Hrvatsko društvo pisaca objavljuje poziv na natječaj za Nagradu Joža Horvat. Nagrada se ove godine dodjeljuje za najbolju objavljenu putopisnu knjigu u posljednje dvije godine; pritom prvo izdanje mora biti izdano u razdoblju od 1.9.2024. godine do 31.3.2026. godine. Ove godine je izborno razdoblje skraćeno, kako bi od sada svake godine natječaj bio raspisivan u proljeće.

Književna nagrada je regionalna, a prijaviti se mogu autorice i autori koji pišu na jezicima s kojih nije potreban prijevod.

Natječaj traje od 1.4.-30.4.2026. U tom razdoblju  knjige (4 primjerka) šalju se na adresu Hrvatskog društva pisaca (Basaričekova 24, 10 000 Zagreb), uz napomenu “Za Nagradu Joža Horvat” naznačenu na pošiljci. U slučaju dostave na adresu, knjige valja dostaviti radnim danom od 9 do 13 sati, do naznačenog roka.

Nagrada Joža Horvat sastoji se od novčanog iznosa i brončane plakete u izvedbi akademskog kipara Zorana Jurića.

Nagrada će biti dodijeljena u srpnju ove godine, a točan datum dodjele bit će naknadno utvrđen.

Hrvatsko društvo pisaca ustanovilo je 2024. godine Nagradu Joža Horvat za najbolje putopisno književno djelo bez obzira na rod ili vrstu. Književna nagrada dodjeljuje se izmjenično; jedne godine za najbolju objavljenu putopisnu knjigu u posljednje dvije godine, a sljedeću godinu za najbolji neobjavljeni rukopis putopisa, također u posljednje dvije godine. 

Program za mlade pisce: Radioničko-inkubatorski laboratorij Glasovi koji dolaze
—

Pozivamo vas da se prijavite na natječaj za mlade autorice i autore.

Program je namijenjen mladim autoricama i autorima do 35 godina starosti koji nemaju objavljenu knjigu proze ili poezije.

O PROGRAMU
Program se sastoji od sljedećih modula:

1. Inkubatorski modul – rad na rukopisu
Intenzivan dvomjesečni mentorski rad na započetom rukopisu (poezija ili proza), uz redovite susrete, uredničko čitanje i povratne informacije.
Modul je namijenjen autorima_icama koji već imaju ideju i radni materijal te žele razvijati rukopis i promišljati njegov daljnji autorski i izdavački put.
Rad se odvija kroz grupna čitanja i individualnu mentorsku podršku.
Sudjelovanje u inkubatorskom modulu uključuje i honorar za odabrane sudionike_ce.

2. Radionički modul – poezija
Rad u manjoj grupi usmjeren na razvoj poetskog glasa, eksperimentiranje s formom, jezikom i temama.
Radionica se odvija kroz četiri termina.

3. Radionički modul – proza
Radionički format fokusiran na razvoj proznog pisma, pripovjednih tehnika, strukture i autorske pozicije.
Radionica se odvija kroz četiri termina.

Sudionici_ce se prilikom prijave mogu prijaviti za jedan ili više modula, ovisno o interesu.

TERMINI I MJESTO ODRŽAVANJA
Radionice proze započinju 19. 2. 2026. i održavaju se svaki četvrtak, kroz ukupno četiri termina.

Radionice poezije započinju 6. 3. 2026. i održavaju se svaki petak, kroz ukupno četiri termina.

Radionice se odvijaju u prostorima Hrvatskog društva pisaca (HDP),
Basaričekova 24, Zagreb.

Neke radionice moguće je, prema dogovoru s mentorima, odraditi online.

Mentorski inkubatorski program odvija se prema dogovoru autora_ica i mentora i mentorica, u skladu s potrebama rada na rukopisu.

UVJETI PRIJAVE
– dob između 18 i 35 godina
– nema objavljenu samostalnu knjigu (zbirku poezije, roman ili knjigu priča)
– spremnost na redovito i aktivno sudjelovanje u radu programa

ZA PRIJAVU JE POTREBNO POSLATI:
– kratku biografiju ili CV i nekoliko rečenica zašto se prijavljujete
– naznaku modula za koji se prijavljujete
(Inkubator – poezija ili proza / Radionica poezije / Radionica proze)
– tekst rukopisa (za prijavu na inkubatorski modul – poezija ili proza)

ROK I INFORMACIJE
* Rok za prijavu: 12. 2. 2026.

