Tema 24. Festivala europske kratke priče, koji će se od 8. do 12. lipnja održavati u Zagrebu i Zadru, glasi Tradicija. I ja., a kroz razgovore, čitanja i susrete s piscima istraživat će se složen odnos tradicije i suvremenosti, njezina ograničenja, ali i potencijali. Festival otvara francuski autor Régis Jauffret, a kroz pet festivalskih dana predstavit će se brojni renomirani i nagrađivani autori i autorice iz Europe i Hrvatske, među kojima su Sofija Andruhovič, Alena Schröder, Pol Guasch, Eliza Clark, Cecilia Knapp, Stanislav Habjan, Ivana Bodrožić i mnogi drugi. Program uključuje književne razgovore, performanse, čitanja i glazbene nastupe, a održavat će se na lokacijama poput Vintage Industrial Bara, Knjižare Fraktura, Filozofskog fakulteta, BUNT-a, Kazališta lutaka Zadar i Sveučilišta u Zadru. Ulaz na sve programe je besplatan.

Zašto “Tradicija. I ja.”?
“Moderna vremena sklona su odbacivanju tradicijskih vrijednosti, često ih se doživljava kao uteg koji usporava progres, no ne može se zanijekati činjenica da smo svi mi proizvod nekakve prošlosti, nekakvih predaka, njihovih običaja, ideja, načina komunikacije s okolinom i samima sobom. Što ćemo od tih starih, možda i drevnih obrazaca zadržati, što ćemo odbaciti, što ćemo nadograditi, a što posve promijeniti i je li uopće moguće prepoznati sve načine na koje smo mi sami rezultat nekih davnih vremena i zaboravljenih vrijednosti – to su teme koje nas okupiraju na 24. izdanju festivala.”

***

Program

Ponedjeljak, 9. lipnja
13:00
Eliza Clark
Razgovor o pisanju, romanu Boy Parts i britanskoj književnoj sceni
Razgovor vodi: Petra Požgaj
Mjesto: Filozofski fakultet, dvorana A102, Ivana Lučića 3

17:00
Granice, sjećanje, tijelo
Gost: Sofija Andruhovič
O zaboravu, identitetu i romanu Amadoca – o tome što ostaje kad pokušamo zaboraviti
Razgovor vodi: Dariya Pavlešen
Mjesto: Knjižara Fraktura, Kneza Mislava 17
Simultani prijevod s ukrajinskog: Pavao Jergović

18:00
Djevojka u plavoj haljini, na prozoru, u sumrak
Gošća: Alena Schröder
O romanu koji istražuje obiteljske odnose, povijest i žensku sudbinu u turbulentnim vremenima
Razgovor vodi: Anja Cerar
Mjesto: Knjižara Fraktura, Kneza Mislava 17
Simultani prijevod s njemačkog: Ines Meštrović

19:15
Napalm u srcu
Gost: Pol Guasch
Distopijska proza o ekološkoj propasti i emocionalnim ponorima svakodnevice
Razgovor vodi: Sven Popović
Mjesto: Vintage Industrial Bar, Savska 160

20:15
Tradicija. I ja.
Sudjeluju: Zoran Ferić, Boris Jokić, Cecilia Knapp, Sandra Vlašić
O glazbi, ekologiji, poeziji, književnosti i svemu između
Moderiraju: Luiza Bouharaoua, Korana Svilar, Andrija Škare
Mjesto: Vintage Industrial Bar, Savska 160

Utorak, 10. lipnja
20:00
Da, ziher je FEKP u Buntu
Sudjeluju: Iva Bezinović-Haydon, Goran Glamuzina, Bartholomew Ryan
Razgovori, proza i glazba
Razgovor vodi: Sven Popović
Mjesto: BUNT music & art bar, Stube Ivana Zakmardija 5

Srijeda, 11. lipnja
20:00
Da, ziher je FEKP u Buntu – nastavak
Sudjeluju: Tamara Bilankov, Stanislav Habjan, Marin Ivančić
Još jedna večer gdje se susreću pjesma i priča, riječi i tonovi
Razgovor vodi: Sven Popović
Mjesto: BUNT music & art bar, Stube Ivana Zakmardija 5

Četvrtak, 12. lipnja
Zatvaranje FEKP-a 2025
20:00
Sudjeluju: Ivana Bodrožić, Eliza Clark, Senko Karuza, Alena Schröder
Završna večer uz priče i razgovore
Glazbeni gost: Denis Katanec
Moderiraju: Maša Grdešić, Sara Renar, Korana Svilar, Morana Zibar
Meštar od zabave: Andrija Škare
Mjesto: Vintage Industrial Bar, Savska 160

Program Festivala Zagreb: https://europeanshortstory.org/program-2025-zagreb/
Program Zadar: https://europeanshortstory.org/program-2025-zadar/
Pratite FEKP na: Facebook, Instagram

FEKP organizira Hrvatsko društvo pisaca, a ostvaren je u suradnji s Ministarstvom kulture i medija RH, Gradom Zagrebom, Gradom Zadrom, Goethe-Institutom, Instutitom Ramon Llull, Turističkom zajednicom grada Zadra, Društvom hrvatskih književnih prevodilaca te prostorima kulture u kojima se FEKP odvija – Vintage Industrial Bar, Knjižara Fraktura, Filozofski fakultet u Zagrebu, BUNT art & music bar Sveučilište u Zadru i Kazalište lutaka Zadar

Ponedjeljak, 9. lipnja

13:00
Eliza Clark
Razgovor o pisanju, romanu Boy Parts i britanskoj književnoj sceni
Razgovor vodi: Petra Požgaj
Mjesto: Filozofski fakultet, dvorana A102, Ivana Lučića 3

17:00
Granice, sjećanje, tijelo
Gost: Sofija Andruhovič
O zaboravu, identitetu i romanu Amadoca – o tome što ostaje kad pokušamo zaboraviti
Razgovor vodi: Dariya Pavlešen
Mjesto: Knjižara Fraktura, Kneza Mislava 17
Simultani prijevod s ukrajinskog: Pavao Jergović

18:00
Djevojka u plavoj haljini, na prozoru, u sumrak
Gošća: Alena Schröder
O romanu koji istražuje obiteljske odnose, povijest i žensku sudbinu u turbulentnim vremenima
Razgovor vodi: Anja Cerar
Mjesto: Knjižara Fraktura, Kneza Mislava 17
Simultani prijevod s njemačkog: Ines Meštrović

19:15
Napalm u srcu
Gost: Pol Guasch
Distopijska proza o ekološkoj propasti i emocionalnim ponorima svakodnevice
Razgovor vodi: Sven Popović
Mjesto: Vintage Industrial Bar, Savska 160

20:15
Tradicija. I ja.
Sudjeluju: Zoran Ferić, Boris Jokić, Cecilia Knapp, Sandra Vlašić
O glazbi, ekologiji, poeziji, književnosti i svemu između
Moderiraju: Luiza Bouharaoua, Korana Svilar, Andrija Škare
Mjesto: Vintage Industrial Bar, Savska 160

Utorak, 10. lipnja

20:00
Da, ziher je FEKP u Buntu
Sudjeluju: Iva Bezinović-Haydon, Goran Glamuzina, Bartholomew Ryan
Razgovori, proza i glazba
Razgovor vodi: Sven Popović
Mjesto: BUNT music & art bar, Stube Ivana Zakmardija 5

