Portal za književnost i kritiku

Tag: ana fazekaš

  • Razgovor
O postjugoslavenskim perspektivama i feminističkim čitanjima, krhkom kanonu i literarnom seksipilu s Tijanom Matijević, književnom znanstvenicom rodnog laboratorija beogradskog Instituta za filozofiju i društvenu teoriju
  • Tema
Unutar ciklusa posvećenog osobnim bibliotekama prominentnih ličnosti domaće književne scene, povirili smo u multilingualnu prevoditeljsku radionicu i književno utočište pjesnika, prevoditelja i autora Dinka Telećana
  • Razgovor
Sa svjetlucavom pjesnikinjom i prozaistkinjom, Danicom Vukićević, autoricom NIN-ovana romana „Unutrašnje more“, o svijetlim i tamnim moćima književnosti, pisanju krišom i slobodno, klasicima koji zasijecaju duboko i onima koji lepršaju blago ali vječno
  • Tema
Što reći i kako govoriti o uvjetima književnog rada koji su uvijek na iste dosadne načine problematični, i to u povijesnom trenutku u kojem su pitanja prekarnosti života i preživljavanja toliko bolna i gola da (o) književnosti postaje teško govoriti? Probijamo se kroz temu u razgovoru s troje pisaca vrlo različitih radnih statusa: Ivanom Bodrožić, Igorom Belešom i Dragom Glamuzinom
  • Tema
O prijevodnim životima domaće književnosti u međunarodnom kontekstu u razgovoru s književnim agentima-pionirima Dianom Matulić i Ivanom Sršenom
  • Kritika
  • Proza
Roman „Naš dio noći“ jedne od najzanimljivijih suvremenih argentinskih spisateljica, Mariane Enriquez, nastanjuju magija i sotonistički rituali, uz bok vojnoj tiraniji i političkom nasilju, a intimna obiteljska bol preobražena u mučnu agresiju nemoći zapliće se i raspliće pored mračnog folklora i britke fantastike
  • Tema
U drugom nastavku razgovora o prijevodima i recepciji domaće i regionalne književnosti u međunarodnom kontekstu govore prevoditeljica Chloé Billon i nadaleko prevođeni pisci Olja Savičević Ivančević i Jurica Pavičić, a tema je klizavi teren kalkulacije i spekulacije: što sve djela s malih jezika čini privlačnima stranim nakladnicima i pripadajućim publikama
  • Tema
U prvom tekstu iz serije „Prijevodi i recepcija domaće i regionalne književnosti u međunarodnom kontekstu“ govore višestruko prevođeni autori, Olja Savičević Ivančević, čiji je „Adio kauboju“ preveden na mnoge jezike, Jurica Pavičić, čija je „Crvena voda“ najprodavanija knjiga nekog hrvatskog autora u inozemstvu, te prevoditeljica koja je prevela na francuski mnoge hrvatske i regionalne pisce, Chloé Billon
  • Kritika
  • Proza
„Dragi Seronjo“ Virginie Despentes dosljedno obrađuje aktualne woke teme, a pritom ne djeluje didaktično, zamorno, jednosmjerno i ispražnjeno od misaone dinamike, ili pak u provokatorskim ambicijama problematično i stupidno. Roman se frontalno bavi seksualnim uznemiravanjem i nasiljem, masovnim cyber pokretom koji se aktivirao pod egidom #metoo, internetskim nasiljem, duševnim zdravljem, pandemijom, ali možda najvažnijim dijelom posvećen je ovisnosti i liječenju ovisnosti
  • Kritika
  • Publicistika
“Neposlušne” su rahla monografija pisana solidnim akademskim stilom, koju je lako zamisliti na referentnim popisima sekundarne literature na kroatističkim i komparatističkim kolegijima. Iznimno su vrijedne kao tekstualno i kontekstualno mapiranje pojedinih glasova i ostvarenja primarno domaće i regionalne književnosti od 19. stoljeća naovamo
  • Kritika
  • Publicistika
Ljepota, značaj i dojmljiva inspirativnost „Knjige o knjižnici“ počiva u ljubavi s kojom autorica Susan Orlean pristupa svome predmetu, jednoj odabranoj ali i svakoj drugoj knjižnici na svijetu, kao i u bogatstvu koje institucija knjižnice nužno nosi svojom transformaciji otvorenom, ali dubinski stabilnom prirodom
  • Tema
Google Analitika nam je na Božić izbacila rezultate čitanosti tekstova na portalu, pa ih dijelimo s vama kao novogodišnji poklon i podsjetnik na minulu 2023. godinu. Hvala svim pratiteljima portala Kritika HDP
Today

Prvi prozak na vrh jezika

Nagrade za rukopise autora do 35 godina Na vrh jezika za poeziju i Prozak za fikcijsku prozu organiziraju Udruga Kultipraktik, a godišnje dodjeljuje žiri u sastavu: Marija Andrijašević, Marko Pogačar i Kruno Lokotar.

Stipendija za prevoditelje Paul Celan 2025.-2026.

Stipendija Paul Celan dodjeljuje se za prijevode ključnih djela iz humanističkih, društvenih i kulturnih znanosti između istočnih i zapadnih jezika Europe. Stipendisti borave tri mjeseca u Beču i primaju 3300 eura mjesečno. Prijave s motivacijskim pismom, opisom i prijedlogom projekta te dokazom o pravima na prijevod podnose se u jednom PDF-u do 2. veljače 2025. Fikcija i poezija nisu prihvatljivi

Izdvojeno

  • Tema
  • Izdvojeno
  • Tema
  • Izdvojeno
  • Tema
  • Izdvojeno
  • Tema
  • Izdvojeno
  • Tema
  • Izdvojeno

Programi

Najčitanije

  • Tema
  • Glavne vijesti
  • Kritika
  • Poezija
  • Glavne vijesti
  • Tema
  • Glavne vijesti
  • Kritika
  • Proza
  • Glavne vijesti
Skip to content