* Objava rezultata (mailom): 14. 2. 2026.

Prijave se šalju na: ured.hdp@gmail.com

Radionice su zatvorenog tipa, a broj polaznika_ca je ograničen.
Za inkubatorski modul bit će odabran jedan prozni i jedan poetski rukopis na kojima će sudionici_ce programa intenzivno raditi kroz trajanje inkubatora.

Program je besplatan, a provodi se uz financijsku podršku Javnog poziva za financiranje programa koji uključuju mlade umjetnike za 2025. godinu.

MENTORI I VODITELJI RADIONICA
Mentorski i radionički rad u programu vode:
Alen Brlek,
Monika Herceg i
Marija Andrijašević.

Hrvatsko društvo pisaca (HDP) izražava najdublju osudu i zgroženost nad genocidom i drugim zločinima koje Država Izrael nastavlja činiti nad civilima u Gazi.

Smatramo da je nužno preispitati odgovornost pojedinih nacionalnih vlada i njihovih predstavnika u međunarodnim tijelima koji politikom nezamjeranja i dodvoravanja Izraelu ne uspijevaju zaustaviti genocid nad Palestincima u Gazi, omogućujući Izraelu da provodi nehumanu opsadu i koristi najokrutnije taktike zabranjene međunarodnim konvencijama, poput bezočnog izgladnjivanja civilnog stanovništva.

Odgovornost hrvatske Vlade za situaciju kojoj svjedočimo u Gazi je ogromna – osim višekratne podrške Izraelu u javnim govorima i nastupima pojedinih članova Vlade, Hrvatska nije podržala ni predloženu rezoluciju Ujedinjenih naroda koja poziva na prekid vatre, kao ni suspenziju EU-sporazuma s Izraelom. Takvi politički stavovi govore o odobravanju izraelskih akcija, što je potpuno neprihvatljivo, kako s moralne strane, tako i s obzirom na zahtjeve međunarodnoga prava koje obvezuje države da ne pomažu u djelima genocida. I prešutno odobravanje zločina znači suučesništvo, a kamoli izravno izjašnjavanje protiv rješenja koje mogu doprinijeti uspostavi mira. Kao nacionalno književno društvo posvećeni smo promoviranju hrvatske književnosti u regiji i svijetu, a književnost je oduvijek bila neodvojiva od vjere u ljudska prava i slobodu kao vrhovnu vrijednost. Stoga nam je bilo kakvo pristajanje uz zločine i one koji ih provode neprihvatljivo, osobito kada je riječ o tako drastičnim primjerima zločina protiv čovječnosti kakvima svjedočimo u Gazi. Neprihvatljivo nam je i svrstavanje Hrvatske u najuži krug zemalja koje daju potporu Izraelu, stavljajući nas time – umjesto na stranu osude zločina – na stranu onih koji zločinu pomažu!

I prešutno odobravanje zločina znači suučesništvo, a kamoli izravno izjašnjavanje protiv rješenja koje mogu doprinijeti uspostavi mira