Srijeda, 11. lipnja

20:00
Da, ziher je FEKP u Buntu – nastavak
Sudjeluju: Tamara Bilankov, Stanislav Habjan, Marin Ivančić
Još jedna večer gdje se susreću pjesma i priča, riječi i tonovi
Razgovor vodi: Sven Popović
Mjesto: BUNT music & art bar, Stube Ivana Zakmardija 5

Četvrtak, 12. lipnja
Zatvaranje FEKP-a 2025

20:00
Sudjeluju: Ivana Bodrožić, Eliza Clark, Senko Karuza, Alena Schröder
Završna večer uz priče i razgovore
Glazbeni gost: Denis Katanec
Moderiraju: Maša Grdešić, Sara Renar, Korana Svilar, Morana Zibar
Meštar od zabave: Andrija Škare
Mjesto: Vintage Industrial Bar, Savska 160

Program Festivala Zagreb: https://europeanshortstory.org/program-2025-zagreb/
Program Zadar: https://europeanshortstory.org/program-2025-zadar/
Pratite FEKP na: Facebook, Instagram

Ministarstvo kulture i medija RH, Grad Zagreb, Grad Zadar, Goethe-Institut, Turistička zajednica grada Zadra, Institut Ramon Llull

Pod parolom „Novi vjetrovi“ u Zagrebu i Zadru će se od 5. do 9. lipnja održati 23. Festival europske kratke priče, festival poznat po opuštenoj atmosferi i brojnoj publici koji dovodi neke od najvažnijih hrvatskih, europskih i svjetskih pisaca. Kako navode organizatori: „Na dvadeset i trećem izdanju FEKP-a bavit ćemo se odnosom modernosti i tradicije, istražit ćemo odakle dolazi osjećaj da se svijet, unatoč tome što bi trebao napredovati, neprestano vraća u prošlost, na teme i izazove koje smo odavno smatrali zaključenima. Pokušat ćemo pronaći odgovor na pitanje koja je pozicija pojedinca i koje su njegove moralne obaveze u vremenu u kojem je sve postalo proizvod i koje je formatirano tako da se zatiru ljudskost i empatija ako nisu u službi profita. Razgovarat ćemo o tome je li moguće sanjati i dočekati neku bolju, svijetlu budućnost u najnesigurnijem i najizazovnijem trenutku 21. stoljeća, u vremenu ratova, ekonomskih kriza i klimatskih promjena.“

Uz suvremene inozemne autore poput Chloe Aridjis, Hassana Blasima, Héctora Abada Faciolince, Nuale O’Connor i Inga Schulzea, na festivalu će nastupiti i brojni domaći pisci. Svi su programi besplatni, a organizirat će se u različitim prostorima u Zagrebu i Zadru.

PROGRAM

ZAGREB

Srijeda, 5. lipnja
20.00
Otvaranje FEKP-a 2024.
Pobjeći od stvarnosti
INGO SCHULZE

“Davno je pjesnik rekao da na ovome svijetu stalna samo mijena jest. I bio je u pravu, kako to pjesnici nerijetko i jesu. Mijenjaju se politički sustavi, mijenja se klima, svaki nas dan potresaju promjene velike i promjene sitne, a to – ma koliko toga možda nekada nismo svjesni – itekako utječe na nas. U turbulentnim vremenima pojedinac možda ne može mnogo i zna mu se učiniti da je stvarnost samo smetnja, a upravo o tome (iako, jasno, ne samo o tome) divno u svom novom, čarobnom romanu Čestiti ubojice piše naš stari znanac Ingo Schulze. Od bajke do stvarnosti i nazad, putem koji ne obećava ništa osim istinskog literarnog uzbuđenja, povest će nas pisac starog kova, istinski suvremeni klasik, jedan od onih koji se sjećaju Europe nekada, žive Europu danas, ali i osjećaju kakva će ona biti sutra.”

Razgovor i čitanje
Moderira Andrija Škare
Gradsko dramsko kazalište Gavella, Frankopanska ulica 10
Uz simultani prijevod s njemačkoga

***

Četvrtak, 6. lipnja

10.00
HÉCTOR ABAD FACIOLINCE
Razgovor
Moderira Gordana Matić
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, dvorana D1, Ulica Ivana Lučića 3

18.00
Izlazak iz sjene
NUALA O’CONNOR

“James Joyce ostavio je neizbrisiv trag na prozu 20. stoljeća, pa tako i na kratku priču. Nažalost, premalo ljudi zna tko je Nora Barnacle, žena koja je poslužila kao predložak za Molly Bloom, bez čije podrške i strpljenja Joyce možda ne bi ostvario sve što je ostvario. Roman Nuale O’Connor hrabar je portret jednako hrabre i za to vrijeme neortodoksne žene koji nam nudi uvid u nešto općepoznato iz svježe perspektive, kao i sva dobra književnost.”

Predstavljanje knjige
Moderira Patricija Horvat
Knjižara Fraktura, Ulica kneza Mislava 17

19.15
Zaborav koji ćemo biti
HÉCTOR ABAD FACIOLINCE 

“Prije trideset i sedam godina u Medellínu je, usred bijela dana, ubijen liječnik i aktivist za ljudska prava Héctor Abad Gómez. Njegovu fikcionaliziranu biografiju, Zaborav koji ćemo biti, napisao je njegov sin, stvorivši remek djelo razorne hrabrosti i poštenja, jednu od najznačajnijih knjiga suvremene književnosti na španjolskom jeziku. O pisanju o obitelji i pisanju o nasilju, o Kolumbiji osamdesetih godina prošlog stoljeća i drugim, nama kudikamo bližim prostorima u kojima djeca gube roditelje usred bijela dana s velikim kolumbijskim piscem Héctorom Abadom Faciolinceom razgovara Roman Simić.”

Predstavljanje knjige
Moderira Roman Simić
Knjižara Fraktura, Ulica kneza Mislava 17

20.30
Novi vjetrovi
CHLOE ARIDJIS, MLADEN BLAŽEVIĆ, NUALA O’CONNOR, LUKA OSTOJIĆ

“Promjena je po definiciji poželjna, ali nije nužno poželjna. Tu sitnu razliku sve više osjeća čitav svijet, ako gledamo širu sliku, a kad izoštrimo pogled kroz okular, onda vidimo da puše i nosi, katkad uragan,  povremeno tek lahor, u cijeloj Europi i šire, kod nas i u susjedstvu, baš svuda odakle dolaze vijesti. A vijesti u 21. stoljeću dolaze odasvud. Miris i okus promjene bez obzira na to je li ona dobra ili loša prvi će osjetiti pisci. Ono što nam imaju reći, možda nas neće razvedriti niti umiriti, ali slika će nam barem biti čišća. Čovjek nekad ne može tražiti mnogo više od toga.”

