Potpora za poticanje književnog stvaralaštva dodijelit će se autorima za rad na rukopisima koji se ističu svojom književnom kvalitetom, a iznos, odnosno visina i vrijeme trajanja potpore, odredit će se temeljem terminskog plana rada na rukopisu koji se opisuje u prijavnici.

Ministarstvo kulture i medija dodjeljivat će potpore autorima za književno-umjetnički rad na hrvatskom jeziku i književne prijevode na hrvatski jezik onih djela koja predstavljaju opća kulturna dostignuća. To uključuje pisanje i prijevode proznih djela – romana, priča, poezije, književnih eseja, stripa te djela za djecu i mlade.

Dodjeljivat će se sljedeće potpore:

• godišnje potpore u pojedinačnom iznosu od 18.000,00 eura,
• polugodišnje potpore u pojedinačnom iznosu od 9.000,00 eura,
• tromjesečne potpore u pojedinačnom iznosu od 4.500,00 eura.

Potpore će se isplaćivati autorima u mjesečnim obrocima od 1.500,00 eura. Pravo podnošenja ponuda na Javni poziv imaju fizičke osobe, državljani Republike Hrvatske.

Prijava s kompletnom dokumentacijom (ogledni arak i sinopsis, životopis i bibliografija te dvije recenzije) podnosi se isključivo putem sustava ePrijavnica.

Prijave na ovaj javni poziv mogu se podnositi od dana objave do 14. rujna 2026. godine do 17 sati.

Sva pitanja vezana uz ovaj Poziv mogu se postaviti elektroničkim putem, slanjem upita na sljedeću adresu: knjizevno.stvaralastvo@min-kulture.hr

Ministarstvo kulture i medija već puna dva desetljeća kontinuirano nagrađuje književne prevoditelje koji su svojim predanim radom obogatili hrvatsku kulturu, prevodeći s brojnih stranih jezika te je učinili relevantnim dijelom svjetske književne scene.

Otvoren je novi natječaj za dodjelu „Nagrade Iso Velikanović“ za 2025. godinu, kojom će se nagraditi najbolja ostvarenja u području književnog prevođenja u protekloj godini.

Nagrada se dodjeljuje kao godišnje priznanje prevoditeljima za djela objavljena u njihovu prijevodu tijekom 2025. godine, uz nagradu za životno djelo istaknutim prevoditeljima čiji je prevoditeljski rad obilježio vrijeme njihova djelovanja, predstavlja zaokruženu cjelinu te čija djela i ostvarenja ostaju trajno dobro Republike Hrvatske.

Prijedlozi s propisanom dokumentacijom dostavljaju se isključivo u elektroničkom obliku na adresu NagradaIsoVelikanovic@min-kulture.hr
, dok se primjerak knjige šalje na adresu Ministarstva kulture i medija, Runjaninova 2, Zagreb, uz naznaku: Prijedlog za „Nagradu Iso Velikanović“. Rok za dostavu dokumentacije je 13. veljače 2026. godine.

Više informacija o uvjetima prijave i potrebnoj dokumentaciji dostupno je na poveznici.

1. „Nagrada Iso Velikanović“ dodjeljuje se kao nagrada Ministarstva kulture i medija za najbolja ostvarenja u području književnog prevodilaštva.

2. Nagrada se dodjeljuje kao:

2.1. godišnja nagrada prevoditeljima koji su državljani Republike Hrvatske za djela koja su u njihovu prijevodu bila objavljena u 2024. godini.

2.2. nagrada za životno djelo istaknutim prevoditeljima koji su svojim prevoditeljskim radom obilježili vrijeme u kojem su djelovali i čiji rad čini zaokruženu cjelinu, a njihova djela i ostvarenja ostaju trajno dobro Republike Hrvatske.

3. Prijedloge za dodjelu „Nagrade Iso Velikanović“ mogu podnijeti građani, udruge građana, ustanove, trgovačka društva, tijela državne vlasti, tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave, vjerske zajednice i druge osobe.

4. Prijedlog za svakog kandidata treba sadržavati:

1. životopis i bibliografiju kandidata
2. za godišnju nagradu – stručnu recenziju prijevoda i jedan primjerak knjige u tiskanom obliku, završni prijelom u PDF-u te tekst izvornika u PDF-u
3. za nagradu za životno djelo – temeljito obrazloženje prijedloga.