Slike koje ovih dana dolaze iz Gaze krajnje su zastrašujuće – djeca, žene i starci umiru od pothranjenosti i bolesti (više od stotinu međunarodnih humanitarnih organizacija upozorava na masovnu glad) ili pak od granata koje na njih ispaljuje izraelska vojska kada u redovima čekaju na podjelu hrane i vode (prema Uredu UN-a za ljudska prava, više od tisuću Palestinaca ubijeno je u posljednja dva mjeseca dok su pokušavali doći do humanitarne pomoći). Među njima su i brojni naši kolege pisci, umjetnici, intelektualci, ljudi koji svojim radom i svjedočenjem ustraju o obrani  ljudskog dostojanstva i čovječnosti. Međunarodni PEN još je 2. lipnja u oštrom priopćenju u kojem poziva na hitnu zabranu izvoza oružja svim stranama uključenima u sukob u Palestini te pozvao svjetske lidere na odlučno djelovanje. U Gazi su počinjeni kulturocid i skolasticid, uništeni su brojni kulturni objekti, knjižnice, muzeji, povijesni spomenici, privatne zbirke i kulturni centri. Desetljeća umjetničkog, kulturnog i znanstvenog  rada izbrisana su u nekoliko mjeseci. Prema dostupnim podacima, ubijeno je više desetaka palestinskih pisaca, umjetnika i kulturnih aktivista i dvjestotinjak novinara i medijskih radnika. Naša je ljudska i profesionalna odgovornost ukazivati na njihov rad, kao i na rad brojnih književnika, umjetnika i novinara koji trenutno u Gazi proživljavaju agoniju pred očima cijeloga svijeta! Također, naša je ljudska i profesionalna odgovornost pozvati Vladu Republike Hrvatske da prestane s politikom podrške izraelskim zločinima te da stane na stranu nedužnih civila i njihovog ljudskog dostojanstva!

Pozivamo i sve naše članice i članove, kao i druge pisce i spisateljice, umjetnice i umjetnike različitih profila, radnice i radnike u kulturi i medijima, da se glasno pridruže u osudi zločina nad civilima u Gazi te svojim kreativnim radom, ali i drugom vrstom pomoći – osobito onom humanitarnom − daju obol spašavanju ljudskih života i uspostavi mira!

Upravni odbor Hrvatskog društva pisaca

Hrvatsko društvo pisaca ustanovilo je 2014. godine Nagradu Janko Polić Kamov za najbolje književno djelo (proza, poezija) napisano na hrvatskom jeziku.
Kriterij odabira prvenstveno je književna izvrsnost, međutim nagrada također promiče inovativnost, bilo u stilsko-jezičnom ili u tematskom smislu.

Nagrada Kamov sastoji se od novčanog iznosa i statue.

Žiri će objaviti listu finalista u listopadu, a nagrada će biti dodijeljena u studenom, na Kamovljev rođendan.

Nagrada se ove godine dodjeljuje u Rijeci.

Pravilnik Nagrade Kamov:

https://hrvatskodrustvopisaca.hr/hr/projekti/pravilnik-nagrade-janko-polic-kamov-2024-izmjene-i-dopune

Tema 24. Festivala europske kratke priče, koji će se od 8. do 12. lipnja održavati u Zagrebu i Zadru, glasi Tradicija. I ja., a kroz razgovore, čitanja i susrete s piscima istraživat će se složen odnos tradicije i suvremenosti, njezina ograničenja, ali i potencijali. Festival otvara francuski autor Régis Jauffret, a kroz pet festivalskih dana predstavit će se brojni renomirani i nagrađivani autori i autorice iz Europe i Hrvatske, među kojima su Sofija Andruhovič, Alena Schröder, Pol Guasch, Eliza Clark, Cecilia Knapp, Stanislav Habjan, Ivana Bodrožić i mnogi drugi. Program uključuje književne razgovore, performanse, čitanja i glazbene nastupe, a održavat će se na lokacijama poput Vintage Industrial Bara, Knjižare Fraktura, Filozofskog fakulteta, BUNT-a, Kazališta lutaka Zadar i Sveučilišta u Zadru. Ulaz na sve programe je besplatan.

Zašto “Tradicija. I ja.”?
“Moderna vremena sklona su odbacivanju tradicijskih vrijednosti, često ih se doživljava kao uteg koji usporava progres, no ne može se zanijekati činjenica da smo svi mi proizvod nekakve prošlosti, nekakvih predaka, njihovih običaja, ideja, načina komunikacije s okolinom i samima sobom. Što ćemo od tih starih, možda i drevnih obrazaca zadržati, što ćemo odbaciti, što ćemo nadograditi, a što posve promijeniti i je li uopće moguće prepoznati sve načine na koje smo mi sami rezultat nekih davnih vremena i zaboravljenih vrijednosti – to su teme koje nas okupiraju na 24. izdanju festivala.”