Razgovor i čitanje
Moderiraju Ana Fazekaš, Patricija Horvat, Sven Popović, Andrija Škare
Vintage Industrial Bar, Savska cesta 160

***

Petak, 7. lipnja

20.00
Kratkiši
NINA BAJSIĆ, VID BARIĆ, KLASJA HABJAN, EDO POPOVIĆ

“Kratko je, a slatko! Iza poznatih riječi krije se večer različitih umjetničkih izričaja, iskustava i pristupa stvaranju. Kratkiši su i ovaj put okupili različite umjetnosti da govore o istome – kako stvaramo, kada i za koga. Ilustratorica Klasja Habjan priče priča na svoj način, tekstom i slikom. Vid Barić kao scenarist se okušao na daskama koje život znače, a Nina Bajsić govorit će (i čitati) iz perspektive kantautorice. Književni bard Edo Popović šlag je na torti lajnapa, a Roman i Ivan potrudit će se da vam orkestar svira po dobrom starom običaju: red čitanja, red smijeha, red dobre umjetnosti… i prođe život.”

Razgovor i čitanje
Moderiraju Ivan Jozić, Roman Simić
Gradsko dramsko kazalište Gavella, mala dvorana, Frankopanska ulica 10

ZADAR

Petak, 7. lipnja

18.00
CHLOE ARIDJIS, NUALA O’CONNOR i RUSSELL S. VALENTINO

Razgovor
Moderira Tomislav Kuzmanović
Odjel za anglistiku, Sveučilište u Zadru, Dvorana 143
Obala kralja Petra Krešimira IV. br. 2

20.00
Priče koje pokreću
Female Human Animal

“Iz riječi može nastati pokret, pokret može nadahnuti riječ. Tako je oduvijek bilo i uvijek će biti. O tome kako se i koliko različite umjetnosti isprepliću, o tome kako govoriti isto drugim umjetničkim sredstvom i koliko to isto onda postaje drugačije svjedoči i poticajna plesna izvedba Female Human Animal. Nadahnuće za nju bio je istoimeni film, za koji je naša gošća Chloe Aridjis pisala scenarij i u njemu glumila.”

Plesna izvedba
Izvode Korina Oltran i Mia Šare, članice Zadarskog plesnog ansambla
Kazalište lutaka Zadar, Poljana Branka Stojakovića

20.30
Knjiga oblaka
CHLOE ARIDJIS

“Već je svojim debitantskim romanom Knjiga oblaka Chloe Aridjis postala međunarodno poznata. Roman je osvojio uglednu francusku nagradu za najbolji prvijenac na stranome jeziku, a Guardian ga je uvrstio na popis deset najboljih romana čija se radnja zbiva u Berlinu. Jedan su od važnih motiva romana oblaci, čiji se oblik pod utjecajem vjetra i vjetrova neprestano mijenja. O ovom romanu, o onome što je napisala nakon njega, o vjetru, promjenama i (ne samo) literarnoj magiji s Chloe Aridjis razgovarat će proslavljena kvizašica i – ono što možda niste znali – kroatistica i anglistica Morana Zibar.”

Razgovor i čitanje
Moderira Morana Zibar
Kazalište lutaka Zadar, Poljana Branka Stojakovića

“Nema trenutka u ljudskoj povijesti koji nije bio traumatičan. Međutim, neki su trenuci ipak traumatičniji od drugih. U posljednje vrijeme paradigme ne kotiraju baš najbolje, sve ono što smo desetljećima uzimali zdravo za gotovo najednom se pokazuje kao ne baš toliko sigurno, kao nešto što možda ipak može biti konačno, kao kamen koji će se pokazati kao pijesak. Kako u tom kaosu ostati čovjek, kako stajati na vjetru i ne slomiti se, čak i ako se katkad poviješ? Nema važnijeg pitanja od toga, a ako nas išta može dovesti bliže odgovoru – to su jedino priče.”

Razgovor i čitanje
Moderiraju Sven Popović i Andrija Škare
Kazalište lutaka Zadar, Poljana Branka Stojakovića

***

Subota, 8. lipnja

19.00
SENKO KARUZA: NOĆ NA ZEMLJI

“Brassaï je rekao kako noć ne pokazuje, nego samo sugerira stvari. Kao i dobra priča, uostalom. A što su priče Senka Karuze nego dobre priče? Noć nas, kao i dobre priče, oslobađa i razotkriva. Senkove priče stilski su briljantne, poetski nabijene, duhovite, ali i razorne. Razgovarat će se o dugim, mekim noćima i jutrima nakon, ali i o tome što čini dobru priču i kako ta dobra priča nastaje.”

Predstavljanje knjige
Moderira Sven Popović
Kazalište lutaka Zadar, Poljana Branka Stojakovića

20.30
Novi vjetrovi
HÉCTOR ABAD FACIOLINCE, LIDIJA DEDUŠ, SARA KOPECZKY BAJIĆ, NUALA O’CONNOR

“U sobi je tiho i zatvoren je prozor, zrak je ustajao i težak, a onda dođu novi glasovi, otvore prostor i sobom prostruje neki novi vjetrovi i odjednom smo laki. Ova četiri literarna glasa svakako sa sobom dovode svježinu i neke nove perspektive, tako da im se mirne duše možemo prepustiti da nas otpušu znajući da će nas otpuhati na bolje obale.”

Razgovor i čitanje
Moderiraju Patricija Jurišić, Zoran Kačanić, Gordana Matić, Želimir Periš, Sven Popović, Andrija Škare
Kazalište lutaka Zadar, Poljana Branka Stojakovića

***

ZAGREB
Nedjelja, 9. lipnja
Zatvaranje FEKP-a 2024.

20.00
Na početku (i na kraju) bijaše priča
Razgovor i čitanje
HASSAN BLASIM, LIDIJA DEDUŠ, ZORAN FERIĆ, LUCA KOZINA

22.00
Razgovara i svira ANTUN IDEM

“Sve ono što znamo može biti kratka priča. Kratka, nažalost; priča, svakako. Cjelokupno je ljudsko iskustvo priča, znanost je priča, svemir je priča: sve je priča. Priče će ostati kad nas ne bude, u eteru, neuhvatljive, bude li sreće pričat će o nama nekome drugome. I nijedna promjena, nijedan vjetar neće ih isprati jer neuništivost je njihova priroda. To osjećaju oni koji od njih strahuju, tome se dive oni koji ih obožavaju. I uz priče, naravno, muzika. Jer sve, baš sve je bolje uz malo melodije, ponešto ritma.”

Moderiraju Sven Popović, Roman Simić, Korana Svilar, Andrija Škare
Razgovara i svira ANTUN IDEM
Vintage Industrial Bar, Savska cesta 160

23.FEKP organizira Hrvatsko društvo pisaca, a ostvaren je u suradnji s Ministarstvom kulture i medija RH, Gradom Zagrebom, Gradom Zadrom, Goethe-Institutom, Tradukijem, Veleposlanstvom Španjolske u Zagrebu, Literature Ireland te svim prostorima u kojima se FEKP odvija – Kazalište Gavella, Vintage Industrial Bar, Knjižara Fraktura, Filozofski fakultet u Zagrebu, Sveučilište u Zadru i Kazalište lutaka Zadar.

Više na stranicama festivala na Facebooku i Instagramu i na internetskoj stranici https://europeanshortstory.org/

Poznat po svojoj opuštenoj i pomalo otkačenoj atmosferi, FEKP od 5. do 9. lipnja ove godine još jednom u Zagreb i Zadar dovodi neke od najznačajnijih hrvatskih, europskih i svjetskih pisaca.