5. Prijedlozi sa svom traženom dokumentacijom dostavljaju se isključivo u elektroničkom obliku na adresu NagradaIsoVelikanovic@min-kulture.hr, a primjerak knjige osobno ili poštom na adresu Ministarstva kulture i medija, Zagreb, Runjaninova 2, s naznakom: Prijedlog za „Nagradu Iso Velikanović“.

6. Rok za dostavu dokumentacije je 14. veljače 2025. Sve prijave pristigle izvan tog roka neće biti razmatrane.

Na ovaj Poziv mogu se prijaviti autori s prijedlogom književnih djela čije je prvo izdanje objavljeno na hrvatskom jeziku kod izdavača registriranih u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 1. siječnja 2022.  do 31. prosinca 2023. godine. Za potpuni tekst natječaja slijedite poveznicu: Poziv.

Prijaviti se mogu književna djela napisana izvorno na hrvatskom jeziku ili književna djela prevedena na hrvatski jezik.
Svaki predlagatelj može prijaviti neograničen broj djela neovisno o njihovoj tematici. Djela se prijavljuju pod punim imenom i prezimenom autora, odnosno prevoditelja.
Jednom autoru ili prevoditelju može se putem ovog Javnog poziva dodijeliti samo jedna stimulacija, a ako knjiga ima više autora (npr. pisac teksta i ilustrator) stimulacija se može podijeliti na više dijelova.

a) Autorima književnih djela dodijelit će se do 20 stimulacija u sljedećim kategorijama:
 

knjiga proze (roman, knjiga priča, esej)
 zbirka poezije
 strip i knjiga za djecu i mlade

Stimulacije se neće dodjeljivati za publicistička, znanstvena i stručna djela.
Pojedinačna stimulacija sastoji se od novčanog iznosa od 2.000,00 € neto koji se dodjeljuje autoru odabranog djela. Ako se dodjeljuje za djelo više autora stimulacija se može podijeliti na više dijelova (npr. pisac teksta i ilustrator).  Za svako se djelo po dogovoru prijavljuje samo jedan od autora koji će kasnije sa suautorima podijeliti eventualno dodijeljenu stimulaciju. Suatori obavezno moraju biti navedeni na knjizi.

b) Prevoditeljima će se dodijeliti do 10 stimulacija za književne prijevode sa suvremenih jezika u sljedećim kategorijama:

knjiga proze (roman, knjiga priča, esej)
zbirka poezije
strip i knjiga za djecu i mlade

Pojedinačna stimulacija sastoji se od novčanog iznosa od 2.000,00 € neto koji se dodjeljuje odabranom prevoditelju odabranog djela. Ako je za stimulaciju odabrano književno djelo koje je prevelo više prevoditelja, stimulacija se može podijeliti na više dijelova (za svako se djelo po dogovoru prijavljuje samo jedan od prevoditelja koji će kasnije s koprevoditeljima podijeliti eventualno dodijeljenu stimulaciju). Svi koprevoditelji moraju biti navedeni na knjizi.

Knjige, koje se prijavljuju na Javni poziv, dostavljaju se u elektroničkom obliku (završni prijelom u PDF-u) prilaganjem uz e-prijavnicu ili fizički u 5 primjerka Ministarstvu kulture i medija, Zagreb, Runjaninova 2 s napomenom: Za dodjelu stimulacija za najbolja ostvarenja na području književnog i prevoditeljskog stvaralaštva za 2022. i 2023. godinu, s obaveznom naznakom kategorije za koju se djelo prijavljuje te naznačivanjem jezika s kojeg je djelo prevedeno.
Prijave za koje nisu dostavljeni primjerci knjiga u elektroničkom ili fizičkom obliku neće se uzeti u razmatranje.
Primjerci knjiga pristiglih na Javni poziv neće se vraćati podnositeljima.

• ePisarnica
• Tablica: podaci o dodijeljenim nagradama, sudjelovanju na festivalima i objavljenim kritikama

Sredstva iz proračuna Republike Hrvatske osigurana za financiranje javnih potreba u kulturi namijenjena su potpori programima i projektima, aktivnostima i manifestacijama u kulturi od interesa za Republiku Hrvatsku.