***

Program

Ponedjeljak, 9. lipnja
13:00
Eliza Clark
Razgovor o pisanju, romanu Boy Parts i britanskoj književnoj sceni
Razgovor vodi: Petra Požgaj
Mjesto: Filozofski fakultet, dvorana A102, Ivana Lučića 3

17:00
Granice, sjećanje, tijelo
Gost: Sofija Andruhovič
O zaboravu, identitetu i romanu Amadoca – o tome što ostaje kad pokušamo zaboraviti
Razgovor vodi: Dariya Pavlešen
Mjesto: Knjižara Fraktura, Kneza Mislava 17
Simultani prijevod s ukrajinskog: Pavao Jergović

18:00
Djevojka u plavoj haljini, na prozoru, u sumrak
Gošća: Alena Schröder
O romanu koji istražuje obiteljske odnose, povijest i žensku sudbinu u turbulentnim vremenima
Razgovor vodi: Anja Cerar
Mjesto: Knjižara Fraktura, Kneza Mislava 17
Simultani prijevod s njemačkog: Ines Meštrović

19:15
Napalm u srcu
Gost: Pol Guasch
Distopijska proza o ekološkoj propasti i emocionalnim ponorima svakodnevice
Razgovor vodi: Sven Popović
Mjesto: Vintage Industrial Bar, Savska 160

20:15
Tradicija. I ja.
Sudjeluju: Zoran Ferić, Boris Jokić, Cecilia Knapp, Sandra Vlašić
O glazbi, ekologiji, poeziji, književnosti i svemu između
Moderiraju: Luiza Bouharaoua, Korana Svilar, Andrija Škare
Mjesto: Vintage Industrial Bar, Savska 160

Utorak, 10. lipnja
20:00
Da, ziher je FEKP u Buntu
Sudjeluju: Iva Bezinović-Haydon, Goran Glamuzina, Bartholomew Ryan
Razgovori, proza i glazba
Razgovor vodi: Sven Popović
Mjesto: BUNT music & art bar, Stube Ivana Zakmardija 5

Srijeda, 11. lipnja
20:00
Da, ziher je FEKP u Buntu – nastavak
Sudjeluju: Tamara Bilankov, Stanislav Habjan, Marin Ivančić
Još jedna večer gdje se susreću pjesma i priča, riječi i tonovi
Razgovor vodi: Sven Popović
Mjesto: BUNT music & art bar, Stube Ivana Zakmardija 5

Četvrtak, 12. lipnja
Zatvaranje FEKP-a 2025
20:00
Sudjeluju: Ivana Bodrožić, Eliza Clark, Senko Karuza, Alena Schröder
Završna večer uz priče i razgovore
Glazbeni gost: Denis Katanec
Moderiraju: Maša Grdešić, Sara Renar, Korana Svilar, Morana Zibar
Meštar od zabave: Andrija Škare
Mjesto: Vintage Industrial Bar, Savska 160

Program Festivala Zagreb: https://europeanshortstory.org/program-2025-zagreb/
Program Zadar: https://europeanshortstory.org/program-2025-zadar/
Pratite FEKP na: Facebook, Instagram

FEKP organizira Hrvatsko društvo pisaca, a ostvaren je u suradnji s Ministarstvom kulture i medija RH, Gradom Zagrebom, Gradom Zadrom, Goethe-Institutom, Instutitom Ramon Llull, Turističkom zajednicom grada Zadra, Društvom hrvatskih književnih prevodilaca te prostorima kulture u kojima se FEKP odvija – Vintage Industrial Bar, Knjižara Fraktura, Filozofski fakultet u Zagrebu, BUNT art & music bar Sveučilište u Zadru i Kazalište lutaka Zadar

Rok za prijavu: 10. travnja 2025. godine.

—-

Pravilnik Nagrade Joža Horvat: https://hrvatskodrustvopisaca.hr/hr/projekti/izmjene-i-dopune-pravilnika-nagrade-joza-horvat

O utemeljenju Nagrade Joža Horvat Hrvatskog društva pisaca: https://hrvatskodrustvopisaca.hr/hr/novosti/izvjestaj-s-konferencije-za-medije-povodom-osnivanja-nagrade-joze-horvat

Prava na djela Jože Horvata: https://hrvatskodrustvopisaca.hr/hr/joza-horvat-autorska-prava

