Tag: o(ko) književnosti

O(ko) književnosti

Domaći stranci: filozofija migracije

Donatella Di Cesare

Migracije pomažu da ih uočimo jer nas vode onkraj suvereniteta u onaj otvoreni prostor koji je uvijek bio namijenjen anarhiji. U pomoć tu valja pozvati filozofiju, čiji je zadatak dekonstruirati očiglednost, pokrenuti imploziju onoga što se proglašava normativnim i što pribjegava sili prava da bi se predstavljalo legitimnim. Filozofsko pitanje nameće se izvan granica, izvan domene suvereniteta. Imaju li države pravo zabraniti ili ograničiti ulazak na teritorij prema vlastitoj volji? – piše Donatella Di Cesare u knjizi „Domaći stranci“ koja je u pripremi za objavu u nakladi DAF, u prijevodu Katarine Penđer

O(ko) književnosti

Abažur i ruske barbike

Ivo Alebić

Esejistička reportaža rusista i prevoditelja Ive Alebića vodi nas kroz suvremeni, valom ruskih useljenika na najrazličitije načine obilježeni Beograd. Meandrirajući kroz primjere iz suvremene i klasične književnosti i pop-kulture jednako kao i kroz novotvorene ruske klubove i barove, tekst ne propušta povući paralele s „bijelom“ ruskom emigracijom, koja je u Kraljevinu stigla prije stotinu godina, i na njoj ostavila do danas vidljiv kulturni i arhitektonski trag

O(ko) književnosti

Kako se prave stihovi?

Vladimir Majakovski

Donosimo ulomak iz značajnog autopoetičkog eseja proslavljenog ruskog avangardnog pjesnika Vladimira Vladimiroviča Majakovskog, izvorno objavljenog 1927. godine. Pjesnik objašnjava vlastitu metodu i ključne postupke, te skicira povijesni kontekst radikalno izmijenjene situacije pisanja i društvene uloge pisca. Cijeli esej pojavit će se uskoro kao knjiga, u izdanju Sandorfa

O(ko) književnosti

Na duge pruge: Moj maraton i nepoznata povijest ženskog trčanja

Catriona Menzies-Pike

Muškarci trče kako bi lovili, iz sporta, kako bi gonili žene, da pobjegnu od monotonije, u potrazi za slavom i bogatstvom, čak i zbog užitka u kretanju. Sunce obasjava njihova tijela, vjetar im ubrzava pete. Gdje je slava ženskog tijela u pokretu? Gdje su žene koje trče jer je to dobar osjećaj, ili da stignu negdje kamo žele ići, ili da bi izrazile želju za još većim slobodama? – piše Catriona Menzies-Pike u knjizi o nepoznatoj povijesti ženskog trčanja „Na duge pruge“ koja u prijevodu Ande Bukvić Pažin uskoro izlazi u izdanju V.B.Z.-a

O(ko) književnosti

Tito u Rusiji: Sibir

Marko Stričević

Donosimo ulomak iz knjige „Tito u Rusiji. Sibirska odiseja 1915.-1920.“ koja se, u dinamičnom spoju minuciozno odrađene istraživačke historiografije, historije mentaliteta, putopisa i reportaže, pionirski bavi najslabije dokumentiranim, gotovo nepoznatim razdobljem iz života Josipa Broza – upravo onim koje će presudno oblikovati njegov politički horizont i obilježiti danju revolucionarnu aktivnost. Knjiga će se uskoro pojaviti u izdanju VBZ-a

O(ko) književnosti

Lomeći valove

Dora Šustić

Prazne patrone tinte postavljam uz rub stola kao pijune. Natapam stranice dnevnika malim plavim rijekama u potrazi za glagolom. Okolišam. Većinom pišem opise, popise, bespredikatne rečenice, 18 točaka za iscjeljenje. Postavljam valobrane i lingvističke nasipe, trudim se ispriječiti prolome, ne želim da male plave rijeke nabubre i pretvore se u jezero, rijeke su mi milije. Plava mi ostaje na onom blagom zadebljanju desnog kažiprsta kao kad sam bila mala. Pišem posvuda.

O(ko) književnosti

U potrazi za Kafkom

Olja Savičević Ivančević

Ususret dugo očekivanom izdanju, donosimo predgovor knjizi slikara, ilustratora i autora grafičkih romana Danijela Žeželja, koja se, pod naslovom „Kao pas“, ovih dana pojavljuje u izdanju Frakture

O(ko) književnosti

Generirana, a ne degenerirana umjetnost

Vid Jeraj

U pogovoru knjige Vuk Ćosić ističe da se pored huškačkih tvitova služio i člancima ustava, erotskim oglasima, reklamama za nekretnine, navijačkim sloganima i drugim pronađenim mikrotekstovima koje je pomoću UI-ja pretvorio u sonete. A potom i poentira kako to nije degenerirana umjetnost, kako su nacisti svojedobno prozvali avangardu, već – generirana

O(ko) književnosti

Goya u Krležinu “bombarderu”

Nataša Govedić

U nedavno pronađenom fragmentu iz drame „Goya“ Miroslava Krleže najpotresniji element je nemilosrdnost Krleže kao umjetnika prema Goyi kao umjetniku, što mnogo više možemo čitati kao nemilosrdnost autora drame prema samome sebi

O(ko) književnosti

Ruska kultura nasilja

Ivo Alebić

O 74. rođendanu Dubravke Ugrešić, koji spisateljica nažalost nije dočekala, donosimo esej o nasilju u ruskoj kulturi koji, slijedeći slučaj notornog ali cijenjenog pisca Zahara Prilepina, supostavlja dva posve oprečna pogleda na ulogu književnosti u društvu, funkciju pisca, ali i književnost kao takvu

O(ko) književnosti

Puškin u karanteni

Mihail Vizelj

Poglavlje „Deljvig, Godunov i dragocjeno sjećanje na Karamzina“ iz knjige „Puškin. Boldino. Karantena. Kronika samoizolacije 1830. godine” suvremenog ruskog publicista Mihaila Vizelja, koja će na našem jeziku u dogledno vrijeme biti objavljena u izdavačkoj kući Sandorf

O(ko) književnosti

Kašeta s blatom

Ivo Alebić

Prema ruskim rječnicima, „rasputica“ je period kad kolni putevi postaju neprohodni ili teško prohodni zbog sezonskih vremenskih promjena. Uglavnom se termin upotrebljava na području Rusije, Bjelorusije i Ukrajine, no postoji i u finskom jeziku gdje se ista pojava naziva „rospuutto“. Postoji jesenja (otprilike od sredine listopada do kraja studenog) i proljetna (od sredine ožujka do kraja travnja). Prva nastaje zbog obilnih kiša, a druga zbog otapanja snjegova

12 3 4