Na dvadeset i trećem izdanju FEKP-a, naslovljenom Novi vjetrovi, bavit ćemo se odnosom modernosti i tradicije, istražit ćemo odakle dolazi osjećaj da se svijet, unatoč tome što bi trebao napredovati, neprestano vraća u prošlost, na teme i izazove koje smo odavno smatrali zaključenima. Pokušat ćemo pronaći odgovor na pitanje koja je pozicija pojedinca i koje su njegove moralne obaveze u vremenu u kojem je sve postalo proizvod i koje je formatirano tako da se zatiru ljudskost i empatija ako nisu u službi profita. Razgovarat ćemo o tome je li moguće sanjati i dočekati neku bolju, svijetlu budućnost u najnesigurnijem i najizazovnijem trenutku 21. stoljeća, u vremenu ratova, ekonomskih kriza i klimatskih promjena…

Od 5. do 9. lipnja važni glasovi suvremene svjetske književnosti Chloe Aridjis, Hassan Blasim, Héctor Abad Faciolince, Nuala O’Connor i Ingo Schulze, i zajedno s ponajboljim domaćim piscima progovorit će o temama koje su važne za nas, ovdje i sada, temama o kojima razmišljamo u Hrvatskoj, ali koje istovremeno okupiraju i misli cijeloga svijeta.

Još jednom, omiljena književna fešta ukazuje na potencijal književnosti da potakne individualnu i kolektivnu odgovornost, omogući nam kreativno promišljanje te procesiranje promjena s kojima nas je suočilo krizno stanje koje ne jenjava.

Svi su programi besplatni, a organizirat će se u različitim prostorima kulture u Zagrebu i Zadru; u Kazalištu Gavella, Vintage Industrial Baru, knjižari Fraktura, Filozofskom fakultetu u Zagrebu, Sveučilištu u Zadru i u Kazalištu lutaka u Zadru.

23. FEKP organizira Hrvatsko društvo pisaca, a ostvaren je u suradnji s Ministarstvom kulture i medija RH, Gradom Zagrebom, Gradom Zadrom, Goethe-Institutom, Tradukijem, Veleposlanstvom Španjolske u Zagrebu, Literature Ireland te svim sjajnim prostorima kulture u kojima se FEKP odvija – Kazalište Gavella, Vintage Industrial Bar, Knjižara Fraktura, Filozofski fakultet u Zagrebu, Sveučilište u Zadru i Kazalište lutaka Zadar.

Više saznajte na stranicama društvenih mreža festivala: na Facebooku i Instagramu te na službenoj web-stranici https://europeanshortstory.org/

ZAGREB

Srijeda, 5. lipnja | Wednesday, June 5
20.00
Otvaranje FEKP-a 2024. | Opening of the FESS 2024
Pobjeći od stvarnosti | To Escape from Reality
INGO SCHULZE

Davno je pjesnik rekao da na ovome svijetu stalna samo mijena jest. I bio je u pravu, kako to pjesnici nerijetko i jesu. Mijenjaju se politički sustavi, mijenja se klima, svaki nas dan potresaju promjene velike i promjene sitne, a to – ma koliko toga možda nekada nismo svjesni – itekako utječe na nas. U turbulentnim vremenima pojedinac možda ne može mnogo i zna mu se učiniti da je stvarnost samo smetnja, a upravo o tome (iako, jasno, ne samo o tome) divno u svom novom, čarobnom romanu Čestiti ubojice piše naš stari znanac Ingo Schulze.
Od bajke do stvarnosti i nazad, putem koji ne obećava ništa osim istinskog literarnog uzbuđenja, povest će nas pisac starog kova, istinski suvremeni klasik, jedan od onih koji se sjećaju Europe nekada, žive Europu danas, ali i osjećaju kakva će ona biti sutra.

Long ago, a poet said that the only constant in this world is change. And he was right, as poets often are. Political systems change, the climate changes, every day we are shaken by changes big and small, and this – no matter how unaware of it we may be – affects us greatly. In turbulent times, an individual perhaps cannot do much, and it can appear that reality is but a hindrance, yet precisely this (though, of course, not only it) is what our old acquaintance Ingo Schulze writes about so wonderfully in his new, magical novel Die Rechtschaffenen Mörder (The Righteous Murderers).

From fairy tale to reality and back, along a path that promises nothing short of a genuine thrill of literature, we are going to be taken by a literary master of the old craft, a true contemporary classic, one of those who remember Europe of the past, who live Europe today, but who also sense what it will be like tomorrow.

Razgovor i čitanje | Conversation and Reading
Moderira | Moderated by: Andrija Škare
Gradsko dramsko kazalište Gavella, Frankopanska ulica 10
Uz simultani prijevod s njemačkog

Četvrtak, 6. lipnja | Thursday, June 6

10.00
HÉCTOR ABAD FACIOLINCE
Razgovor | Conversation
Moderira | Moderated by: Gordana Matić
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, dvorana D1, Ulica Ivana Lučića 3

18.00
Izlazak iz sjene | Coming out of a Shadow
NUALA O’CONNOR

James Joyce ostavio je neizbrisiv trag na prozu dvadesetog stoljeća, pa tako i na kratku priču. Nažalost, premalo ljudi zna tko je Nora Barnacle, žena koja je poslužila kao predložak za Molly Bloom, bez čije podrške i strpljenja Joyce možda ne bi ostvario sve što je ostvario. Roman Nuale O’Connor hrabar je portret jednako hrabre i za to vrijeme neortodoksne žene koji nam nudi uvid u nešto općepoznato iz svježe perspektive, kao i sva dobra književnost.

James Joyce made an indelible mark on twentieth-century fiction, including the short story. Unfortunately, too few people know about Nora Barnacle, the woman who served as the inspiration for Molly Bloom, without whose support and patience Joyce might not have achieved all that he did. Nuala O’Connor’s novel is a brave portrait of an equally brave and, for its time, unorthodox woman, offering fresh perspective on something that’s common knowledge, as all great literature does.

Predstavljanje knjige | Book Launch
Moderira | Moderated by: Patricija Horvat
Knjižara Fraktura, Ulica kneza Mislava 17

19.15
Zaborav koji ćemo biti I The Oblivion We Shall Be
HÉCTOR ABAD FACIOLINCE 

Prije trideset i sedam godina u Medellínu je, usred bijela dana, ubijen liječnik i aktivist za ljudska prava Héctor Abad Gómez. Njegovu fikcionaliziranu biografiju, Zaborav koji ćemo biti, napisao je njegov sin, stvorivši remek djelo razorne hrabrosti i poštenja, jednu od najznačajnijih knjiga suvremene književnosti na španjolskom jeziku. O pisanju o obitelji i pisanju o nasilju, o Kolumbiji osamdesetih godina prošlog stoljeća i drugim, nama kudikamo bližim prostorima u kojima djeca gube roditelje usred bijela dana s velikim kolumbijskim piscem Héctorom Abadom Faciolinceom razgovara Roman Simić.

Thirty-seven years ago in Medellín, in broad daylight, the doctor and human rights activist Héctor Abad Gómez was murdered. His fictionalized biography, El Olvido que Seremos (Oblivion: A Memoir), was written by his son, thus creating a masterpiece of devastating courage and integrity, one of the most momentous books of contemporary literature in the Spanish language. On writing about family and writing about violence, on Colombia of the 1980s and other lands, much closer to us, where children lose their parents in broad daylight – Roman Simić in a conversation with the great Colombian author Héctor Abad Faciolince.