Organizator: Hrvatsko društvo pisaca

u suradnji s Hrvatskim P.E.N. centrom

Pokrovitelji: Ministarstvo kulture i medija RH i Grad Zagreb

Partneri: Caffe bar Crni mačak (Zagreb), HNK Varaždin, Holiday Home Nightswim Inn (Vrbovec), Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića (Zagreb), Knjižnica Marije Jurić Zagorke (Zagreb), Umjetnička organizacija Favela (Varaždin)

Medijski pokrovitelj: Jutarnji list

Program je sufinanciran iz Fonda za kulturu Društva hrvatskih književnika

Mjesta održavanja: Knjižnica Marije Jurić Zagorke (Zagreb), Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića (Zagreb), Caffe bar Crni mačak (Zagreb), HNK Varaždin (Varaždin), Holiday Home Nightswim Inn (Vrbovec)

Sudjeluju: Mirko Božić (Bosna i Hercegovina), Janica Radeva, Krasimir Vardiev (Bugarska), Barbara Delać, Nataša Gudelj, Valentina Knežević (Crna Gora), Claudio Damiani, Gian Mario Villalta (Italija), Pavlina Atanasova, Ivana Jovanovska, Andrej Medić Lazarevski (Sjeverna Makedonija), Marija Kisilak (Slovenija), Zvonko Karanović (Srbija), Lilija Bomko, Ija Kiva, Katerina Mihaljicina, Irina Starovojt (Ukrajina), James Byrne (Velika Britanija); Ivan Babić, Tomica Bajsić, Lidija Bajuk, Alen Brlek, Lidija Deduš, Lana Derkač, Josipa Dragičević, Marta Džaja, Branislav Glumac, Ivan Herceg, Zvjezdana Jembrih, Ivan Kapec, Hana Kunić, Neva Lukić, Silba Ljutak, Irena Matijašević, Evelina Rudan, Irena Skopljak Barić, Damir Šodan, Kristina Špiranec, Marijana Šutić, Predrag Vrabec, Darija Žilić.

27. lipnja (četvrtak)

Knjižnica Marije Jurić Zagorke, Krvavi most 2

12.00 P.E.N. na SUR-u, Susjedstvo riječi: Pjesnici i prevoditelji – James Byrne i Damir Šodan

Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5

18.00 SUR-ova promocija: Branislav Glumac: Kad bih ja imao maternicu (sudjeluju: Branislav Glumac, Ivan Herceg, Irena Matijašević, Darija Žilić)

19.30 P.E.N. na SUR-u, Angažirana književnost: Pjesnički ljetopis rata, Ukrajina 2024. (sudjeluju: Tomica Bajsić, Lilija Bomko, Ivan Herceg, Ija Kiva, Katerina Mihaljicina, Dariya Pavlešen, Irina Starovojt, Alla Tatarenko)

Caffe bar Crni mačak, Mesnička 12

20.50 SUR-ov start (sudjeluju Ivan Herceg, Dorta Jagić)

21.00 SUR-ova glazba: Denis Katanec

21.45 SUR-ova čitanja: Pavlina Atanasova, Ivan Babić, Lidija Bajuk, Lilija Bomko, James Byrne, Claudio Damiani, Lidija Deduš, Barbara Delać, Josipa Dragičević, Zvjezdana Jembrih, Marija Kisilak, Ija Kiva, Silba Ljutak, Andrej Medić Lazarevski, Krasimir Vardiev, Predrag Vrabec.

28. lipnja, petak

Knjižnica Marije Jurić Zagorke, Krvavi most 2

12.00 SUR-ova matineja: Claudio Damiani i Gian Mario Villalta (razgovaraju Marijana Šutić i Ivan Herceg)

Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića, Preradovićeva 5

18.00 SUR-ova promocija: Ivan Kapec: Život u modrozelenoj aleji (sudjeluju: Ivan Kapec, Irena Matijašević, Damir Šodan

19.30 SUR-ov razgovor: Gordana Kovačić, voditeljica digitalne platforme Poetski tren, i Damir Šodan

Caffe bar Crni mačak, Mesnička 12

20.45 SUR-ova čitanja: Mirko Božić, Lana Derkač, Irena Skopljak Barić, Marta Džaja, Nataša Gudelj, Ivana Jovanovska, Ivan Kapec, Zvonko Karanović, Neva Lukić, Katerina Mihaljicina, Janica Radeva, Evelina Rudan, Irina Starovojt, Kristina Špiranec, Gian Mario Villalta.

