta. Na Festivalu sudjeluje više od stotinu gostiju – pisaca, prevoditelja, moderatora i urednika – iz Europe, s Bliskog i Dalekog istoka te iz Sjeverne i Južne Amerike

  • 19. VRISAK

    Ovogodišnje izdanje donosi više od 50 događanja i susrete s brojnim domaćim, regionalnim i inozemnim autorima, uz književne razgovore, predstavljanja novih knjiga, programe za djecu i mlade, radionice, izložbe, glazbu i druge sadržaje koji povezuju književnost s različitim područjima kulture

Izdvojeno

Tema
Tema
Tema

Programi

Najčitanije

Kritika Proza
Tema
Skip to content