Predstavljanje knjige | Book Launch
Moderira | Moderated by: Roman Simić
Knjižara Fraktura, Ulica kneza Mislava 17

20.30
Novi vjetrovi | New Winds
CHLOE ARIDJIS, MLADEN BLAŽEVIĆ, NUALA O’CONNOR, LUKA OSTOJIĆ

Promjena je po definiciji poželjna, ali nije nužno poželjna. Tu sitnu razliku sve više osjeća čitav svijet, ako gledamo širu sliku, a kad izoštrimo pogled kroz okular, onda vidimo da puše i nosi, katkad uragan,  povremeno tek lahor, u cijeloj Europi i šire, kod nas i u susjedstvu, baš svuda odakle dolaze vijesti. A vijesti u 21. stoljeću dolaze odasvud. Miris i okus promjene bez obzira na to je li ona dobra ili loša prvi će osjetiti pisci. Ono što nam imaju reći, možda nas neće razvedriti niti umiriti, ali slika će nam barem biti čišća. Čovjek nekad ne može tražiti mnogo više od toga.

By definition, change is desirable, yet not necessarily so. This slight difference is increasingly felt around the world, if we are looking at the big picture, but when we adjust our focus for a clearer view, we see that it blows and sweeps, sometimes a hurricane, other times just a breeze, across Europe and beyond, in our midst and in our neighborhood, everywhere the news come from. And in the 21^st century, the news keeps coming from everywhere. The scent and the taste of change, be it good or bad, are first felt by the writers. What they have to say may not lift our spirits or soothe our souls, but at least the image will be sharper. Sometimes one cannot ask for much more than that.

Razgovor i čitanje | Conversation and Reading
Moderiraju | Moderated by: An. Fazekaš, Patricija Horvat, Sven Popović, Andrija Škare
Vintage Industrial Bar, Savska cesta 160

Petak, 7. lipnja | Friday, June 7

20.00
Kratkiši | Shorts
NINA BAJSIĆ, VID BARIĆ, KLASJA HABJAN, EDO POPOVIĆ

Kratko je, a slatko! Iza poznatih riječi krije se večer različitih umjetničkih izričaja, iskustava i pristupa stvaranju. Kratkiši su i ovaj put okupili različite umjetnosti da govore o istome – kako stvaramo, kada i za koga.

Ilustratorica Klasja Habjan priče priča na svoj način, tekstom i slikom. Vid Barić kao scenarist se okušao na daskama koje život znače, a Nina Bajsić govorit će (i čitati) iz perspektive kantautorice. Književni bard Edo Popović šlag je na torti lajnapa, a Roman i Ivan potrudit će se da vam orkestar svira po dobrom starom običaju: red čitanja, red smijeha, red dobre umjetnosti… i prođe život. A do tada, dok ne prođe, navratite u petak, nazdravite s Kratkišima. Veselimo vam se.

Short but sweet! Behind these familiar words lies an evening of distinctive artistic expressions, experiences, and approaches to creation. Once again, the Shorts bring together different arts to speak about the same thing – how we create, when, and for whom.

Illustrator Klasja Habjan has her own way of telling stories, through text and image. Vid Barić has trodden the boards that mean life as a screenwriter, while Nina Bajsić will speak (and read) from the perspective of a singer-songwriter. Edo Popović, our literary bard, is the icing on the cake of our lineup, while Roman and Ivan will make sure that the orchestra keeps playing as usual: a round of reading, a round of laughter, a round of good art… and life passes by. Until then, until it passes, drop by on Friday, clink your glasses with the Shorts. We look forward to seeing you.

Razgovor i čitanje | Conversation and Reading
Moderiraju | Moderated by: Ivan Jozić, Roman Simić
Gradsko dramsko kazalište Gavella, mala dvorana, Frankopanska ulica 10

ZADAR

Petak, 7. lipnja | Friday, June 7

18.00
CHLOE ARIDJIS, NUALA O’CONNOR i RUSSELL S. VALENTINO

Razgovor | Conversation
Moderira | Moderated by: Tomislav Kuzmanović
Odjel za anglistiku, Sveučilište u Zadru, Dvorana 143
Obala kralja Petra Krešimira IV. br. 2

20.00
Priče koje pokreću | Moving Stories
Female Human Animal

Iz riječi može nastati pokret, pokret može nadahnuti riječ. Tako je oduvijek bilo i uvijek će biti. O tome kako se i koliko različite umjetnosti isprepliću, o tome kako govoriti isto drugim umjetničkim sredstvom i koliko to isto onda postaje drugačije svjedoči i poticajna plesna izvedba Female Human Animal. Nadahnuće za nju bio je istoimeni film, za koji je naša gošća Chloe Aridjis pisala scenarij i u njemu glumila.

Words can give rise to movement, movement can inspire words. That’s how it has always been and always will be. Female Human Animal is an inspiring dance performance that bears witness to the manners and ways in which different arts intertwine, to the ways of conveying the same through different artistic expressions, and to seeing how the same then becomes something so different. The inspiration for it came from the eponymous film, for which our guest Chloe Aridjis wrote the screenplay and in which she starred.

Plesna izvedba | Dance Performance
Izvode | Performed by: Korina Oltran i Mia Šare, članice Zadarskog plesnog ansambla
Kazalište lutaka Zadar, Poljana Branka Stojakovića

20.30

Knjiga oblaka | Book of Clouds
Chloe Aridjis

Već je svojim debitantskim romanom Knjiga oblaka Chloe Aridjis postala međunarodno poznata. Roman je osvojio uglednu francusku nagradu za najbolji prvijenac na stranome jeziku, a Guardian ga je uvrstio na popis deset najboljih romana čija se radnja zbiva u Berlinu. Jedan su od važnih motiva romana oblaci, čiji se oblik pod utjecajem vjetra i vjetrova neprestano mijenja.
O ovom romanu, o onome što je napisala nakon njega, o vjetru, promjenama i (ne samo) literarnoj magiji s Chloe Aridjis razgovarat će proslavljena kvizašica i – ono što možda niste znali – kroatistica i anglistica Morana Zibar.

Chloe Aridjis gained international recognition with her first novel Book of Clouds. The novel won a prestigious French award for the best debut in a foreign language, and The Guardian included it among the top ten novels set in Berlin. Clouds are a prominent motif in the novel, their shape constantly changing under the influence of wind and winds.

In a conversation about this novel, the works that followed, about the wind, changes and (not only) literary magic, Chloe Aridjis and Morana Zibar, a renowned quizzer and – something you may not have known – an expert in Croatian and English language and literature.

Razgovor i čitanje | Conversation and Reading
Moderira | Moderated by: Morana Zibar
Kazalište lutaka Zadar, Poljana Branka Stojakovića

Nema trenutka u ljudskoj povijesti koji nije bio traumatičan. Međutim, neki su trenuci ipak traumatičniji od drugih. U posljednje vrijeme paradigme ne kotiraju baš najbolje, sve ono što smo desetljećima uzimali zdravo za gotovo najednom se pokazuje kao ne baš toliko sigurno, kao nešto što možda ipak može biti konačno, kao kamen koji će se pokazati kao pijesak. Kako u tom kaosu ostati čovjek, kako stajati na vjetru i ne slomiti se, čak i ako se katkad poviješ? Nema važnijeg pitanja od toga, a ako nas išta može dovesti bliže odgovoru – to su jedino priče.