22.30 SUR-ova glazba: “Čovjek tvoj” (90 godina Leonarda Cohena),
Damir Šodan (vokal, gitara), Tomi Novak (kontrabas) i gosti

29. lipnja, subota

HNK Varaždin, Klub Europa Media, Trg slobode 8a

19.00 SUR-ova glazba: Dunja Knebl i Roko Margeta

19.45 SUR-ova čitanja: Pavlina Atanasova, Ivan Babić, Lidija Bajuk, Lilija Bomko, Mirko Božić, James Byrne, Petra Čeč, Barbara Delać, Lana Derkač, Josipa Dragičević, Marta Džaja, Nataša Gudelj, Claudio Damiani, Zvjezdana Jembrih, Ivana Jovanovska, Ija Kiva, Zvonko Karanović, Andrej Medić Lazarevski, Silba Ljutak, Katerina Mihaljicina, Milan Novak, Tomi Novak, Janica Radeva, Ljubica Ribić, Jura Ruža, Irina Starovojt, Ivan Škrabe, Damir Šodan, Kristina Špiranec, Gian Mario Villalta, Krasimir Vardiev, Predrag Vrabec, Darija Žilić.

21.00 SUR-ov pjesnički performans Ispod kotača teku rijeke (autorica poezije: Neva Lukić, izvođačica: Nevena Radulović)

30. lipnja, nedjelja

Holiday Home Nightswim Inn, Celine 128a, Vrbovec

11.30 SUR-ov start: Ivan Herceg, Irena Skopljak Barić i Damir Šodan

12.30 SUR-ovi koncerti u gostima: Nina Romić i Jelena Galić

13.00 SUR-ov razgovor: Zvonko Karanović (razgovaraju Ivan Herceg i Damir Šodan)

13.30 SUR-ova čitanja

15.30 SUR-ovi koncerti u gostima: Dunja Knebl i Roko Margeta

16.00 SUR-ov razgovor: Pavlina Atanasova, Ivana Jovanovska, Andrej Medić Lazarevski (razgovaraju Ivan Herceg i Slavomira Ribarova)

16.30 SUR-ova čitanja

17.30 SUR-ovi koncerti u gostima: Ivan Škrabe

18.00 SUR-ov razgovor: Janica Radeva, Krasimir Vardiev (razgovaraju Ivan Herceg i Ana Vasung)

18.30 SUR-ov pjesnički performans „Ispod kotača teku rijeke“ (autorica poezije: Neva Lukić, izvođačica: Nevena Radulović)

19.00 SUR-ovi koncerti u gostima: Lidija Bajuk

19.30 SUR-ov razgovor: Barbara Delać, Nataša Gudelj i Valentina Knežević (razgovara Ivan Herceg)

20.30 SUR-ovi koncerti u gostima: Miriiam

21.00 SUR-ov razgovor: Mirko Božić (razgovara Alen Brlek)

21.30 SUR-ovi koncerti u gostima: Ivan Kapec, Tomi Novak i Damir Šodan

Program se sastoji od serije predavanja i radionica na teme:

• Kritika suvremene proze koju vodi Jagna Pogačnik,
• Kritika esejistike i publicistike koju vodi Katarina Luketić,
• Kritika suvremene poezije koju vodi Marko Pogačar,
• Modeli javnog predstavljanja književnosti koje vodi Kruno Lokotar,
• Urednički rad u kulturnim medijima koje vodi Boris Postnikov.

Program uključuje praktični rad na tekstovima s mentorima koji se odvija i uživo, na radionicama, i putem maila, kao i objavljivanje književnih kritika nastalih tijekom programa na portalu Kritika h,d,p,.