Na ovaj Javni poziv mogu se prijaviti ustanove u kulturi, umjetničke organizacije, umjetnici, udruge, druge fizičke i pravne osobe te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Posebna pozornost bit će posvećena ispunjavanju osnovnih prioriteta i ciljeva kulturnog razvitka: jačanje suvremenog umjetničkog stvaralaštva i produkcije te njezino pozicioniranje u odnosu na europski kontekst, poticanje mobilnosti i međukulturnog dijaloga, razvijanje dugoročnih partnerskih suradnji, stručna utemeljenost i visoka razina kvalitete, uključenost lokalne zajednice, osiguranje temeljne kulturne infrastrukture, zaštita, očuvanje i održivo upravljanje kulturnom baštinom, ekonomičnost te kontinuitet u djelovanju predlagatelja programa i projekata.

Prijave za financiranje javnih potreba u kulturi podnose se elektroničkim putem na odgovarajućim e-obrascima (za svako programsko područje posebna e-prijavnica te za međunarodnu kulturnu suradnju za svaku zemlju posebna e-prijavnica) koji su dostupni na mrežnim stranicama Ministarstva kulture i medija: https://e-prijavnice.min-kulture.hr/e-pisarnica. Uz svaku elektronički popunjenu e-prijavnicu potrebno je učitati, odnosno pohraniti, svu propisanu popratnu dokumentaciju u digitalnom obliku.

Cjelokupni tekst Javnog natječaja, uvjeta i ostalih detalja možete naći na: Javni natječaj.

Na ovaj se Poziv mogu prijaviti autori s prijedlogom književnih djela čije je prvo izdanje objavljeno na hrvatskom jeziku kod izdavača registriranih u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2022. godine.

Prijaviti se mogu književna djela napisana izvorno na hrvatskom jeziku ili književna djela prevedena na hrvatski jezik.

Do 20 stimulacija dodijelit će se autorima književnih djela izvorno napisanih na hrvatskom jeziku, dok će se prevoditeljima za književne prijevode sa suvremenih jezika dodijeliti do 10 stimulacija i to za prozna i poetska djela te stripove i knjige namijenjene djeci i mladima. Stimulacije se neće dodjeljivati za publicistička, znanstvena i stručna djela.

Prijave se podnose elektroničkim putem, ispunjavanjem eprijavnice br. 36 za prijavu svake pojedinačne knjige. Prijave na ovaj Poziv primaju se do 12. lipnja 2023. godine, do 17 sati.

Na Javni se poziv mogu prijaviti fizičke i pravne osobe registrirane za izdavačku djelatnost, zastupanje/posredovanje i/ili prodaju autorskih prava koji su do sada zaključili najmanje pet ugovora za prodaju izdavačkih prava hrvatskih autora. Prijavitelji moraju biti nositelji autorskih prava za djela koja prijavljuju na ovaj Javni poziv ili moraju posjedovati pismenu izjavu nositelja autorskih prava da su suglasni s izradom i korištenjem oglednog prijevoda u skladu s ciljevima Javnog poziva.

Prijave na ovaj Javni poziv primaju se od datuma objave do 6. studenoga 2023. godine, isključivo elektroničkim putem na adresu elektroničke pošte: translation-grants@min-kulture.hr.

Više o uvjetima prijave te potrebnoj dokumentaciji potražite na: https://min-kulture.gov.hr/?id=23529.

Priznanje je to ustanovljeno 2005. godine kao poticaj poboljšanju kvalitete i vrijednosti književnih prijevoda te stvaranju hrvatske prijevodne literature kako bi se istaknula važnost prevodilačke struke. Nagrada se dodjeljuje kao godišnja nagrada za najbolji prijevod objavljen u protekloj godini i kao nagrada za životno djelo istaknutim prevoditeljima koji su svojim prevoditeljskim radom obilježili vrijeme u kojem su djelovali i čiji rad čini zaokruženu cjelinu, a njihova djela ostaju trajno kulturno dobro Republike Hrvatske.

