o(ko) književnosti

O(ko) književnosti

Ostati barbar

Louisa Yousfi

Donosimo početni ulomak iz knjige “Ostati barbar” Louise Yousfi koja će se uskoro pojaviti u knjižarama. Izdvajamo jednu reakciju na knjigu: “Recimo to odmah: ‘Ostati barbar’ Louise Yousfi važno je djelo. Književni esej, politički manifest dekoloniziranih, moćan zapis suočen sa svijetom koji se urušava, promišljanje o integraciji i asimilaciji, ‘Ostati barbar’ istražuje ono nesvodivo u riječi koju bi Zapad želio ušutkati. Od Mohammeda Diba do PNL-a, preko književnosti i rapa, Louisa Yousfi pozicionira barbarstvo kao pozitivnu estetsku i političku snagu nasuprot makronističkoj, lepenističkoj i zemmourističkoj retorici o ‘podivljavanju’ društva. Za one koji pišu nazire se novi put: on je ovdje.” (Johan Faerber, Diacritik.com)

O(ko) književnosti

Priručnik za feministička gunđala

Sara Ahmed

„Feminističko gunđalo iznova prisvaja ružan stereotip i daje mu glas. Svojim maksimama, jednadžbama, istinama i obvezama, ovaj briljantni priručnik za opstanak prepričava feminizam uz primjere iz panteona gunđala od queer, crnih, preko neprilagođenih, sve do onih koja kolutaju očima, ljute se i smiju. Sara Ahmed pripovijeda feminističke priče koje poznajemo u našim tijelima i susrećemo u svakodnevnom životu. Njezin rad doslovno mijenja način na koji nastanjujemo naše svjetove“, rekla je Lucija Delap za knjigu Sare Ahmed koja uskoro izlazi u nakladi AGM-a u prijevodu Mirte Jurilj

O(ko) književnosti

Ekokritika: Počeci

Greg Garrard

Ekokritika istražuje kako u mnogim područjima kulturne proizvodnje poimamo i prikazujemo odnos ljudi i okoliša, sve od romantičarske poezije i dokumentarnih filmova o divljini do romana i holivudskih uspješnica. Korjenito razrađeno radi odražavanja širine i raznolikosti ekološke književnosti i kritike u dvadeset i prvom stoljeću, ovo izdanje iscrpno obrađuje klimatske promjene i pitanje klimatske pravednosti. Ususret domaćem nam izdanju “Ekokritike” u nakladi AGM donosimo ulomak u prijevodu Hane Samaržije

O(ko) književnosti

Gljiva na kraju svijeta: međuvrstno prevođenje

Jelena Kupsjak

Ova knjiga luta, primjećuje, promišlja koncepte i pristupa im na način koji nadilazi i kritizira distinkciju između prirodnih i društvenih znanosti i humanistike te suvereno kroči kroz antropologiju, političku ekonomiju, ekologiju, biologiju, šumarstvo, povijest znanosti, feminističku teoriju ili filozofiju. Upravo je ta „zakrpna“ narav teksta, njegova namjerna polifonija, jedan od najvećih izazova prijevoda, piše prevoditeljica Jelena Kupsjak u predgovoru knjizi “Gljiva na kraju svijeta”, novom AGM-ovu izdanju u biblioteci XXI

O(ko) književnosti

Turobna tvornica

Anda Bukvić Pažin

Kad bih morala odabrati samo jedan razlog zašto nam je “Niz nesretnih događaja” Lemonyja Snicketa bio i ostao važan, to bi bio njegov radikalan pristup književnosti za djecu i mlade – piše Anda Bukvić Pažin čiji prijevod knjige „Turobna tvornica“ uskoro izlazi u izdanju Bodonija

O(ko) književnosti

Smrt kao preduvjet ekologije

Nataša Govedić

Autorica se, iščitavajući pjesme Aleksandra Hemona, pita što se događa kad civilizacijski stignemo do točke u kojoj ne uspijevamo zamisliti ni kraj svijeta, baš kao ni mogućnost da smrtnost kao dematerijalizacija i rematerijalizacija donosi bar neki humus obnove drugim organizmima? Što se događa kad je smrt u kockarnici kapitala toliko „derealizirana“ da se upravo najbogatijima, tom ekstraktu samoživosti korporativne agresije, čini da smrt više ne postoji, nije relevantna, nije čak ni opasna ili izgledna?