Želja urednica i urednika Kritike h,d,p, je da svoja znanja i iskustva rada u medijima i javnom prostoru prenesu još neafirmiranim autorima/cama koji/e se žele baviti književnokritičkim i medijskim radom. Cilj programa je pružiti mladim, budućim književnim kritičarima, urednicima, promotorima književnosti i piscima praktična znanja o pisanju kritika i drugih tekstova u kulturnim medijima, uredničkom poslu, promociji književnosti u javnom prostoru te načelima rada u elektroničkim medijima. Cilj je također pružiti im priliku da, u suradnji s mentorima, usavrše svoja znanja i pisanje te objave autorske tekstove i lakše se afirmiraju u budućnosti na književnom i kulturnom polju.

Predavanja i radionice održavat će se tijekom tri vikenda u listopadu u prostorijama Hrvatskog društva pisaca (Basaričekova 24, Zagreb). Prijave za program šalju se do 5. listopada 2023. na e-mail adresu: kritikaHDP@gmail.com

Prijave trebaju sadržavati:

• Biografiju prijavitelja/ice,
• Dva književnokritička teksta, eseja ili teksta o književnosti,
• Kraće motivacijsko pismo u kojem će se naznačiti koje književno područje prijavitelja/icu posebno zanima.

Predviđeno je 15 sudionika/ca u dobi od 21 do 30 godina. U slučaju prijave većeg broja kandidata, voditelji programa odabrat će sudionike vodeći računa o njihovoj motivaciji i kvaliteti poslanih tekstova. Sudionici/e se obavezuju sudjelovati na svim predavanjima i radionicama te napisati jedan književnokritički tekst na dogovorenu temu. Sudjelovanje u programu je besplatno.

*Program je financiran iz Fonda za kulturu Društva hrvatskih književnika.        

Pored već postojećeg Instituta za hrvatski jezik i Odbora za normu hrvatskog standardnog jezika HAZU-a – ne vidimo potrebu za osnivanjem novog Vijeća za hrvatski jezik kakvo predlaže ovaj Zakon, a indikativno je i kako se u predloženom Vijeću ne pronalazi mjesto za pisce. To je još jedno ignoriranje onih koji od jezika i za jezik žive.

Razlog za zaobilaženje možda leži u shvaćanju predlagača da bi se pisci zdušno usprotivili bespotrebnom ograničavanju i uokvirivanju jezika, kakvo se ovakvim zakonom može dogoditi.

Razumijemo dugogodišnju težnju MH da pronađe adekvatni odgovor na srpski Zakon o jeziku, vodeći se idejom da je kopiranje bizarnog dokumenta bolje od nemanja bizarnog dokumenta, ali nama se, kao stvarateljima djela na našem bogatom jeziku, takvo konkuriranje čini besmislenim.

Ideja o tome da Zakon štiti hrvatski jezik odmah je u javnosti naišla na pitanje: od čega ili od koga da ga štiti? Kako je to jezik ugrožen?

Ako je ugrožen u svojoj praktičnoj upotrebi sve izraženijom polupismenošću, svrsishodnije bi bilo poraditi na opismenjavanju nacije i u tome smjeru uložiti trud, znanje i financijska sredstva. Zakon u tome smislu ne mijenja baš ništa i bavi se stvarima koje nemaju nikakvo uporište u realnom trenutku hrvatskog jezika.

Ako se smatra da je ugrožen od sve većeg utjecaja engleskog jezika, osobito kod mladih generacija, “zaštita” se može provoditi na druge načine – kroz odgoj i obrazovanje, nastavne kurikulume, investiranje u jezične alate, naročito kroz poticanje čitanja koje se može poduprijeti i boljim modelom otkupa knjiga u knjižnicama, kao i osmišljenim projektima.

Predloženim se Zakonom pokušava ograničiti upotreba hrvatskog jezika koji je povijesno bio propulzivan i otvoren te propisati da sve javne obavijesti i promidžbene poruke moraju biti na hrvatskom jeziku, da nazivi ustanova, proizvoda, sportskih i kulturnih objekata i priredbi te mnogih drugih manifestacija moraju biti na hrvatskom jeziku – a to je poprilično sklizak teren,imajući u vidu da bi s jedne strane nazivi poput Fitness centra XX ili Vaterpolo kluba XX postali neprikladni, dok s druge strane svjedočimo neprihvatljivo niskoj razini korištenja hrvatskog jezika naših vodećih političara i medija.

