Tag: esej

O(ko) književnosti

Novi kalup za starenje

Ana Brnardić

Pripremajući se za pisanje eseja o vlastitom pisanju, prekapam po svojoj staroj lektiri i bilješkama. Sve već postojeće podloge i sva dostupna „ja“ beskorisna su, jer su ih intelektualni preci gusto ispleli, odnosno predali u službu duge povijesti patrijarhata

Tema

Dvije upotrebe teorije književnosti

Ivan Molek

Teorijski pristup književnom tekstu kao dekoracija i kao proteza

Tema

Opipljiva samoća Ottesse Moshfegh

Jelena Zlatar Gamberožić

U svijetu kakav ocrtava Moshfegh, na žalost vrlo realnom svijetu crne bajke, postoji li za njene junakinje uopće drugi izlaz osim „savršenog uklapanja u tamu“, tj. bi li se (savršeno ili bilo kako drugačije) mogle uklopiti u nešto drugo? Tama je njihova sudbina, upisana u njih oduvijek, potpuno deterministički, dok je one prihvaćaju defetistički. U tom im se smislu možemo diviti ili ih žaliti, no zapravo je najsmislenije s njima suosjećati

Tema

Slobodna (kao) nikada

Jelena Zlatar Gamberožić

O (ne)uspjeloj emancipaciji u romanima “Ne, ne i ne” Nine Lykke (prevela Željka Černok; Naklada Ljevak, Zagreb, 2023.) i “Ljubav i druge opasnosti” Daniele Krien (prevela Bojana Bajić; Fraktura, Zaprešić, 2024.)

Tema

Koliko ljudskosti je ostalo u nama?

Tea Sesar

To od nas kao čitatelja traže Novakovi romani, posebno “Slučaj vlastite pogibelji”. Da (na)učimo ljudskost, da je vratimo na tvorničke postavke, da nam ono ljudsko ne znači opravdanje ili žmirenje na nepravdu, nego poziv na osvješćivanje zadaće: da na zemlji budemo barem nakratko predivni

O(ko) književnosti

Lomeći valove

Dora Šustić

Prazne patrone tinte postavljam uz rub stola kao pijune. Natapam stranice dnevnika malim plavim rijekama u potrazi za glagolom. Okolišam. Većinom pišem opise, popise, bespredikatne rečenice, 18 točaka za iscjeljenje. Postavljam valobrane i lingvističke nasipe, trudim se ispriječiti prolome, ne želim da male plave rijeke nabubre i pretvore se u jezero, rijeke su mi milije. Plava mi ostaje na onom blagom zadebljanju desnog kažiprsta kao kad sam bila mala. Pišem posvuda.

O(ko) književnosti

Dnevnik i vatra

Dragan Jurak

Ne mogu se nabrojati svi dnevnici. Više ih je od zvijezda. Dnevnici starenja i dnevnici odrastanja. Dnevnici dojenja i dnevnici dijeta. Djevojački dnevnici i ratni dnevnici. Dnevnici braka i dnevnici preljuba. Zatvorski dnevnici i dnevnici zatočeništva. Dnevnik Anne Frank i dnevnik Goebbelsa. Kapetanovi dnevnici i dnevnici putovanja. Dnevnici ljeta i dnevnici zime. Dnevnik prve zime i dnevnik druge zime. Dnevnici bolesti i dnevnici vježbanja…

DOGAĐAJ

Književni natječaj Republike Austrije: Imagine Dignity

21.lis.2023.

Savezno ministarstvo europskih i međunarodnih poslova Republike Austrije objavilo je u suradnji s Austrijskim književnim društvom natječaj pod nazivom „Imagine Dignity: Humankind / Nature / Artificial Intelligence: What Kind of World Do We Want to Inhabit in 2040?“. Od odabrane autorice ili autora u Hrvatskoj i drugim partnerskim zemljama očekivat će se produkcija proznog književnog ili esejističkog teksta na engleskom jeziku od cca 18.000 znakova, uključujući razmake, na temu dostojanstva čovjeka i prirode u kontekstu izazova budućnosti, primjerice razvoja umjetne inteligencije.

O(ko) književnosti

Blokovski zapisi (2)

Muanis Sinanović

U drugom i završnom nastavku esejističkih zapisa Muanisa Sinanovića o životu u socijalističkim gradskim blokovima, blok se otvara pogledu pridošlice: mimoilaženje novog susjeda sa starim cugerima iz kvartovske birtije, umalo tuča s bijesnim stolnotenisačima, naposljetku i mali ritual prihvaćanja

O(ko) književnosti

Blokovski zapisi (1)

Muanis Sinanović

Prvi dio esejističkih zapisa slovenskog pjesnika, prozaika i novinara o životu u (post)socijalističkim gradskim blokovima. Košarkaška igrališta, šankovi lokalnih birtija, dječje igre na asfaltu, kasnonoćne seanse na klupama parkova – svakodnevni rituali i detalji koji se ne razlikuju mnogo od Celja do Skopja i od Novog Zagreba do Novog Beograda

O(ko) književnosti

Pravila Igre

Alessandro Baricco

U epohi već gotovo potpune digitalizacije „razvijenog svijeta“, u trenutku koji se može doimati kao vrhunac njezina trijumfa, početak kraja ili tek naznaka onoga što će tek doći, talijanski pisac Alessandro Baricco poduzima zanimljiv projekt: vraća se samim ishodištima digitalne revolucije, proučava njezine najranije fosilne ostatke, dekonstruira je, kontekstualizira i identificira kao jednu od najznačajnijih paradigmatskih, civilizacijskih promjena modernog doba. Donosimo prolog knjige The Game, čije će se hrvatsko izdanje uskoro pojaviti u prijevodu Snježane Husić

Tema

Ključevi (od) straha

Alla Tatarenko

Alla Tatarenko je napisala esej o strahovima u zbirci priča Nade Gašić, ali i o strahovima u njezinim romanima i našoj svakodnevici koju naziva – dekadom straha

12 3