O(ko) književnosti

Živo srebro

Neven Ušumović

Priča Nevena Ušumovića, napisana originalno za naš serijal o ekoknjiževnosti, na pozadini ekološke katastrofe jezera u pograničnom području odmotava problematiku obiteljskih odnosa – oca i dvojice braće od kojih je jedan ostao u oporbi spram lokalne zajednice, a drugi je napustio zauvijek. Pripovijedanje ‚unatrag’ kao temu otvara i onu protoka vremena i dinamike propadanja.

Tema

Očitovanje Hrvatskog društva pisaca o genocidu u Gazi

Redakcija

Kao nacionalno književno društvo posvećeni smo promoviranju hrvatske književnosti u regiji i svijetu, a književnost je oduvijek bila neodvojiva od vjere u ljudska prava i slobodu kao vrhovnu vrijednost. Stoga nam je bilo kakvo pristajanje uz zločine i one koji ih provode neprihvatljivo, osobito kada je riječ o tako drastičnim primjerima zločina protiv čovječnosti kakvima svjedočimo u Gazi

Tema

Laku noć, Ahabe

Danijel Žeželj

O divljoj nadi stvaralaštva, porazu i beznadnoj fascinaciji remek djelom Hermana Melvillea svim svojim jezicima progovara jedan od naših najznačajnijih likovnih umjetnika i strip crtača, Danijel Žeželj. Uronite u slojeviti oproštaj od paklenskog Ahaba u našem serijalu „Književnost & vizualne umjetnosti”, u crtežima koji imaju svoju ekskluzivnu premijeru upravo na portalu Kritika-hdp

O(ko) književnosti

Stilistička koloratura retorike: Calassov Tiepolo

Filip Kučeković

O samozatajnom inovatoru koji je na slikarskoj paleti miješao povijest i mit, fikciju i fakciju, pisao je autor koji jednako izmiče, premda možda ne umiče, krutim kategorizacijama. Za serijal tekstova posvećenih intermedijskim transferima između književnosti i vizualnih umjetnosti, Filip Kučeković razmatra slikarsko nasljeđe Giambattiste Tiepola kroz prizmu književnosti Roberta Calassa

Kritika
Proza

Nostalgija za avangardom

Katarina Luketić

Čitanje o umjetničkim i životnim putevima Maxa Ernsta, Leonore Carrington i drugih u romanu Markusa Orthsa izaziva nostalgiju za dobom avangardističke nevinosti, za pionirima, inovatoricama, tragačima, alkemičarkama koji su pristali na rizik stvaranja. Takva nostalgija ipak nije samo žal za starim vremenima ili utopijska projekcija, već je ona i pokazatelj nezadovoljstva današnjim stanjem

Tema

Politika fikcije

Tomislav Brlek

U povodu smrti Marija Vargasa Llose donosimo esej kojim je Tomislav Brlek popratio drugo izdanje njegovog romana „Jarčevo slavlje“, u prijevodu Tamare Horvat Kanjera

12 3 4 5

Kalendar

rujan 2026
Javni poziv za dodjelu potpora za poticanje književnoga stvaralaštva u 2027. godini

16. lipnja - 14. rujna

Ministarstvo kulture i medija objavljuje Javni poziv za dodjelu potpora za poticanje književnoga stvaralaštva u 2027. godini sa svrhom osnaživanja i promicanja hrvatskog književnog i prevoditeljskog stvaralaštva.
Nova generacija Kulturpunktove školice

19. kolovoza - 15. rujna

Otvorene su prijave za 18. ciklus Kulturpunktove novinarske školice, jedinstvenog edukacijskog programa za mlade autore_ice.
Festival svjetske književnosti, Zagreb, 5. – 9. 9. 2026.

5. rujna - 9. rujna

Knjižara Fraktura; HNK2; Galerija Šira

Od 5. do 9. rujna, po četrnaesti put, održava se jedan od najvažnijih književnih festivala u Hrvatskoj i regiji. Prepoznatljiv po iznimnim domaćim i inozemnim gostima te posebnoj atmosferi susreta, Festival publici donosi niz književnih zvijezda iz Europe i svijeta. Na Festivalu sudjeluje više od stotinu gostiju – pisaca, prevoditelja, moderatora i urednika – iz Europe, s Bliskog i Dalekog istoka te iz Sjeverne i Južne Amerike
19. VRISAK

12. rujna - 19. rujna

Ovogodišnje izdanje donosi više od 50 događanja i susrete s brojnim domaćim, regionalnim i inozemnim autorima, uz književne razgovore, predstavljanja novih knjiga, programe za djecu i mlade, radionice, izložbe, glazbu i druge sadržaje koji povezuju književnost s različitim područjima kulture