Prijedlozi sa svom traženom dokumentacijom dostavljaju se isključivo u elektroničkom obliku na adresu NagradaIsoVelikanovic@min-kulture.hr, a primjerak knjige osobno ili poštom na adresu Ministarstva kulture i medija, Zagreb, Runjaninova 2, s naznakom: Prijedlog za „Nagradu Iso Velikanović“.

Tekst natječaja potražite na: https://min-kulture.gov.hr/?id=23414.

Globalna i lokalna kriza

Te 2007. književni svijet i njegov akademski odvojak bavili su se najviše temom svjetske književnosti, dominacije engleskog jezika, ali i svojevrsne inzularnosti ili izoliranosti najveće anglofone kulture i književnosti od ostatka svijeta što najzornije pokazuje indiferentnost angloameričkog izdavaštva i kulturne industrije prema prijevodima s drugih jezika (samo oko tri posto ukupno izdanih naslova). Tu kulturnu izoliranosti je, paradoksalno, pratio politički i ekonomski ekspanzionizam. Taman je tada omraženi ratni predsjednik George W. Bush završavao svoj drugi mandat, a nad SAD i svijet su se polako nadvijali crni oblaci pucanja volstritovskog financijskog balona koji će označiti početak najveće ekonomske krize od 1929. Ta kriza, osim što je dovela do recesije, masovnih otpuštanja, mjera štednje i smanjenja kvalitete života, bila je i cezura od koje se onda primjećuje i bilježi aktivnije promišljanja rada u svim njegovim formama. Naime, jedna od najvidljivijih posljedica te krize bila je daljnja fleksibilizacija i prekarizacija rada kroz legislativne tsunamije i zakone o radu koji su nastojali novim mjerama i radnim politikama povećati zaposlenost (odnosno stvoriti takav dojam), a zapravo radnike još više izložiti hirovima poslodavaca i tržišta.

Kulturu i kulturne politike nije zaobišao taj trend. Naravno, dogodio se drastičan pad u javnom financiranju kulture, ali i primjetan rast interesa, entuzijazma i inata. Umjetnici, sociolozi, novinari i antropolozi, mahom mlađe generacije, u različitim formama i izričajima bavili su temom rada u kulturnom sektoru: skupljali podatke, artikulirali probleme, izvodili performanse i, u konačnici, organizirali se. Ili bar to pokušali. Naime, krizni kontekst je pokazao do koje mjere je sektor bio zapušten po pitanju rada i problematizacije uvjeta rada, a onda i atomiziran na individualne struke i njihove specifične probleme. Književno prevođenje tu nije bilo iznimka. Pritom je izdavaštvo, onda posredno i književno prevodilaštvo zahvatila još jedna interna kriza i slom najvećeg knjižara u državi, Algoritma, 2017. godine. Nažalost, mnogi književni prevoditelji su izvisili nakon tog kraha, ostavši bez cjelokupnih ili većih dijelova svoga honorara. Na kraju je ispalo da su zahtjevi prevoditelja za naplatom od stečajne mase Algoritma bili niži od zahtjeva većih vjerovnika. Činjenica da prevoditelji nisu bili udruženi u svojim zahtjevima za kolektivnom naplatom potraživanja dijelom je odgovorna i za krajnji ishod te neslavne epizode u hrvatskom izdavaštvu, što potvrđuje i prevoditelj Mišo Grundler.

Krizni kontekst je pokazao do koje mjere je sektor bio zapušten po pitanju rada i problematizacije uvjeta rada, a onda i atomiziran na individualne struke i njihove specifične probleme. Književno prevođenje tu nije bilo iznimka

