Portal za književnost i kritiku

Tag: Lora Tomaš

  • Razgovor
  • Glavne vijesti
Istražujući književne domovine europskih migranata, tj. književnosti, jezike i kulturu zemalja odakle nam u Europu stižu izbjeglice i migranti, Lora Tomaš razgovarala je s nagrađenom bangladeškom autoricom, kolumnisticom i aktivistkinjom Farah Ghuznavi
  • Tema
Istražujući književne domovine europskih migranata Lora Tomaš razgovarala je s dvoje anglofonskih autora iz Pakistana koji pišu u eksperimentalnijim formama te žanrovima horora i misterija: spisateljicom Ayeshom Muzzaffar i piscem Tahom Keharom
  • Razgovor
Istražujući književne domovine europskih migranata, tj. književnosti, jezike i kulturu zemalja odakle nam u Europu stižu izbjeglice i migranti, Lora Tomaš razgovarala je s jednim od trenutno najpoznatijih nepalskih pisaca čiji roman „Karnali Blues“ tematizira ruralni život te zemlje, obiteljske odnose i siromaštvo, a prodan je dosada u preko sto tisuća primjeraka
  • Iz radionice
Donosimo ulomak iz novog romana Lore Tomaš, „Papir tvoje kože“, koji uskoro izlazi u nakladi Hena coma. Roman se bavi sjećanjem i traumom, dinamikom toksičnog odnosa i ženskim putovanjem i putopisanjem.
  • Razgovor
„Moramo promijeniti temeljne uvjete koji generiraju potrebu za granicama, što je većinom globalna nejednakost. Moramo se boriti za pravedniji i ravnopravniji svijet, unutar naših društava i globalno, pa da granice postanu onakve kakve su recimo unutar Europske Unije. Ali to je dalek i idealističan cilj“ – kaže Pulitzerom nagrađeni novinar Matthieu Aikins. Razgovor s Aikinsom dio je serijala „Književne domovine europskih imigranata“ u kojem Lora Tomaš istražuje književnosti, jezike i kulturu zemalja odakle nam u Europu stižu izbjeglice i migranti te same procese unutarnjih i vanjskih migracija
  • Razgovor
Ugledni srpski arabist i prevoditelj koji pokriva književnost Sirije, Egipta, Palestine, Iraka i drugih zemalja govori o arapskoj književnosti, prevođenju i razumijevanju kultura, razlikama između jučerašnjeg i današnjeg svijeta te utjecaja radikalizama na književnost. Razgovor je prvi u nizu priloga na temu „Književne domovine europskih imigranata“ u kojima Lora Tomaš istražuje književnosti, jezike i kulturu zemalja odakle nam u Europu stižu izbjeglice i migranti te same procese migracija, unutarnjih i vanjskih
  • Tema
  • Izdvojeno
Krajolik postaje repozitorij sjećanja, kaže Simon Schama, njegov je odnos s kulturom uvijek dvosmjeran. Krajolik je produkt naših ideologija i vjerovanja, opterećen značenjima koja ga pretvaraju u tekst. „I prije nego što može poslužiti kao odmor za osjetila, krajolik je djelo uma. Pejsaž je sačinjen podjednako od slojeva sjećanja koliko od slojeva stijena“
  • Tema
Ovih je dana, zbog izmaglice, pojačan dojam big blua. Tirenski tirkiz koji nam jutrima tamni pod sunčanim naočalama, pred kojim sjedimo premazani zaštitnim faktorima, dodatno zaštićeni šeširima i suncobranima, podjednako fascinirani i užasnuti. Danima već nema razdjelnice između mora i neba, barem ne tako rano, kad samo pretpostavljaš da povremene naznake jedrilica ne mogu ploviti potonjim: sve jedna te ista glazirana površina
  • Tema
Bruce Chatwin je prije svega flamboajantan pripovjedač. O književnosti je razmišljao vizualno, znao je postaviti kadar, krenuti iz središta scene a potom je, u kratkim poglavljima koja često završavaju svojevrsnim cliffhangerom ili poentom, rasplitati ekonomičnim jezikom. Chatwinove su metafore i poredbe bile probrane iz njegove fotografske memorije koja se punila prizorima iz čitavog svijeta; bio je internet prije interneta
  • Kritika
  • Poezija
“Noćno nebo s izlaznim ranama”, baš kao što i naslov sugerira, tamna je i krvava zbirka, poezija zasnovana na poetici rana i ranjivosti, ali i na uzbudljivoj ljepoti koja se rađa iz hodanja po rubu, iz dramatike preživljavanja. Bjegovi, skrivanja, strahovi, rastanak od oca, ranjena ljudska i životinjska tijela, muška ljubav i tjelesnost skrivene od pogleda javnosti, detonacije stvarnosti i mine u srcu, neka su od njezinih semantičkih žarišta
  • Tema
Zaključni prilog iz serije „Svjetske putospisateljice“ bavi se autorskim, distribucijskim i recepcijskim strategijama uz društvene mreže stasale generacije, na primjeru švedske autorice i glazbenice Charlotte Eriksson. Kad nije egzibicionizam i emocionalno manevriranje, autorska autentičnost kakvu nude tekstovi koji se distribuiraju po društvenim mrežama ili tekstovi poput onih Charlotte Eriksson, mogu biti i jesu vrijedni feministički dokumenti, čak i kad nisu književno-stilski dorađeni
  • Tema
U novom prilogu iz serije „Svjetske putospisateljice“, Lora Tomaš piše o karipskoj književnici Jamaici Kincaid. Tekst, međutim, skreće u neočekivanom smjeru: inače izazovna autorica s vlastitom kolonijalnom popudbinom te znanstvenom i aktivističkom pozadinom u pitanjima kolonijalizma, identiteta i različitih vidova eksploatacije očituje neočekivane slijepe pjege pri književnom susretu s nepalskim Drugim. Najednom se na njenom portretu naziru nepropusne naočale kolonizatora
Danas