There has not been a moment in human history that has not been traumatic. However, some moments are more traumatic than others. Lately, paradigms are beginning to falter, everything that for decades we have been taking for granted suddenly turns out not to be so certain, something that may be finite after all, a stone that will turn out to be sand. How to remain human in all this chaos, how to stand in the wind and not break, even if you sometimes bend? There’s no question more important than that, and if anything can bring us closer to an answer – it’s only stories.

Razgovor i čitanje | Conversation and Reading
Moderiraju | Moderated by: Sven Popović i Andrija Škare
Kazalište lutaka Zadar, Poljana Branka Stojakovića

Subota, 8. lipnja | Saturday, June 8

19.00
SENKO KARUZA: NOĆ NA ZEMLJI

Brassaï je rekao kako noć ne pokazuje, nego samo sugerira stvari. Kao i dobra priča, uostalom. A što su priče Senka Karuze nego dobre priče? Noć nas, kao i dobre priče, oslobađa i razotkriva. Senkove priče stilski su briljantne, poetski nabijene, duhovite, ali i razorne. Razgovarat će se o dugim, mekim noćima i jutrima nakon, ali i o tome što čini dobru priču i kako ta dobra priča nastaje.

Brassaï once quipped that night does not show things, it only suggests them. Just like a good story, after all. And what are Senko Karuza’s stories if not good stories? The night, just like good stories, liberates and exposes us. Senko’s stories are stylistically brilliant, poetically charged, witty, but also devastating. We’ll talk about long, soft nights and the mornings after, but also about what makes a good story and how that good story comes to be.

Predstavljanje knjige | Book Launch
Moderira | Moderated by: Sven Popović
Kazalište lutaka Zadar, Poljana Branka Stojakovića

20.30
Novi vjetrovi | New Winds
HÉCTOR ABAD FACIOLINCE, LIDIJA DEDUŠ, SARA KOPECZKY BAJIĆ, NUALA O’CONNOR

U sobi je tiho i zatvoren je prozor, zrak je ustajao i težak, a onda dođu novi glasovi, otvore prostor i sobom prostruje neki novi vjetrovi i odjednom smo laki. Ova četiri literarna glasa svakako sa sobom dovode svježinu i neke nove perspektive, tako da im se mirne duše možemo prepustiti da nas otpušu znajući da će nas otpuhati na bolje obale.

The room is quiet and the window is closed, the air is stale and heavy; then, new voices arrive, open up the space, some new winds breeze through, and suddenly, we feel light. These four literary voices certainly bring freshness and some new perspectives, so we can safely surrender to them and let them sweep us away, knowing they’ll carry us to some better shores.

Razgovor i čitanje | Conversation and Reading
Moderiraju | Moderated by: Patricija Jurišić, Zoran Kačanić, Gordana Matić, Želimir Periš, Sven Popović, Andrija Škare
Kazalište lutaka Zadar, Poljana Branka Stojakovića

ZAGREB

Nedjelja, 9. lipnja | Sunday, June 9

Zatvaranje FEKP-a 2024. | 2024 FESS Closing Party

20.00
Na početku (i na kraju) bijaše priča | In the Beginning (and in the End) was the Story
Razgovor i čitanje | Conversation and Reading
HASSAN BLASIM, LIDIJA DEDUŠ, ZORAN FERIĆ, LUCA KOZINA

22.00
Razgovara i svira | Conversation and Music by: ANTUN IDEM

Sve ono što znamo može biti kratka priča. Kratka, nažalost; priča, svakako. Cjelokupno je ljudsko iskustvo priča, znanost je priča, svemir je priča: sve je priča. Priče će ostati kad nas ne bude, u eteru, neuhvatljive, bude li sreće pričat će o nama nekome drugome. I nijedna promjena, nijedan vjetar neće ih isprati jer neuništivost je njihova priroda. To osjećaju oni koji od njih strahuju, tome se dive oni koji ih obožavaju. I uz priče, naravno, muzika. Jer sve, baš sve je bolje uz malo melodije, ponešto ritma.

Everything we know can be a short story. Short, regrettably; a story, certainly. The whole of human experience is a story, science is a story, the universe is a story: everything is a story. Stories will endure long after we’re gone, in the ether, elusive, with any luck, they’ll tell our stories to someone else. And no change, no wind will wash them away, for indestructibility is their nature. It is what those who fear them feel, it is what those who adore them admire. And alongside stories, of course, there’s music. Because everything, absolutely everything, is better with a little tune, a hint of rhythm.

Moderiraju | Moderated by: Sven Popović, Roman Simić, Korana Svilar, Andrija Škare
Razgovara i svira | Conversation and Music by: ANTUN IDEM
Vintage Industrial Bar, Savska cesta 160

MJESTA / VENUES

Zagreb: Gradsko dramsko kazalište Gavella, Frankopanska ulica 10, Vintage Industrial Bar, Savska 160;  Knjižara Fraktura, Ulica kneza Mislava 17; Filozofski  fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Ivana Lučića 3

Zadar: Kazalište lutaka Zadar, Poljana Branka Stojakovića; Sveučilište u Zadru, Obala kralja Petra Krešimira IV. br. 2

Program 21. FEKP-a

Programi koji će se na fizičkim i digitalnim pozornicama odvijati u Zagrebu i Zadru izraz su teme ovog izdanja, ali i dva desetljeća tradicije Festivala europske kratke priče. Aktualnost pitanja i važnost odgovora u Hrvatsku će još jednom dovesti iznimne inozemne i domaće autore, a FEKP će ih predstaviti kroz nove i inovativne hibridne formate – programi će se odvijati uživo i virtualno te će, uključivati književne, ali i druge umjetničke izraze poput glazbe, storytellinga, live-paintinga… od različitih nastupa i izvedaba do intimnih čitanja i trajno dostupnih digitalnih razgovora kroz koje ćemo se obratiti publici lokalno i globalno i zajednički pokušati dokučiti koliko duboko sežu promjene i možemo li na njih pronaći adekvatan odgovor…

Festival europske kratke priče traje šest dana (5.–10. lipnja 2022.) i održava se u dva hrvatska grada (Zagreb, Zadar). Programska konstrukcija temelji se na čitanju književnih djela na materinskom jeziku autora (koja prate prijevodi na hrvatskom i engleskom jeziku) te diskusijama na hrvatskom i engleskom jeziku. Uz dnevna pojedinačna čitanja, predstavljanja i diskusije u različitim prostorima (škole, sveučilišta, gradske knjižnice, javni prostori) i promocije novih naslova, festivalski dan završava grupnim čitanjem koje predstavlja vrhunac književnog iskustva. 

Osim čitanjima, diskusijama i predstavljanjima, domaćoj publici prilazimo i programima gdje književnost ulazi u dijalog s drugim umjetnostima (strip, animacija, glazba, film, likovnost) – što dovodi do zanimljive suradnje s drugim dionicima domaćih umjetničkih scena. Jedna od ideja FEKP-a jest pokazati da je suvremena književnost neodvojiva od našeg iskustva svakodnevnog života, da pokriva sve njegove registre, da nije ekskluzivna i da – ne podilazeći publici – može biti atraktivna, privlačna, poticajna.