Uloga strukovnih udruga

Poučene raznim tipovima kriza posljednjih nekoliko godina, a onda i poslovičnom neuređenošću kulturnog sektora i neusklađenošću kulturnih politika s potrebama radnika u kulturi, mnoge strukovne udruge su počele djelovati na način koji je sve više nalik sindikalnom aktivizmu. U ranijim tekstovima smo spomenuli primjere i pokušaje iz audiovizualnog sektora na planu određivanja cjenika i svojevrsnog strukovnog kodeksa (Saveza scenarista i pisaca izvedbenih djela, SPID) ili pregovaranja prava freelancera prilikom izrade novog kolektivnog ugovora na HRT-u (podružnica audiovizualnih prevoditelja u sklopu Sindikata novinara i medijskih djelatnika Hrvatske, SNH). I strukovno-umjetnička udruga književnih prevoditelja, Društvo hrvatskih književnih prevoditelja (DHKP), prati ovaj trend. U skladu s praksom svoje središnjice na europskoj razini CEATL-a, DHKP je donio svoj heksalog, odnosno šest smjernica uzornog i poštenog poslovanja u književnom prevođenju, kao i razrađene smjernice o autorskim pravima, pregovaranju honorara, ali i cjenik minimalnih, poštenih i pravednih iznosa honorara (po žanrovima i zahtjevnosti prijevoda). Iako je cjenik donesen još 2006., u postojećem kulturnom sustavu ne postoji mehanizam koji bi garantirao poštivanje samog cjenika prilikom pregovaranja cijene rada između prevoditelja i izdavača.

DHKP je svakako jedna od aktivnijih strukovnih organizacija u našem kulturnom sektoru s kontinuitetom organiziranje edukacija, a po novom i skupljanja podataka o radnim uvjetima, pravima i potrebama književnih prevoditelja. No strukovne organizacije u našem kulturnom sektoru, uza sve pozitivne pomake koje čine pogotovo posljednjih nekoliko godina, imaju svoje limite koji postaju bjelodani u kontekstu rasprava o radnim pravima i uvjetima rada kulturnih radnika ili, u ovom slučaju, književnih prevoditelja. Bilo bi nepravedno reći da su strukovne udruge u Hrvatskoj isključivo i samo profesionalni cehovi. Naime, zbog činjenice da u Hrvatskoj sindikati (uz određene iznimke) u pravilu štite samo prava radnika koji su zaposleni, odnosno koji imaju potpisan ugovor o radu i da najveći i reprezentativni sindikat u kulturi (Hrvatski sindikat djelatnika u kulturi, HSDK) de facto skrbi isključivo o kulturnim radnicima u institucionalnom sektoru (iako, nominalno, samostalni umjetnici se mogu učlaniti u ovaj sindikat), strukovne udruge su primorane, uz to što su cehovi, biti i sindikati. Odnosno moraju popuniti postojeći vakuum i baviti se zaštitom i pravima svojih članova u različitim pravnim statusima ili bez ikakvog pravnog statusa – drugim riječima, prekarnim radnicima u sektoru prevođenja. Međutim to bivanje sindikatom je tek igranje uloge jer strukovne organizacije ne posjeduju ni zakonski status ni stvarno i korisno oruđe koje ima radnički sindikat s ciljem poboljšanja statusa svoga članstva.

DHKP je svakako jedna od aktivnijih strukovnih organizacija u našem kulturnom sektoru s kontinuitetom organiziranje edukacija, a po novom i skupljanja podataka o radnim uvjetima, pravima i potrebama književnih prevoditelja

Prevoditelji na naslovnici

Ono što donekle ohrabruje jeste činjenica da ta polagana sindikalizacija strukovnih udruga u kulturi, ili kroz njihovo samostalno djelovanje prema tijelima javne vlasti i poslodavcima ili kroz suradnju sa “pravim” sindikatima, nije samo očiti izraz potreba kulturnih radnika i prevoditelja, nego polako postaje i dio javnih politika promoviranih na razini Europske unije. Taj dojam proizlazi i iz čitanja recentno izdane publikacije Prevoditelji na naslovnici što je, zapravo, izvješće Radne skupine stručnjaka iz država članica za otvorenu metodu koordinacije (tzv. OMC) pri Vijeću za kulturu EU-a. Riječ je, inače, o tijelima koja čine stručnjaci u određenim poljima, a koji onda predlažu javne politike i reforme na razini EU. One u konačnici ne moraju zaživjeti, ali svakako pokazuju određene trendove i interese, kako među istraživačima, policy makerima, civilnim sektorom (što uključuje i sindikate i strukovne udruge) i vladama, tako i među akterima određenog polja, u ovom slučaju među književnim prevoditeljima. Daleko od toga da slijepo vjerujem u efikasnost Europske unije i njenih mehanizama u poboljšanju statusa i radnih uvjeta prevoditelja. No sama činjenica da se ovakav dokument recentno pojavio u opticaju pokazuje da ova tema ne mori samo naše prevoditelje, nego je pitanje prekarizacije i derogacije radnih prava prevoditelja očito univerzalno ili, u ovom slučaju, bar europsko.