Javni poziv za rezidencijalni program Udruge Kurs u Splitu za 2025. godinu (Rok: 16. 12. 2024.)

Pokretanjem rezidencijalnog programa 'Marko Marulić' i razvijanjem promotivnih aktivnosti vezanih za boravak stranih autora i prevoditelja, istraživača s područja književnosti, vizualnih i audiovizualnih umjetnosti, ostalih izvedbenih umjetnosti u Splitu, Udruga Kurs ima za cilj omogućiti upoznavanje literarnih, kulturoloških i socijalnih prilika u Hrvatskoj, a posebno u Splitu, dok se istodobno domaća publika upoznaje s odabranom europskom književnom i umjetničkom scenom

Raspisan natječaj za Nagradu IGK za najbolju pjesničku zbirku! (Rok: 9. prosinca)

Nagrada Ivan Goran Kovačić dodjeljuje se za najbolju izvornu pjesničku zbirku tiskanu u dvogodišnjem razdoblju čije je prvo izdanje objavljeno u Republici Hrvatskoj i koja nije posredovana prijevodom. Za nagradu mogu konkurirati i pjesničke knjige izvorno napisane i tiskane na hrvatskom jeziku kod registriranih nakladnika, bez obzira na mjesto objavljivanja. Rok je 9. prosinca

Raspisan natječaj za boravak u DHKP-ovoj rezidenciji za prevodioce i pisce u 2025.

Društvo hrvatskih književnih prevodilaca (DHKP) raspisuje natječaj za boravak u DHKP-ovoj rezidenciji za prevodioce i pisce u 2025. godini. Ovaj DHKP-ov rezidencijalni program namijenjen je književnim prevodiocima koji žive izvan Hrvatske i prevode hrvatske autore na strane jezike te stranim piscima zainteresiranima za boravak u Zagrebu i objavljivanje na hrvatskom. Prijave za 2025. primaju se do kraja 2024. godine ili do popunjenja kapaciteta. Rezidencija će primiti između 8 i 15 rezidenata.

Izdvojeno

  • Tema
  • Izdvojeno
  • Tema
  • Izdvojeno
  • Tema
  • Izdvojeno

Programi

Najčitanije

  • O(ko) književnosti
  • Kritika
  • Proza
  • Iz radionice
  • Kritika
  • Proza
Skip to content