esej

Tema

Zašto ponovno čitati istu knjigu?

Marija Ott Franolić

Ponovna čitanja iste knjige, jednako kao ponovna gledanja istoga filma, promatranja iste slike ili beskrajno preslušavanje istih albuma, vode dubljim uvidima, ali i stvaranju novih umjetničkih djela. Ponovna su čitanja mali osobni otpor u kojem ništa ne moramo, posebice zadovoljavati diktat praktičnosti i produktivnosti

Tema

Ukiseljeno mlijeko i kupovni med

Filip Katavić

Pjesnička zbrka „Mlijeko i med“ iz 2014. godine uzbudila je duhove nezadovoljnih kritičara s jedne strane i vojske obožavatelja s druge. Čitajući nedavno objavljeno obljetničko izdanje u koje su uključeni autoričini komentari, fotografije i dnevnički zapisi, osjećao sam se kao da sjedim pod granom s koje se ptica rugalica pridružuje salvi glasova koji ponavljaju: „To nije prava poezija!“

Iz radionice

Esej o noći

Marko Pogačar

Riječ je o, na neki način, putopisu po području noći. Svoju temu on zahvaća intuitivno prije nego akademski, svežderskom, centripetalnom tekstualnom stihijom više nego odmjerenom disciplinom koju bi mogla sugerirati (para)žanrovska odrednica u naslovu, lirski prije nego li epikom, kojoj noć svakako teži. Taj je „esej“ istovremeno vjeran vlastitim temeljima i rašiven, predatorski; on meandrira i ponire u memoar, poeziju, putopis, mistifikaciju, fikciju, istovremeno bivajući transparentnim. „Esej o noći“ uskoro izlazi u nakladi V.B.Z.-a

Tema

Na vratima nikada zaboravljenih asova

Dragan Babić

Srđan Valjarević rado je čitan, široko objavljivan i prevođen beogradski autor, jedan od onih ne pretjerano čestih na našim područjima koji nailaze na odobravanje jednako stručne kritike i najšire publike, prozne kao i pjesničke. Za one koji s njegovim opusom nisu dovoljno upoznati ovaj esej je pregledan uvod, a za one koji ga već poznaju i žele znati više – poticajan nagovor na ponovljeno i buduće čitanje

Tema

Basarologija za početnike

Dragan Babić

Od osamdesetih do danas, Basara neprekidno pomera granice jugoslovenske i srpske proze. Kroz skoro ceo spisateljski rad, on se bavi neobičnim i neuobičajenim fenomenima svoje i tuđe svakodnevice, neretko odlazeći daleko u prošlost i predviđajući daleku budućnost, pokušavajući da formira jedan sveobuhvatan književni svet u čijem središtu može da se prepozna nekoliko ključnih reči: parodija, dekonstrukcija, paranoja i sumnja

O(ko) književnosti

Novi kalup za starenje

Ana Brnardić

Pripremajući se za pisanje eseja o vlastitom pisanju, prekapam po svojoj staroj lektiri i bilješkama. Sve već postojeće podloge i sva dostupna „ja“ beskorisna su, jer su ih intelektualni preci gusto ispleli, odnosno predali u službu duge povijesti patrijarhata

Tema

Dvije upotrebe teorije književnosti

Ivan Molek

Teorijski pristup književnom tekstu kao dekoracija i kao proteza

Tema

Opipljiva samoća Ottesse Moshfegh

Jelena Zlatar Gamberožić

U svijetu kakav ocrtava Moshfegh, na žalost vrlo realnom svijetu crne bajke, postoji li za njene junakinje uopće drugi izlaz osim „savršenog uklapanja u tamu“, tj. bi li se (savršeno ili bilo kako drugačije) mogle uklopiti u nešto drugo? Tama je njihova sudbina, upisana u njih oduvijek, potpuno deterministički, dok je one prihvaćaju defetistički. U tom im se smislu možemo diviti ili ih žaliti, no zapravo je najsmislenije s njima suosjećati

Tema

Slobodna (kao) nikada

Jelena Zlatar Gamberožić

O (ne)uspjeloj emancipaciji u romanima “Ne, ne i ne” Nine Lykke (prevela Željka Černok; Naklada Ljevak, Zagreb, 2023.) i “Ljubav i druge opasnosti” Daniele Krien (prevela Bojana Bajić; Fraktura, Zaprešić, 2024.)

Tema

Koliko ljudskosti je ostalo u nama?

Tea Sesar

To od nas kao čitatelja traže Novakovi romani, posebno “Slučaj vlastite pogibelji”. Da (na)učimo ljudskost, da je vratimo na tvorničke postavke, da nam ono ljudsko ne znači opravdanje ili žmirenje na nepravdu, nego poziv na osvješćivanje zadaće: da na zemlji budemo barem nakratko predivni

O(ko) književnosti

Lomeći valove

Dora Šustić

Prazne patrone tinte postavljam uz rub stola kao pijune. Natapam stranice dnevnika malim plavim rijekama u potrazi za glagolom. Okolišam. Većinom pišem opise, popise, bespredikatne rečenice, 18 točaka za iscjeljenje. Postavljam valobrane i lingvističke nasipe, trudim se ispriječiti prolome, ne želim da male plave rijeke nabubre i pretvore se u jezero, rijeke su mi milije. Plava mi ostaje na onom blagom zadebljanju desnog kažiprsta kao kad sam bila mala. Pišem posvuda.

O(ko) književnosti

Dnevnik i vatra

Dragan Jurak

Ne mogu se nabrojati svi dnevnici. Više ih je od zvijezda. Dnevnici starenja i dnevnici odrastanja. Dnevnici dojenja i dnevnici dijeta. Djevojački dnevnici i ratni dnevnici. Dnevnici braka i dnevnici preljuba. Zatvorski dnevnici i dnevnici zatočeništva. Dnevnik Anne Frank i dnevnik Goebbelsa. Kapetanovi dnevnici i dnevnici putovanja. Dnevnici ljeta i dnevnici zime. Dnevnik prve zime i dnevnik druge zime. Dnevnici bolesti i dnevnici vježbanja…

12 3

Kalendar

srpanj 2026
Raspisan je natječaj za nagradu Fric

4. svibnja - 1. rujna

Raspisan je novi natječaj za najbolje prozno djelo u Hrvatskoj, nagradu Fric, a koja se proteklih godina etablirala kao domaći Booker i stekla ugled jedne od najvažnijih takvih priznanja u našoj zemlji
Nagrada Post scriptum za književnost na društvenim mrežama 2025/26

18. svibnja - 20. srpnja

Kultipraktik

Udruga za kreakciju Kultipraktik raspisuje natječaj za dodjelu godišnje Nagrade Post scriptum za književnost na društvenim mrežama
Natječaj za 24. Festival prvih na temu Anatomija prijateljstva

10. lipnja - 10. srpnja

Umjetnička organizacija Studio Artless raspisuje pozivni natječaj za inovativne, kritičke i participativne umjetničke radove i projekte povezane s temom ovogodišnjeg 24. Festivala prvih: Anatomija prijateljstva.
Javni poziv za dodjelu potpora za poticanje književnoga stvaralaštva u 2027. godini

16. lipnja - 14. rujna

Ministarstvo kulture i medija objavljuje Javni poziv za dodjelu potpora za poticanje književnoga stvaralaštva u 2027. godini sa svrhom osnaživanja i promicanja hrvatskog književnog i prevoditeljskog stvaralaštva.