Ukratko, ovo izvješće, na tragu onoga što su nam rekli i naši prevoditelji u nedavno objavljenom intervjuu, konstatira da je “prevoditeljska profesija izgubila privlačnost u kulturnom i kreativnom sektoru, uglavnom zbog malih naknada i loših radnih uvjeta”. A to iz perspektive političkih vrijednosti i pravne stečevine EU-a znači ugrožavanje jezične raznolikosti, što je jedna od temeljnih odrednica nepisane kulturne politike Unije, ali i dio svojevrsnog branda EU-a (“Ujedinjena u raznolikosti”). U tako, poprilično dramatično opisanoj situaciji, okupljeni stručnjaci iz većine zemalja EU-a i EEA-a (Europski gospodarski prostor, u ovom slučaju Švicarska i Norveška) sastavljaju dokument koji otvoreno govori o “poteškoćama u uvođenju pravednijih i boljih radnih uvjeta za prevoditelje”, procjenjuju te kritiziraju postojeće mehanizme potpore za prevođenje i u konačnici osmišljavaju konkretne preporuke o pitanjima poboljšanja sektora književnog prevođenja, ali i javnog financiranja izdavaštva.

Ono što prvo upada u oči i ističe se u, inače, suhoparnom kulturnobirokratskom jeziku, jeste vrlo otvoreno svrstavanje književnih prevoditelja među prekarijat, odnosno među “radnike koji nisu plaćeni dovoljno da bi mogli preživjeti i koji rade previše sati bez sigurnog zaposlenja i socijalne sigurnosti (u većini zemalja prevoditelji nemaju pristup naknadama za nezaposlenost, mirovinskom sustavu, plaćenom bolovanju, rodiljnom dopustu itd.)”. Kao prvi korak ka rješavanju te situacije izvješće predlaže “hitnu raspravu” na ovu temu “pravednijih radnih uvjeta za prevoditelje”, a u “raspravi bi trebali sudjelovati pisci, izdavačke kuće i javna tijela, a trebalo bi uzeti u obzir tržište i financijska ograničenja izdavačkih kuća te interese pisaca”. Koliko je meni poznato ovakav tip rasprave se u Hrvatskoj (bar javno) nikada nije dogodio.

Polagana sindikalizacija strukovnih udruga u kulturi, ili kroz njihovo samostalno djelovanje prema tijelima javne vlasti i poslodavcima ili kroz suradnju sa “pravim” sindikatima, nije samo očiti izraz potreba kulturnih radnika i prevoditelja, nego polako postaje i dio javnih politika promoviranih na razini Europske unije

Ujedinjena fronta

Kako je Hrvatska, odnosno Ministarstvo kulture i medija, imalo svoju predstavnicu u spomenutoj radnoj skupini, najmanje što možemo očekivati jeste da se ova rasprava dogodi i kod nas i da u konačnici rezultira konkretnim mjerama za poboljšanje statusa književnih prevoditelja. Inače, trenutno mi padaju na pamet najmanje tri recentno objavljena dokumenta (uz ovo izvješće tu su i Pregled kulturnog razvoja i kulturnih politika te Utjecaj pandemije COVID‑19 i potresa na kulturni sektor) iza kojih dijelom ili u cijelosti stoji Ministarstvo kulture i medija i koji jasno upozoravaju na problem atipičnih, nestandardnih i prekarnih oblika rada u kulturnom sektoru, a onda i književnom prevodilaštvu. To znači da ovog puta nije riječ samo o aktivistički proizvedenoj halabuci, nego o konkretnim kulturnopolitičkim dokumentima koji bi trebali, u idealnom scenariju, rezultirati određenim promjenama u sektoru ili bar okupljanjem sektora u deliberaciji o problemima s kojima se suočavaju njegovi radnici.

