Portal za književnost i kritiku

Tag: alternativna lektira

  • Tema
Birajući djelo za alternativnu lektiru, pisac Robert Perišić odustao je od toga da predloži nešto što ima prtljagu težine da uđe u takozvani kanon. Odabrao je prvijenac Ante Zlatka Stolice “Blizina svega” vodeći se mišlju da će Stoličine crtice možda ponukati nekog srednjoškolca da i sam počne pisati
  • Tema
Urednik portala Kritika HDP Boris Postnikov za sat “alternativne lektire” bira roman “Gec i Majer” Davida Albaharija u kojem se o holokaustu govori onako kako se govoriti može samo kroz književnost
  • Tema
Cilj kritike nije potraga za greškama (uvijek će ih biti i one neće biti ključne za kvalitetu prijevoda u cjelini), nego razmišljanje o tome kako prevedeni tekst dobiva na zamahu svoje specifične autorske komunikativnosti, urgentnosti rečenica, jedinstvenog tonaliteta obraćanja, ritma, konceptualne izoštrenosti, palete afektivnih nijansi
  • Tema
Znanstvenica, prevoditeljica i spisateljica Alida Bremer za sat “Alternativne lektire” odabrala je „Velo misto“ Miljenka Smoje u kojem se neponovljivo, mediteranskim humorom autor suprotstavio političkim ideologijama, a nepredvidivost ljudskih sudbina izdignuo iznad političkih vizija
  • Tema
Spisateljica Ivana Bodrožić za alternativnu lektiru odabrala je roman “Leto kada sam naučila da letim” srpske autorice Jasminke Petrović, jer „u zemlji u kojoj više od dvadeset godina nakon rata postoje odvojene škole za djecu srpske i hrvatske nacionalnosti, taj roman i takva književnost bili bi slamka spasa, generacijsko ljepilo, potrebno očovječivanje ‘drugoga’ i potvrda da se savršeno dobro razumijemo”
  • Tema
Spisateljica Slavenka Drakulić kao alternativnu lektiru obrađuje “Dnevnik Anne Frank” nadomještajući tako izostanak ove važne knjige u školskom programu i podsjeća kako je ne tako davno naprasno zatvorena izložba o Anni Frank u Šibeniku
  • Tema
Carlosa Fuentesa nikad neće biti na popisu lektire jer ga uglavnom slažu nekompetentni i jer srednjoškolska lektirna književnost nije ono što je za Fuentesa literatura nego nacionalno-čitateljski mazohizam – roman “Smrt Artemija Cruza” zato predstavlja Dean Duda
  • Tema
Ni u jednoj zemlji nastaloj na području bivše Jugoslavije roman „Doživljaji dobrog vojnika Švejka“ ne nalazi se na popisu obavezne lektire, a nije sporno da se radi o vrhunskoj europskoj književnosti. O kanonu. Pitanje: zašto? Evo što o tome u “Alternativnoj lektiri” piše književnica Nada Gašić
  • Tema
Pisac i profesor Marinko Koščec svoj sat „Alternativne lektire“ posvećuje francuskom piscu Éricu Chevillardu koji pisanje vidi kao čin otpora, sabotaže, osvete književnim konvencijama i općim mjestima, svakoj normi i normalnosti, odnosno kao stvaralačku slobodu, hedonizam, podrugljivost i destrukciju
  • Tema
Pisac Andrej Nikoladis svoj sat „Alternativne lektire“ posvetio je „najmračnijem“ austrijskom književniku Thomasu Bernhardu i njegovu remek-djelu “Gubitnik”, romanu-fugi koji govori o virtuoznosti i prosječnosti, o umjetnosti zbog koje se odustaje od umjetnosti
  • Tema
Pisac, filolog i prevodilac Sinan Gudžević u školske lektirne popise uvrstio bi sabrane tekstove Viktora Ivančića o Robiju K. – opus koji još uvijek nastaje, a već sada ima kultni status
  • Tema
Pisac, urednik i sveučilišni profesor Andrej Blatnik kao svoj prijedlog “Alternativne lektire” odabrao je “Srce tame” englesko-poljskog autora Josepha Conrada koje je dosada analizirano više nego bilo koje drugo književno djelo, ali često s proturječnim i dvojbenim zaključcima. Zato je baš “Srce tame” odličan primjer da uvidimo zamku u koju možemo upasti kada neko književno djelo reduciramo na reprezentaciju /naše/ stvarnosti
Today

Književna nagrada „Mak Dizdar“ 2025

Prenosimo poziv Festivala kulture „Slovo Gorčina“ koji je raspisao natječaj za dodjelu književne nagrade „Mak Dizdar“ za najbolju prvu, neobjavljenu zbirku poezije mladih autora i autorica do 35 godina koji pišu na bosanskom, hrvatskom, srpskom ili crnogorskom jeziku – rukopisi se primaju do 8. lipnja 2025.

Natječaj za nagradu Fric: Bira se najbolja knjiga fikcijske proze

Nagrada Fric dodjeljuje se godišnje za knjigu fikcijske proze napisanu na hrvatskom, bosanskom, srpskom ili crnogorskom jeziku, premijerno objavljenu u Hrvatskoj u razdoblju od 1. srpnja 2024. do 30. lipnja 2025. U konkurenciju ulaze neprevedeni romani, zbirke pripovijedaka ili novela koji su pri Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici dobili UDK signaturu XXX-3. Ponovljena izdanja ili ona kojih je većinski dio već objavljen nisu prihvatljiva.

Izdvojeno

  • Tema
  • Izdvojeno
  • O(ko) književnosti
  • Izdvojeno
  • Kritika
  • Proza
  • Izdvojeno
  • Iz radionice
  • Izdvojeno
  • Kritika
  • Poezija
  • Izdvojeno

Programi

Najčitanije

  • Tema
  • Kritika
  • Glavne vijesti
  • Poezija
  • Publicistika
  • Kritika
  • Glavne vijesti
  • Poezija
Skip to content