Jedna od posljedica ovakvog Zakona bila bi da, ionako prisutna, diskriminatorska politika financiranja otkupa knjiga – dobije potpuni legitimitet. Time bi javne knjižnice izgubile svaku mogućnost nabavke knjiga srpskih, crnogorskih i bosanskohercegovačkih autora jer nisu na hrvatskom jeziku – a koje je besmisleno prevoditi. Čistke knjižnične građe smo u nedavnoj povijesti već imali, impulzivne i brutalne, a nove bi bile profinjeno zapakirane u pozivanje na odredbe Zakona.

Mišljenja smo da uvođenje brojnih lektorskih službi u javnopravna i tijela državne vlasti, a naročito outsourcing agencija koje će niknuti iz redova rodbine, tazbine i partijskih prijatelja, ne samo da znači još jedan ogroman trošak na teret građana i otvaranje prostora korupciji, nego i dodatno usporavanje ionako tromog birokratskog sistema.

Cijela priča o Zakonu ima izraženu politički desno-konzervativnu intonaciju, pri čemu bi skupina upravo tako orijentiranih ljudi propisivala kako govoriti i pisati te davala jezične savjete koji bi u konačnici bili samo štetni. U insistiranju na armiji pravovjernih lektora koji trebaju ispravljati javnu upotrebu jezika, izgleda da je jedini cilj njegovo čišćenje od „srbizama“. Jezici redovito razmjenjuju riječi, pa strane riječi već stoljećima ulaze i u naš jezik. Zbog njih on nije nimalo manje naš i one sigurno nisu ugrozile naš jezični ili nacionalni identitet.

Iako se u prijedlogu ističe da se neće dirati u slobodu književnoumjetničkog izražavanja ili u privatni govor, stalna kontrola i pritisak od strane zamišljenog Vijeća – proizvodila bi strah i jako brzo dovela do autocenzure. Takav perfidni oblik kontrole i ograničavanja jezične kreativnosti nije prihvatljiv.

Budući da Ustav već propisuje kako je u Hrvatskoj u službenoj upotrebi hrvatski standardni jezik (i latinično pismo), a standard je određen pravopisom, gramatikom i rječnikom – u Hrvatskom društvu pisaca smatramo da je ovakav dodatni Zakon u biti nepotreban. U njemu se pretenciozno proširuje decidirani stavak Ustava, a jedini učinak mu može biti stvaranje temelja za sve rigoroznije ograničavanje upotrebe jezika koji se razvijati može jedino kroz slobodnu upotrebu, trajnu javnu raspravu i poticanje književnoumjetničkog izražavanja. Čini se kako je važno opetovano iskazivati moć ideologije, a za to se iskorištava pomoć onih koji namjeravaju preuzeti jezičnu vlast.

Izražavamo čvrsto protivljenje jezičnoj politici zasnovanoj na ideologiji podjela i ograničavanja, jer bi dovela do zatvaranja hrvatskog jezika prema drugim, potpuno razumljivim jezicima iz susjedstva, a time i prema društvima s kojima u velikoj mjeri dijelimo život.

Zbog svega toga Upravni odbor Hrvatskog društva pisaca ulaže prigovor na stvaranje ovog Zakona i tražimo da se prijedlog povuče iz procedure.

Prijedlog Zakona o hrvatskom jeziku u javnoj je raspravi do 31. kolovoza 2023. i dostupan je na sljedećoj poveznici. Predlagatelj Zakona je Ministarstvo znanosti i obrazovanja.

Ove godine u izbor za Nagradu Kamov ulaze djela objavljena u periodu od 1.07.2022. do 30.06.2023. godine.

Knjige (4 primjerka) šalju se na adresu Hrvatskog društva pisaca (Basaričekova 24, 10 000 Zagreb), uz napomenu “Za Nagradu Kamov” naznačenu na pošiljci, a rok za slanje je petak, 14.07.2023. (u slučaju dostave na adresu – od 9 do 14 sati).

Nagrada Kamov sastoji se od novčanog iznosa i statue.

Žiri će objaviti listu finalista u listopadu, a nagrada će biti dodijeljena u studenom, na Kamovljev rođendan.

Nagrada se ove godine dodjeljuje u Rijeci.