Iskreno, teško mi je povjerovati da će se to dogoditi na inicijativu Ministarstva kulture i medija RH, a još manje izdavačkog sektora. Međutim, za razliku od nekih ranijih vremena, sada prevodilačka zajednica, a i ostali kulturni radnici, imaju pisane materijale iza kojih stoji Ministarstvo kulture i medija, a koji upiru prstom u svima očiti problem te predlažu mjere za poboljšanje statusa kulturnih radnika i književnih prevoditelja u Hrvatskoj. Nakon dugogodišnjeg zanemarivanja ovog problema i sporadičnih prosvjeda i inicijativa, možda je napokon sazrelo vrijeme za neku konkretnu sindikalnu akciju koja bi ujedinila aktere u kulturnom polju i nagnala Ministarstvo kao nadležno tijelo na promjene u sustavu. Jer tek je tako, u ujedinjenoj fronti, moguće izvojevati i konkretne pobjede.

Prethodne tekstove Marija Kikaša iz iste serije možete naći na sljedećim poveznicama: Svjetsko tržište prevođenja, Komocija hrvatske provincije, Rad književnih prevoditelja, Niske cijene, tezgaroški odnosi.

Tekstovi Marija Kikaša iz serije “Imena s naslovnice: (književno) prevođenje i prevoditeljski rad u hrvatskoj kulturi i kulturnoj politici”napisani su uz financijsku potporu Agencije za elektroničke medije temeljem Programa ugovaranja novinarskih radova u elektroničkim publikacijama.

• književno-umjetnički rad
• prijevode na hrvatski jezik djela koja predstavljaju opća kulturna dostignuća

Potpora se neće dodjeljivati autorima za publicistička i stručna djela te za pripremu znanstvenih radova.
2.
Pravo podnošenja ponuda na Javni poziv imaju fizičke osobe, državljani Republike Hrvatske.
3.
Dodjeljivat će se sljedeće potpore:

• godišnje potpore u pojedinačnom iznosu od 84.000,00 kn
• polugodišnje potpore u pojedinačnom iznosu od 42.000,00 kn
• tromjesečne potpore u iznosu od 21.000,00 kn

Potpore će se isplaćivati autorima u mjesečnim obrocima od 7.000,00 kn

Autori se nemaju pravo prijaviti na Javni poziv za poticanje književnoga stvaralaštva:
– prije nego što bude objavljena knjiga za koju su zadnji put koristili ovu potporu
– ako je Ministarstvo kulture i medija nakladniku već odobrilo potporu za izdavanje prijavljenog naslova ili ako se nakladnik prijavljuje za potporu izdavanju toga djela u istoj godini.

4.
Uz eprijavnicu, kratki životopis i bibliografiju, autori su dužni dostaviti detaljan opis projekta – sinopsis, ogledni arak te dvije potpisane recenzije prijavljenoga autorskog projekta. Recenzenti moraju biti relevantni stručnjaci za navedena područja i to književni kritičar ili teoretičar te urednik ili izdavač.

Prijava s kompletnom dokumentacijom (ogledni arak i sinopsis, životopis i bibliografija te dvije recenzije) podnosi se isključivo elektronički, putem sustava eprijavnica.

Sinopsis i ogledni arak u nazivu i tijelu teksta ne smiju sadržavati ime autora radi prvog dijela procesa vrednovanja koji se odvija anonimno.
Recenzije moraju biti potpisane.

Autori koji se ponovno prijavljuju moraju uz svoju prijavu dostaviti primjerak objavljene knjige za koju su zadnji put koristili potporu za poticanje književnog stvaralaštva ako je nisu ranije dostavili Ministarstvu kulture i medija.

5.
Sve u roku pristigle prijave s potpunom dokumentacijom razmotrit će posebno formirano povjerenstvo te uputiti prijedlog ministrici koja će donijeti odluku o dodjeli potpora autorima.
S korisnikom potpore za poticanje književnoga stvaralaštva sklopit će se ugovor kojim će se urediti prava i obveze autora i Ministarstva.

6.
Nepotpune prijave te prijave pristigle izvan roka neće se razmatrati.
Sva pitanja vezana uz ovaj Poziv mogu se postaviti elektroničkim putem, slanjem upita na sljedeću adresu: knjizevno.stvaralastvo@min-kulture.hr .

7.
Prijave na ovaj javni poziv mogu se podnositi od dana objave do 15. rujna 2022. godine.