FEKP kroz godine

U dosadašnjih dvadeset izdanja FEKP je ugostio više od 400 gostiju iz tridesetak zemalja svijeta, među njima i dobitnike najuglednijih svjetskih nagrada poput Pulitzerove, nagrade Man Booker, Independent, Strega, Dublin IMPAC, Frank O’Connor i američke National Book Award. Počasni gosti FEKP-a bili su Irska, Wales, Nizozemska, Škotska, Brazil i Katalonija; pozornice su odzvanjale „velikim“ i „malim“ jezicima (islandski, baskijski, latvijski, malteški, velški…), a u projektu-blizancu festivala, ediciji Antologije europske kratke priče, objavljeno je 18 vrijednih knjiga, zemljovida onoga što je prezent, a vjerojatno i futur književnosti našega kontinenta.

Kontinuitetom i kvalitetom jedinstven na našoj književnoj sceni, Festival europske kratke priče prepoznat je i izvan Hrvatske, što se očituje i članstvom u međunarodnoj platformi Literature Across Frontiers te uspješnom suradnjom s brojnim europskim kulturnim fondacijama i institucijama (Hay Festival, Traduki, ILE, ITHL, Scottish Art Council, Institut Etxeparre, NLPVF, Institut Ramon Llull…).

21. FEKP organizira Hrvatsko društvo pisaca, a ostvaren je u suradnji s Ministarstvom kulture i medija RH, Gradom Zagrebom, Gradom Zadrom, Agencijom za mobilnost i programe EU, Tradukijem, Talijanskim institutom za kulturu, Veleposlanstvom kraljevine Španjolske i svim sjajnim prostorima kulture u kojima se FEKP odvija – Peti kupe, Booksa, Knjižara Fraktura, Mali pogon Tvornice kulture, Filozofski fakultet u Zagrebu, Kazalište kutaka Zadar i Sveučilište u Zadru.

Dođite na 21. FEKP i budite dio zajedničke sjajne priče!

Program Festivala kao i sve druge informacije dostupni su na web stranici Festivala https://europeanshortstory.org/ i društvenim mrežama Facebooku i Instagramu.

Program 21. FEKP-a

Programi koji će se na fizičkim i digitalnim pozornicama odvijati u Zagrebu i Zadru izraz su teme ovog izdanja, ali i dva desetljeća tradicije Festivala europske kratke priče. Aktualnost pitanja i važnost odgovora u Hrvatsku će još jednom dovesti iznimne inozemne i domaće autore, a FEKP će ih predstaviti kroz nove i inovativne hibridne formate – programi će se odvijati uživo i virtualno te će, uključivati književne, ali i druge umjetničke izraze poput glazbe, storytellinga, live-paintinga… od različitih nastupa i izvedaba do intimnih čitanja i trajno dostupnih digitalnih razgovora kroz koje ćemo se obratiti publici lokalno i globalno i zajednički pokušati dokučiti koliko duboko sežu promjene i možemo li na njih pronaći adekvatan odgovor…

Festival europske kratke priče traje šest dana (5. – 10. lipnja 2022.) i održava se u dva hrvatska grada (Zagreb, Zadar). Programska konstrukcija temelji se na čitanju književnih djela na materinskom jeziku autora (koja prate prijevodi na hrvatskom i engleskom jeziku) te diskusijama na hrvatskom i engleskom jeziku. Uz dnevna pojedinačna čitanja, predstavljanja i diskusije u različitim prostorima (škole, sveučilišta, gradske knjižnice, javni prostori) i promocije novih naslova, festivalski dan završava grupnim čitanjem koje predstavlja vrhunac književnog iskustva. 

Osim čitanjima, diskusijama i predstavljanjima, domaćoj publici prilazimo i programima gdje književnost ulazi u dijalog s drugim umjetnostima (strip, animacija, glazba, film, likovnost) – što dovodi do zanimljive suradnje s drugim dionicima domaćih umjetničkih scena. Jedna od ideja FEKP-a jest pokazati da je suvremena književnost neodvojiva od našeg iskustva svakodnevnog života, da pokriva sve njegove registre, da nije ekskluzivna i da – ne podilazeći publici – može biti atraktivna, privlačna, poticajna.

FEKP kroz godine

U dosadašnjih dvadeset izdanja FEKP je ugostio više od 400 gostiju iz tridesetak zemalja svijeta, među njima i dobitnike najuglednijih svjetskih nagrada poput Pulitzerove, nagrade Man Booker, Independent, Strega, Dublin IMPAC, Frank O’Connor i američke National Book Award. Počasni gosti FEKP-a bili su Irska, Wales, Nizozemska, Škotska, Brazil i Katalonija; pozornice su odzvanjale „velikim“ i „malim“ jezicima (islandski, baskijski, latvijski, malteški, velški…), a u projektu-blizancu festivala, ediciji Antologije europske kratke priče, objavljeno je 18 vrijednih knjiga, zemljovida onoga što je prezent, a vjerojatno i futur književnosti našega kontinenta.

Kontinuitetom i kvalitetom jedinstven na našoj književnoj sceni, Festival europske kratke priče prepoznat je i izvan Hrvatske, što se očituje i članstvom u međunarodnoj platformi Literature Across Frontiers te uspješnom suradnjom s brojnim europskim kulturnim fondacijama i institucijama (Hay Festival, Traduki, ILE, ITHL, Scottish Art Council, Institut Etxeparre, NLPVF, Institut Ramon Llull…).

21. FEKP organizira Hrvatsko društvo pisaca, a ostvaren je u suradnji s Ministarstvom kulture i medija RH, Gradom Zagrebom, Gradom Zadrom, Agencijom za mobilnost i programe EU, Tradukijem, Talijanskim institutom za kulturu, Veleposlanstvom kraljevine Španjolske i svim sjajnim prostorima kulture u kojima se FEKP odvija – Peti kupe, Booksa, Knjižara Fraktura, Mali pogon Tvornice kulture, Filozofski fakultet u Zagrebu, Kazalište kutaka Zadar i Sveučilište u Zadru.

Dođite na 21. FEKP i budite dio zajedničke sjajne priče!

Novosti pratite na web stranici Festivala https://europeanshortstory.org/ i na društvenim mrežama Facebooku i Instagramu.

Ostali uvjeti su:

• svaki/a autor/ica može prijaviti najviše dvije priče
• priče duljinom ne smiju prelaziti 10 000 znakova s razmacima
• priče se šalju pod šifrom, a ime i prezime autora/ice šalje se u sklopu kratke biografije u odvojenom dokumentu
• priče trebaju biti napisane na računalu i poslane u formatu .doc ili .docx (Ariel; veličina slova 12 točaka, prored 1,5)
• priče se šalju isključivo na email kontakt@europeanshortstory.org
• drugačije poslani radovi neće biti uzeti na razmatranje
• natječaj je javan
• natječaj je otvoren od 22. travnja do 22. svibnja u 23:59
• radovi pristigli nakon navedenog roka neće biti razmatrani
• deset priča koje ulaze u finale nagrade objavit ćemo u srijedu, 1. lipnja na stranici Festivala (org)
• tri priče koje osvajaju nagrade objavljujemo u petak, 10. lipnja na večernjem čitanju u Zagrebu
• žiri čine pisci, urednici i književni kritičari: Stjepan Balent, Antonela Marušić, Ivana Peruško, Ivan Tomašić i Korana Serdarević (predsjednica žirija).

Nagrade su u rasponu od tisuću do pet tisuća kuna, a finalisti/kinje će biti pozvani na završnu večer FEKP-a i dodjelu nagrada te će im biti osigurani put i smještaj u Zagrebu.

Za više informacija posjetite poveznicu: Natječaj.

Više o festivalu i programu na: https://europeanshortstory.org/

Riječi najave organizatora:

“Dva puna desetljeća, cijelih dvadeset godina prošlo je od prvog Festivala europske kratke priče. Čini nam se da je svijet tada još bio mlad.

Uostalom, tada, u vrijeme prvog FEKP-a još nije postojao Facebook (osnovan je tri godine kasnije, dijete!), medicinske maske smo gledali samo na Georgeu Clooneyju u seriji Hitna služba, a i mi smo, da se ne lažemo, imali pokoju boru manje.

U tih dvadeset godina u Hrvatsku smo doveli mnoge značajne svjetske pisce. Prošetali su našim pozornicama i svoje priče s nama podijelili neki od najvećih, dobitnici uglednih svjetskih nagrada (Pulitzerove, nagrade Man Booker, Independent, Strega, američke National Book Award…), ali i oni koji su prvo bili naši gosti, poput Olge Tokarczuk, a kasnije se ovjenčali Nobelovom nagradom za književnost.

FEKP nikada nije bio zagrebocentričan, svake je program selio i u druge hrvatske gradove pa se velikane pisane riječi moglo čuti i vidjeti i u Osijeku, Belom Manastiru, Hvaru, Zadru, Rijeci, Splitu, Dubrovniku, Pazinu, Varaždinu, Šibeniku…

U tih lijepih dvadeset godina FEKP je ostao i opstao kao fešta od riječi, kao rijetko viđena simbioza pisaca i publike, kao istinsko slavljenje priče, ljudskog iskustva koje prenosimo jedni drugima.

Okolnostima unatoč, FEKP će i ove godine zablistati, možda i sjajnije nego ikada ranije!

Na dvadeseti rođendan Festivala europske kratke priče naša tema su Otoci. Istražujemo teme koje se nameću kao nikad aktualnije – s kakvim se sve izolacijama suočavamo i kako premošćujemo odvojenost u svijetu (nakon) pandemije? Mora li se doista ploviti, putovati? Liječi li tehnologija od samoće ili joj pridonosi? Je li svatko od nas otok, i kakvim to novim jezicima progovara ljudska potreba za bliskošću?

Ove se godine družimo u Zagrebu, na Visu i na Hvaru, a dvadeseti smo rođendan odlučili proslaviti gostovanjem četvero izvanserijskih američkih pisaca, onih koji istinski stvaraju sliku suvremene književnosti, pisaca koji su za života ušli u kanon. Riječ je o (uhvatite dah) Paulu Austeru, Siri Hustvedt, Lydiji Davis i Lorrie Moore, s kojima se družimo na zagrebačkom programu FEKP digital.

Osim njih, jasna stvar, uživo ćemo predstavi niz sjajnih regionalnih i domaćih autorica i autora, onih koji svojim pričama itekako omeđuju svijet u kojem živimo!

U suvremenoj američkoj književnosti mnogo je važnih i velikih pisaca, ali onih koji se bez pretjerivanja mogu proglasiti legendama ima taman za prste jedne ruke. Legenda, bez premca i dvojbe sigurno je Paul Auster, pisac koji je podjednako zadužio književnost i film, autor čiji su romani iskustva koja mijenjanju i doživljaji koji se pamte, majstor koji vas s dvije rečenice uvuče u svijet koji nikad nećete zaboraviti, a to napravi s lakoćom i neopazice, jednako silan bez obzira na to piše li o dječaku koji uči (i nauči!) levitirati u genijalnom Mr. Vertigo, o piscima ili privatnim detektivima (kultna Newyorška trilogija) ili vam pak priču priča iz perspektive beskućnikova psa u Timbuktuu.

Objavio je više od 15 romana, a izvanknjižnoj publici poznat je po scenariju za film Dim redatelja Waynea Wanga, kultno ostvarenje filmskih devedesetih. Proslavio se Newyorškom trilogijom, ciklusom triju slabije povezanih (anti)detektivskih romana (metafizičkih trilera), u kojima je propitivanje čvrsto postavljenih pravila žanra najčešće povezano s temama gubitka, pronalaska ili prisvajanja identiteta. Junaci su tih romana najčešće privatni istražitelji ili pisci, a ozračje je djelâ prožeto tajanstvenošću i napetošću, svojstvenima žanrovima koje se dekonstruira. Razgovorom s velikim Austerom otvaramo FEKP!

Ako mislite da poznajete suvremenu američku književnost, a niste čitali Siri Hustvedt, žao nam je, ne poznajete suvremenu američku književnost! Nije stvar u velikim brojevima (sedam romana, zbirka poezije, knjige eseja…), nego u velikim idejama, u tome da je ono što Siri Hustvedt piše originalno, svježe i da itekako utječe na sliku jedne od najvećih svjetskih književnosti. Hustvedt je ispisala uistinu nezaobilazna djela, a na hrvatskom smo jeziku mogli čitati njezin roman Ljeto bez muškaraca, u kojem bolne teme usamljenosti, žrtvovanja i smrti ne određuju ton teksta, koji dosljedno ostaje na granici između komedije i tragedije, vješto balansirajući na rubu ozbiljnog i ne tako ozbiljnog.

Bez obzira na to pisala priču od jedne jedine rečenice ili joj priuštila čitavih nekoliko stranica, ono što piše Lydia Davis uvijek je – ubojito. Njezine riječi pogađaju upravo ondje gdje i pogoditi trebaju, a ova proslavljena autorica, članica Američke akademije znanosti i umjetnosti, dobitnica važnih književnih nagrada te zapažena prevoditeljica s francuskoga i drugih jezika, silnom pripovjedačkom vještinom grabi momente iz svakodnevice i iz njih kroji autentičnu sliku svog doživljaja svijeta, katkad bolnu, uvijek iskričavu. Na hrvatski su prevedene dvije njezine knjige, Ne mogu i neću i Kraj priče. Čitati!

Iako je objavila i četiri romana, Lorrie Moore ipak je najpoznatija po kratkim pričama u kojima je neviđeno duhovita i proniciljiva; ubada, bez imalo oklijevanja ili zadrške, točno na ona mjesta na koja ubosti treba. Njezina najpoznatija zbirka priča Birds of America objavljena 1998. bila je ozbiljan bestseler, a nju je pozicionirala kao autoricu koja je najbolja u prepoznavanju složene dinamike američke propasti. Fina i zahtjevna reputacija koju je uspjela održati i svakom svojom idućom knjigom.

I za kraj, kako bi rekao naš umjetnički direktor i čovjek zbog kojeg je FEKP nastao, Roman Simić: “Snaga kratke priče je u emociji. Dođite na 20. FEKP: Priče vas čekaju!”